Program je započeo na izvorišnom području, na Crnoj i Bijeloj rijeci, gdje je fokus bio na revitalizaciji vodenih ekosustava. Studentima je predstavljen projekt uklanjanja umjetnih pregrada na Bijeloj rijeci, čime je ona postala prvi vodotok slobodnog toka u Republici Hrvatskoj, što predstavlja povijesni iskorak u očuvanju naših voda. Uz to, detaljno su prikazane metode kontrole ihtiofaune, uključujući suzbijanje stranih vrsta riba modelom elektroizlova te program obnove populacije autohtone dunavske pastrve (poribljavanje).

Terenski dio obuhvatio je i Prošćansko jezero, gdje su studenti sudjelovali u demonstraciji izlova stranih ribljih vrsta korištenjem metode bacanja mreža. Posjet je nastavljen u Znanstveno-stručnom centru „dr. Ivo Pevalek“, gdje su djelatnici Stručne službe studentima prezentirali sustav upravljanja Nacionalnim parkom, organizacijsku strukturu te ključne ciljeve i zadaće službe zaštite Kroz prikaz aktualnih projekata i monitoringa koji se provode u Parku, budući su biolozi dobili uvid u kompleksne izazove zaštite prirode, ali i u benefite koje donosi stručno upravljanje zaštićenim područjem.

Ovakva suradnja akademske zajednice i Parka ključna je za razvoj budućih stručnjaka koji će svoju budućnost posvetiti zaštiti naših najvrjednijih prirodnih resursa.

Objava Stručno-terenska nastava studenata PMF-a: Implementacija mjera očuvanja slatkovodnih ekosustava u NP Plitvička jezera pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Poseban naglasak stavljen je na radionicu trećeg kruga“Integracija rješenja i sustavi praćenja”. Znanstveni pristup projektu temelji se na primjeni evidence-based (dokazima potkrijepljenih) metoda, koristeći napredne simulacijske modele klimatskih scenarija. Kroz Living Lab metodologiju, teorijska istraživanja o ranjivosti ekosustava izravno se koreliraju s terenskim mjerenjima, čime se omogućuje precizno predviđanje promjena u bioraznolikosti i hidrološkim parametrima našeg Parka.

Glavni rezultati projekta na kojima radimo su:

1. Inovativni alat za sustavno praćenje UNESCO-ovih lokacija (Monitoring System Tool);
2. Detaljni planovi prilagodbe klimatskim promjenama specifični za svaku lokaciju     
3. Prekogranične konferencije za razmjenu znanja i izradu planova prilagodbe
4. Konkretne mjere protiv klimatskih promjena za očuvanje zaštićene baštine.

Projekt CAMPUS predstavlja prekograničnu suradnju između Italije i Hrvatske, s ciljem uspostavljanja sustava praćenja i planova prilagodbe na UNESCO-ovim lokacijama:

• Hrvatska: NP Plitvička jezera, Trogir i Dubrovnik
• Italija: Ferrara, Monte Sant’Angelo i Delta del Po Veneto

Implementacija visokih standarda programa CBC Italija – Hrvatska ključna je za zaštitu i dugoročno očuvanje ovih jedinstvenih područja. Koristeći znanost kao alat za upravljanje, zajednički osiguravamo otporniju budućnost za našu prirodnu i kulturnu baštinu.

Objava Jačanje otpornosti UNESCO-ovih lokacija pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Prije oko 400 milijuna godina na kopno iz vode izašli su prvi kopneni kralježnjaci, vodozemci.

Žabe su vodozemci. Razmnožavanje se odvija u vodi gdje ženka polaže jaja, a mužjak ih oplođuje. Iz jaja se razvija punoglavaca koji je u potpunosti vodeni organizam. Metamorfozom se iz punoglavaca razvijaju odrasle žabe koje žive na kopnu, ali su i dalje zbog važnosti održavanja kože vlažnom jer djelomično dišu i preko kože, vezane za vodena/vlažna staništa. Svojim životnim prilagodbama povezuju vodene i kopnene ekosustave.

Žabe nemaju rep. Pojedine vrste mogu jako daleko skakati, čak 20x duljinu svoga tijela. Dok neke uopće ne skaču, kao krastače, one hodaju. Rasprostranjene su na svim kontinentima, osim Antarktike, a najveća raznolikost je u tropima.

U Hrvatskoj je zabilježeno 12 vrsta žaba, a za područje Parka čak 7 vrsta, iako klimatski uvjeti, zbog dugih i oštrih zima, nisu baš najbolji.

Danas su vodozemci pa tako i žabe, najugroženija skupina kralježnjaka na Zemlji. Prijetnje njihovom opstanku su klimatske promjene, UV zrake koje prolaze kroz stanjeni ozonski omotač, zagađenje i uništavanje staništa, isušivanje vodenih staništa, bolesti – posebno mikoze, invazivne vrste, a posebno prometnice. Mnoge prometnice su neplanski i neadekvatno napravljene te kad životinje odlaze na parenje prema vodenim staništima ili na hibernaciju na malo udaljenija kopnena staništa, zbog nemogućnosti sigurnog prelaska prometnica mnoge jedinke, pa i čitave populacije znaju stradati na ovakvim mjestima.

