Nacionalni park "Plitvička jezera"

22. svibnja – Međunarodni dan bioraznolikosti i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj

21/05/2016

22. svibnja 1993. god., održana je Konferencija Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju u Rio de Janeirou na kojoj je usvojena Konvencija o biološkoj raznolikosti (Convention on Biological Diversity - CBD). Ujedinjeni narodi proglasili su 22. svibnja Međunarodnim danom bioraznolikosti s ciljem da se poveća razumijevanje i podigne svijest o biološkoj raznolikosti.

Kao globalno prihvaćen dokument, Konvencija je jedan od najvažnijih međunarodnih sporazuma i pravnih mehanizama za očuvanje i održivo korištenje bioraznolikosti koji obvezuje čovječanstvo. U cilju implementacije Konvencije na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini potpisnice su usvojile dva Strateška plana Konvencije s pripadajućim ciljevima za razdoblje od 2002. do 2010. i razdoblje od 2011. do 2020. god. (Desetljeće biološke raznolikosti).

Hrvatska se kao potpisnica Konvencije pridružila globalnim nastojanjima očuvanja bioraznolikosti i promicanja zaštite prirode. Nakon stupanja Konvencije na snagu, 1996. god. donesena je Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (NN br. 81/99. i NN br. 143/08.). Redovito se podnose nacionalna izvješća o provedbi Strategije i mjerama za ostvarivanje ciljeva Konvencije. Hrvatski sabor je 2003. god. donošenjem Zakona o zaštiti prirode odredio da se 22. svibnja na Međunarodni dan bioraznolikosti obilježava i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj.

Prema Zakonu o zaštiti prirode (NN br. 80/13., Članak 9.) „Bioraznolikost je sveukupnost svih živih organizama koji su sastavni dijelovi ekosustava, a uključuje raznolikost unutar vrsta, između vrsta, životnih zajednica te raznolikost ekosustava.“ Njena važnost očituje se u međuzavisnosti svih živih organizama i njihovog uravnoteženog djelovanja kao ključa zdravlja planeta Zemlje.

Bioraznolikost je život. Bioraznolikost je naš život. Obilježavanje Međunarodnog dana bioraznolikosti slavljenje je života na Zemlji u svrhu podizanja svijesti o njenoj važnosti, ujedno predstavljajući potporu ljudima i njihovoj egzistenciji, održivom razvoju u svim područjima aktivnosti uključujući gospodarske grane kao što su poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo i turizam. Jedan je to od razloga zašto je tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana bioraznolikosti Integriranje bioraznolikosti; Potpora ljudima i njihovoj egzistenciji.

Ulaganje napora u očuvanje bioraznolikosti važno je kako bi se zaustavio negativni trend gubitka biološke raznolikosti koji je zasjenio produktivnost prirode i ugrozio dugoročni opstanak čovječanstva. Stanje bioraznolikosti dramatično se pogoršalo u zadnjih 50 godina, više nego kroz cijelu povijest čovječanstva. Zbog negativnih ljudskih aktivnosti trenutna brzina izumiranja vrsta 1000 puta je veća od prirodne. Glavni uzroci gubitka bioraznolikosti i dalje su:

  • uništavanja prirodnih dobara
  • unosa stranih (alohtonih) vrsta u ekološke sustave
  • izgradnja infrastrukture koja dovodi do gubitka i fragmentacije staništa (prometnice, energetski objekti, vodno gospodarski zahvati i građevine)
  • poljoprivredne djelatnosti (melioracije, okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta, zapuštanje, travnjačkih površina)
  • onečišćenje okoliša (tla, vode i zraka)
  • urbanizacija prostora
  • globalne klimatske promjene.

Nacionalni park Plitvička jezera po bioraznolikosti jedno je od najvrjednijih područja Hrvatske i svijeta s tendencijom da to i ostane. Vizija Nacionalnog parka zapisana u Planu upravljanja (2007) glasi:

Nacionalni park Plitvička jezera ostat će Svjetska prirodna baština UNESCO-a, hrvatski predvodnik u očuvanju i promicanju jedinstvenih prirodnih i kulturnih vrijednosti u njihovoj valorizaciji kroz održivi turizam na dobrobit regije, lokalne zajednice i zadovoljstvo posjetitelja.“

Dosadašnjim istraživanjima utvrđeno je preko 1450 biljnih vrsta među kojima se svojom brojnošću i atraktivnošću ističu orhideje s preko 60 vrsta. Životinjski svijet također je raznolik i bogat s oko 12 vrsta vodozemaca, 12 vrsta gmazova, preko 164 vrste ptica (od čega 8 vrsta sova i 9 vrsta djetlova), preko 58 vrsta sitnih sisavaca (od čega 21 vrsta šišmiša), preko 320 vrsta leptira, 80 vrsta tulara, i dr.). Značajan je broj biljnih i životinjskih vrsta rijetkih i ugroženih na globalnoj razini (gospina papučica, zlatna jezičnica, puzavi celer, širokouhi mračnjak, dugonogi šišmiš, planinski ćuk, jastrebača, kosac, medvjed, vuk, ris, vidra, potočni rak i dr.) koje na ovom prostoru još uvijek imaju stabilne populacije zahvaljujući raznolikosti i očuvanosti staništa. Impresivan je i broj do sada istraženih vrsta gljiva (preko 800 vrsta), a posebno što je među njima značajan broj onih kojima je Park jedino nalazište u Hrvatskoj i šire (preko 40 vrsta). Nacionalni park Plitvička jezera kao jedinstvena prirodna vrijednosti na svjetskoj razini prepoznata je još 1979. god. kada ga je Organizacija ujedinjenih naroda, odnosno njen ured UNESCO-a uvrstio na Popis svjetske prirodne baštine. Park je i dio NATURA 2000 (ekološka mreža Europske unije) što je još jedna potvrda o međunarodnoj važnosti ovog područja.

Zemlje članice Ujedinjenih naroda, među kojima i Hrvatska, povodom Međunarodnog dana bioraznolikosti promoviraju različite teme i aktivnosti te pozivaju da im se pridružimo u cilju učinkovitije zaštite bioraznolikosti na globalnom nivou.

Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera Međunarodni dan biološke raznolikosti i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj obilježava suradnjom s lokalnim školama i školama iz šire okolice. Ove će se godine kroz niz edukativnih sadržaja obilježavanje održati u suradnji s Osnovnom školom “Anž Frankopan“ iz Kosinja.

Više informacija o Međunarodnom danu bioraznolikosti možete doznati na https://www.cbd.int/idb/.