Nacionalni park "Plitvička jezera"

Znanstveno istraživačka djelatnost

Nacionalni park Plitvička jezera veliku pažnju poklanja znanstveno - istraživačkom radu. U pogledu pokretanja, intenziviranja i koordinacije znanstvenih istraživanja značajnu ulogu imalo je osnivanje prve znanstveno-istraživačke postaje - Biološke stanice „Plitvička jezera“ 1961. g. koja uz promjenu imena i lokacije te kraće prekide djeluje danas kao Znanstveno-stručni centar „Ivo Pevalek“ (Špoljarić i Belančić 2009).

Veliki broj objavljeniih radova iz različitih područja znanosti s tematikom Plitvičkih jezera ukazuje na veliku znanstvenu vrijednost i atraktivnost ovog područja.

Znanstvena istraživanja na Plitvičkim jezerima imaju preko 160 godina dugu povijest.

  • 1850. godine major Franz Bach provodi limnološko mjerenje dubina dok dr. Josip Sauch provodi prvo geološko istraživanje. Zatim su uslijedila botanička (J. Schlosser i Lj. Vukotinović) i zoološka istraživanja (D. Šoštarić).
  • 1893. godine osniva se Društvo za uređenje i poljepšanje Plitvičkih jezera i okolice. Osnutak Društva potaknuo je sveučilišni profesor dr. Gustav Janeček s ciljem da se prouče prirodne prilike tog kraja.
  • Narednih godina istraživanja provode Franić, Gavazzi, Koch, Rösler, Pevalek i Roglić.
  • Jednim od najzaslužnijih pojedinaca za konačno proglašenje Plitvičkih jezera nacionalnim parkom, 8. travnja 1949. godine, smatra se prof. Ivo Pevalek. Zbog otkrića da su vodene mahovine i alge presudne za jedinstvenu geomorfologiju Plitvičkih jezera, te da je temeljni fenomen Plitvičkih jezera stvaranje sedrenih tvorevina, Ivo Pevalek potaknuo je na ozbiljnije razmišljanje o zakonskoj zaštiti Plitvičkih jezera.
  • od 1951. godine započinje rad ekipe Petrik, Iveković, Emili i suradnika (limnologija)  i istraživanja postaju multidisciplinarna i organizirana te potpomagana od strane Nacionalnog parka. Rezultati ovih istraživanja objavljeni su 1958. u zborniku “Plitvička jezera Nacionalni park“. U Zborniku radove objavljuju: Čulinović (povijest), Pevalek (botanika), Redenšek (speleologija), Thaler (ihtiologija), Makjanić (klimatologija), Rucner (ornitologija), Kovačević (entomologija), te Roglić (geografija).
  • 1959. godine započinju kompleksna hidrobiološka istraživanja pod vodstvom prof. biologije Ljubice Kostić-Brnek.
  • U suradnji s Institutom za biologiju Sveučilišta u Zagrebu 9. kolovoza 1961. godine osniva se Biološka stanica „Plitvička Jezera" smještena u Plitvičkom Ljeskovcu. Radovi Biološke stanice, na temelju istraživanja koja provode istraživači Kostić-Brnek i Brnek- Kostić (saprobiologija), Matoničkin, Pavletić (biocenologija), te Emili (bakteriologija) objavljeni su u prvom broju Plitvičkog biltena za period od 1959. - 1965. godine.
  • 1974. godine održan je prvi Simpozij o zaštiti Plitvičkih jezera, te izdan Zbornik radova „Plitvička jezera – Čovjek i priroda“ koji donosi niz radova provedenih u 25 godina postojanja Nacionalnog parka: Roglić (geomorfologija); Polšak (geologija); Martinović (pedologija); Kostić-Brnek, Brnek-Kostić (limnologija); Plavšić-Gojković (flora); Cestar i sur. (šumarstvo); Plavšić-Gojković i sur. (prašumska vegetacija); Marković (bibliografski podaci) te Gušić, Vidaković, Korica, Šuvar, Blažević, Marković, Lay, Šimunović, Prica, Movčan, Bosanac (gospodarske i socijalne teme).