Cilj obilježavanja Svjetskog dana žaba je upoznati, educirati i senzibilizirati javnost na ove rijetke, ugrožene, ali i ključne skupine za očuvanje stabilne bioraznolikosti i zdravlja Planeta.

Objava Dan Žaba pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Iz tog razloga, posebno u tjednu kada obilježavamo Dan planeta Zemlje, ali i u preostalim danima u godini, zajednice trebaju podržati aktivnosti kojima se nastoji očuvati čist zrak, voda, energija, prirodne vrijednosti te klimatska stabilnost. Aktivnosti su mnogobrojne i sigurno ćete pronaći način kako obilježiti ovaj važan dan za naš planet!

U našem Nacionalnom parku Plitvička jezera, Dan planeta Zemlje obilježavamo već tradicionalno edukativnim programom „Što se događa s klimom?“ namijenjenom učenicima 6. razreda osnovnih škola s područja Rakovice, Plitvičkih Jezera, Korenice, a od ove godine i Slunja i Cetingrada. Kroz ovaj edukativni program učenici se upoznaju s učinkom klimatskih promjena, uče razlike između vremenskih prilika i klime, upoznaju se s efektom staklenika i stakleničkim plinovima te s obnovljivim izvorima energije i mogućnostima smanjenja emisija stakleničkih plinova. Sudjeluju aktivnim radom u kojem posebno kreativni i istraživački dio doprinosi usvajanju novih znanja i učenju kroz stvaranje i oblikovanje.

Kako nam je bilo s učenicima osnovnih škola, pogledajte u fotogaleriji!

Glavnom porukom Dana planeta Zemlje – Naša snaga, naš planet, vrlo je jasno kako je snaga ljudi ona pokretačka sila iza svake promjene, a za dobrobit cijelog planeta!

Za više informacija, provjerite stranicu https://www.earthday.org/.

Objava Obilježavanje Dana planeta Zemlje 2026. pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Izazov urbane prirode (engl. City Nature Challenge – CNC) započeo je u Sjedinjenim Državama 2016. godine, kada su djelatnici Prirodoslovnog muzeja Los Angelesa i Kalifornijske akademije znanosti osmislili prijateljsko natjecanje između gradova San Francisca i Los Angelesa kako bi vidjeli koji grad može zabilježiti najveći broj biljnih i životinjskih vrsta s najvećim brojem sudionika tijekom 8 dana. Tijekom sljedećih godina, sve veći broj gradova pridružuje se ovoj inicijativi i poziva svoje stanovnike (ili posjetitelje) da pronađu i dokumentiraju što veću urbanu bioraznolikost. U samo 6 godina, CNC se razvio u međunarodno priznati urbani bioblitz događaj.

Prikupljanje zapisa provodi se putem medija, najčešće fotografija i dijeli se na virtualnoj platformi iNaturalist. Riječ je o otvorenom pristupu koji vodi do podataka o prisutnosti divljih biljnih i životinjskih vrsta. Nakon što se opažanja prenesu na virtualnu platformu, može ih vidjeti i identificirati cijela zajednica unutar platforme. Fleksibilna priroda ove metodologije i njezina uključivost u pogledu sudjelovanja upravo je ono što je potaknulo brzo prihvaćanje diljem svijeta.

City Nature Challenge u Hrvatskoj odvija se u organizaciji Zavoda za zaštitu okoliša i prirode (Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije) te je u odnosu na prošlu godinu sada značajno više suorganizatora koji obuhvaćaju 12 županija, a među kojima je ove godine i Nacionalni park Plitvička jezera te cijelo područje Ličko-senjske županije.

Kako se uključiti u izazov te provesti opažanja i unos divljih biljnih i životinjskih vrsta pogledajte na ovom plakatu pripremljenom od strane Zavoda za zaštitu okoliša i prirode.

Objava Uključite se u ovogodišnji City Nature Challenge 2026.! pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Svjetski dan voda, koji obilježavamo 22. ožujka svake godine, ustanovljen je 1993. godine od strane Ujedinjenih naroda s  ciljem podizanja svijesti o važnosti vode za naš život i potrebi njenog održivog korištenja. Oko 71 % našeg planeta čini voda, a samo 2,5 % od te količine je slatka voda od koje je tek 1 % dostupno za korištenje. Voda nije jednoliko raspoređena na Zemlji pa danas gotovo 2,2 milijarde ljudi živi bez pristupa sigurnoj vodi za korištenje. Klimatske promjene i stalni porast stanovništva dodatno povećavaju krizu vode i pozivaju na hitne akcije.

