Nacionalni park "Plitvička jezera"

Sedra

Geološke značajke Nacionalnog parka

Područje Nacionalnog parka Plitvička jezera dio je Dinarskog krškog područja te pripada jednoj od najdojmljivijih krških cjelina u Svijetu, sa specifičnim geološkim, geomorfološkim i hidrološkim osobinama. Na području Parka prevladavaju mezozojski vapnenci s ulošcima dolomita, ali i sami dolomiti. Odnos slabije propusnih ili vododrživih dolomita prema okršenim i vodopropusnim jurskim naslagama vapnenačkog sastava uvjetovao je današnji izgled čitavog prostora. Specifične hidrogeološke osobine stijena omogućile su zadržavanje vode na dolomitnim stijenama trijaske starosti, ali i kanjonsko urezivanje u vapnenačke naslage kredne starosti. Ujezerivanje vode omogućile su sedrene barijere.

Sedrene barijere

Vode Plitvičkih jezera prezasićene su otopljenim kalcijevim karbonatom u obliku kalcijevog bikarbonata. Iz ovako mineralizirane vode na brzacima i osobito na sedrenim barijerama dolazi, zbog rasprskavanja vode, do izlučivanja kalcijevog karbonata (kalcita) u obliku sitnih kristala koji se zatim talože. Osnovna kemijska formula za taloženje sedre izgleda ovako:


Ca (HCO3)2+rasprskavanje vode → CO2+H2O+CaCO3↓ (sedra)

Ono što nama nije vidljivo, a vrlo je bitno za ovaj specifičan i složen proces stvaranja sedre su modrozelene alge (Cyanobacteria), alge kremenjašice (Diatomeae), razne bakterije, Protozoa (jednostanični organizmi) i višestanični organizmi mikroskopske veličine. Ti organizmi predstavljaju životnu zajednicu koja se razvija na kamenju, biljkama (mahovinama) i predmetima uronjenim u vodu. Mikrokristali kalcita lijepe se na mukopolisaharidnu tvar koju izlučuju alge i bakterije. Ovako zalijepljeni kristalići predstavljaju mjesta kristalizacije oko kojih će se nastaviti taložiti kalcijev karbonat iz vode, tvoreći dobro nam poznate sedrene barijere. Najčešća mahovina, koja prekriva strme i okomite sedrene barijere, a sudjeluje u stvaranju sedre je Cratoneuron comutatum. Ona brzo “okamenjuje”, a izgled mahovine ostaje dobro očuvan u sedri. Na mirnijim mjestima, vodena mahovina, Bryum pseudotriquetrum stvara sedru “brijumskog tip”. Proces stvaranja sedre seže u daleku geološku prošlost, ali samo u uvjetima tople i vlažne klime, slične današnjoj. Starost aktivnih sedrenih barijera procjenjuje se između 6.000 i 7.000 godina, što odgovara njihovom nastanku nakon zadnjeg ledenog doba. Rast i razvoj sedrenih barijera ugrožen je ukoliko dođe do poremećaja fizičko-kemijskih i bioloških čimbenika koji sudjeluju u procesu osedravanja.