  • 1975. godine u naselju Mukinje na Plitvičkim jezerima otvorena je suvremena Znanstvena stanica "Ivo Pevalek" kroz koju je nastavljen rad Biološke stanice, od tada organiziran preko programa zvanog „Plitvički istraživački projekt“ koji se provodio od 1976. - 1980. godine
  • Voditelj Stanice, Aleksandar Brnek-Kostić priređuje tekst i podlogu za upis Plitvičkih jezera u UNESCO-vu Listu prirodne baštine svijeta (od 1979. godine)
  • Osamdesetih godina 20. st. nastavljaju se istraživanja iz prethodnog desetljeća, a započinju i neka nova: Stilinović, Futač (sanitarna vrijednost voda); Redžepović i sur. (mikrobiologija šumarskih tala); Tortić (gljive); Eberhardt, Šegulja, Krga (travnjačka vegetacija); Huber, Roth (medvjedi); Poje (klimatologija); Blaženčić i Blaženčić (makrofitska vegetacija); Huber, Roth (medvjedi); Poje (klimatologija); Horvatinčić, Srdoč (kemijska i izotopna istraživanja krških voda); Marušić, Ćuruvija (hidrološko hidrokemijska istraživanja); Habdija, Primc-Habdija, Belinić (limnologija); Martinović, Vranković, Pernar (pedologija); Krga (vaskularna flora); Bristol, Mayberry (nametnici pastrva); Al Lecount (gospodarenje medvjedima i drugom divljači).
  • Nacionalni park objavljuje Plitvički bilten br. 2, 1989. godine, zatim br. 3-4 u godini 1990/91., te br. 5 1992. godine, nakon čega je zbog ratnih okolnosti došlo do prekida izdavanja.
  • 1999. godine organiziran je Znanstveni simpozij o zaštiti Plitvičkih jezera nakon kojeg je izdana publikacija „50 godina nacionalnog parka Plitvička jezera (1949-1999) – Čovjek i priroda II.
  • Znanstveni se rad ponovno uspostavio uz financijsku potporu Nacionalnog parka kroz „Projekt procjene ekološkog stanja u akvatoriju“, nekoliko inventarizacijskih projekata, šumarske i hidrogeološke znanstvene projekte.
  • Rad Znanstvene stanice nastavlja se u okviru Znanstveno-stručnog centra „Ivo Pevalek“ otvorenog 2003. godine u novoizgrađenoj zgradi na lokaciji Velika Poljana.
  • Uspostavom znanstvenog rada od 1997. do 2010. angažiran je znatan broj ekipa: Kerovec i sur. (biološko-ekološka istraživanja akvatorija); Stilinović, Habdija (istraživanje stope osedravanja); Leiner i sur. (autohtona ihtiofauna); Čož-Rakovec i sur. (genska struktura pastrve i obnova populacije); Šegulja i sur. (travnjačka vegetacija); Lukač (inventarizacija ornitofaune, ptice pjevice, ptice dupljašice); Tutiš i sur. (grabljivice i sove); Tvrtković i sur. (inventarizacija šišmiša); Kučinić (tulari i leptiri); Šašić (leptiri plavci); Kranjčev (orhideje); Obelić i sur. (antropogeno zagađenje nakon rata); Biondić i sur. (hidrogeologija); Omanović i sur. (ekotoksikologija); Kralj i sur. (utjecaj načina upravljanja šumama na bogatstvo i raznolikost faune); Posavec (šumarstvo); Markowska (erozijski procesi uz obale jezera Kozjak); Tikvić i sur. (ekologija šuma); Anić (šumarstvo) te Pribičević, Medak (geodetska istraživanja). Dio radova objavljen je 2004. godine u Plitvičkom biltenu br.6.
  • U povodu obilježavanja 60. obljetnice proglašenja Nacionalnog parka Plitvička jezera i 30. obljetnice uvrštenja na UNESCO-v popis svjetske prirodne i kulturne baštine, 2009. godine Uprava Nacionalnog parka organizirala je Znanstveno-stručni skup, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, na kojem su izneseni neki rezultati novijih istraživanja ovog područja. 2011. godine izdan je i Zbornik radova s navedenog skupa.