Nacionalni park "Plitvička jezera"

Stijene i podzemlje

Stijene

Zajednica sitne merinke i bijele padimovice (as. Moehringio-Corydaletum ochroleucae), B.1.3.2.2. – jedina je od stjenjarskih zajednica unutar Parka, a razvija se na kamenim blokovima unutar bukovih šuma. Lako se prepoznaje po vrstama Moehringia muscosa i Corydalis ochroleuca.

Podzemlje

Na području Parka do sada je zabilježeno 114 speleoloških objekata. U taj broj uključeni su i objekti koji se nalaze u rubnom području Parka, odnosno do približno 500 m izvan njegovih službenih granica. S obzirom na vrstu speleoloških objekata može se reći da na prostoru Parka prevladavaju jame. Od navedenog broja, 82 objekta ili 72 % su jame, a preostalih 32, odnosno 28 %, su špiljski, dakle pretežito horizontalni objekti. S obzirom na dimenzije prevladavaju manji objekti (plići i kraći od 50 m) kojih ima 91. U skupinu srednje velikih speleoloških objekata (dubina ili dužina objekta kreću se u granicama od 50 do 500 m) svrstana su 23 objekata (20 %). Ukupna dužina dosad istraženih objekata je 1664 m, a dubina 2251 m. Izrazito veliki speleološki objekti, čija bi dubina ili dužina prelazila 500 m, do sada nisu poznati.

U morfološkom smislu najznačajniji objekti su jama Čudinka (-203 m) i jama na Vršiću (-154 m, dužine 110 m). Jama Čudinka zanimljiva je i po tome što se cijeli objekt sastoji samo od jedne prostrane vertikale, koja je dugo vremena bila jedna od najdubljih u Hrvatskoj. Pored navedenih jama dimenzijama se izdvajaju i špilje u području jezera – Mračna špilja (160 m), Golubnjača (145 m) i Špilja vile Jezerkinje (104 m), te Golubnjača na Homoljačkom polju (153 m). U Rodića pećini kod Sertić Poljane i u Mračnoj špilji kod Donjih jezera pronađene su kosti špiljskog medvjeda, pa se ovi lokaliteti mogu smatrati paleontološki značajnim. Posljednja sustavna istraživanja speleoloških objekata na području Nacionalnog parka Plitvička jezera provedena su šezdesetih godina prošlog stoljeća i smatraju se preliminarnima.

Podzemna staništa u Parku ugrožena su nekontroliranim posjećivanjem, nelegalnim odlaganjem otpada a, vezano s time, i procjednim vodama koje mogu biti onečišćene. Takve procjedne vode dovode do ugrožavanja i vodene podzemne faune dok je podzemna fauna općenito (naročito endemični kukac Machaerites udrzali) ugrožena i nelegalnim skupljanjem.