Tema ovogodišnjeg obilježavanja je Voda i spol. Ova tema obrađuje surovu svakodnevicu jer nestašica vode i nedostatak sanitarnih uvjeta nerazmjerno pogađa žene i djevojčice, osobito u mnogim dijelovima svijeta gdje su siromaštvo, nejednakost spolova i nedostatak vode duboko povezani. Bez sigurne vode, sanitacije i higijene u blizini doma, žene i djevojčice nose veći teret od muškaraca i dječaka. U 8 od 10 domaćinstava koja se suočavaju s nestašicom vode, za prikupljanje vode odgovorne su žene i djevojčice. Taj fizički zahtjevan posao koje obavljaju oduzima im dragocjeno vrijeme. Brinu se za ljude koji su oboljeli od onečišćene vode. Gube vrijeme, zdravlje, sigurnost i prilike. I često nisu uključene u donošenja odluka. Osim navedenog, pristup sigurnim sanitarnim uvjetima ključan je za žensko zdravlje.

Zbog toga je globalna kriza vode ženska kriza.

Vrijeme je da se žene i djevojčice usmjere na rješenja za vodu – ne samo kao korisnice, već i kao liderice, inženjerke, poljoprivrednice, znanstvenice, njegovateljice i pokretačice promjena. Jer kada se žene i djevojčice osnaže da igraju svoju punu ulogu uz muškarce i dječake, svi napreduju.

Zato ovogodišnja kampanja ima moto: „Gdje voda teče, raste jednakost“.

Nama u Nacionalnom parku Plitvička jezera voda ima posebno važnu ulogu. Ona stvara sedrene barijere, slapove i jezera, pruža dom brojnim biljkama i životinjama te služi za piće i ostale potrebe ljudima. Stoga svake godine povodom Svjetskog dana voda dodatno podsjećamo na potrebu zaštite i očuvanja slatkovodnih ekosustava. Također, već dugi niz godina koristimo ovu prigodu kako bismo učenike osmih razreda lokalnih osnovnih škola, kroz prezentacije i radionice, dodatno educirali o vodama u našem Parku, problemima vezanim uz slatke vode te temi obilježavanja Svjetskog dana voda.

Slike: Radionice u OŠ dr. Franje Tuđmana i OŠ Slunj

Objava Svjetski dan voda – Voda i spol pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Na današnji dan, 21. ožujka, obilježavamo Međunarodni dan šuma – dan koji nas podsjeća koliko su šume dragocjene za naš život i budućnost. One nisu samo zelena prostranstva koja uljepšavaju naš planet, već i neprocjenjiv izvor kisika, dom brojnim biljnim i životinjskim vrstama te važan saveznik u borbi protiv klimatskih promjena.

Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 21. ožujka Međunarodnim danom šuma (IDF) 2012. godine. Dan slavi i podiže svijest o važnosti svih vrsta šuma. Posebnu važnost imaju prirodne šume u zaštićenim područjima kao što su šume NP Plitvička jezera koje prekrivaju više od 84% njegove površine.

Ovogodišnja tema, „Šume i gospodarstva”, naglašava kako su šume temelj održivog razvoja. One osiguravaju radna mjesta, potiču lokalne zajednice i pružaju resurse koji se koriste svakodnevno – od hrane i lijekova do drvnih proizvoda. Čuvajući šume, čuvamo i stabilnost našeg gospodarstva te kvalitetu života budućih generacija.

Neka nam ovaj dan bude poticaj da odgovornije postupamo prema prirodi – da sadimo, štitimo i poštujemo šume koje nam toliko toga daju. Jer briga o šumama nije samo izbor, već odgovornost svih nas.

Sretan Vam Međunarodni dan šuma i prvi dan proljeća !

Objava Međunarodni dan šuma pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Kažu da lastavice na svojim repovima donose proljeće.

Lastavice su selice koje na jesen odlaze u Afriku, a u rano proljeće vraćaju se u sjeverne krajeve. Prepoznatljive su po brzom, karakterističnom letu (mogu letjeti brzinom i do 72 km/h).

Hrane se kukcima koje love u letu i smatraju se jako dobrim insekticidima.

Gnijezda rade od blata i biljnih materijala, a za gniježđenje preferiraju ruralne sredine, štale, sjenike, kuće, gdje nalaze dovoljno hrane. U narodu se vjeruje da je kuća s lastavičjim gnijezdom sretna kuća.

Danas se njihov broj smanjuje, a uzrok tome je urbanizacija, gubitak staništa, upotreba pesticida koja smanjuje količinu hrane, kao i klimatske promjene.

Svake godine 19. ožujka obilježava se Dan lastavica, a s ciljem očuvanja ovih ptica i poticanja suživota prirode i čovjeka.

Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera svake godine na svom području vrši prebrojavanje aktivnih lastavičjih gnijezda. Unatoč smanjenju tradicionalnih seoskih gospodarstava zastupljenost ove vrste na gniježđenju je još uvijek zadovoljavajuća. Pokazatelj nam je to dobre očuvanosti staništa, bogatstva vrsta i očuvanosti prirode.

Objava Svjetski dan lastavica pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Procjena učinkovitosti upravljanja zaštićenim područjem (engl. Protected area management effectiveness – PAME) definirana je od strane Svjetske komisije za zaštićena područja kao procjena koliko se dobro upravlja zaštićenim područjem odnosno do koje mjere zaštićeno područje štiti svoje vrijednosti i postiže uspostavljene ciljeve. Učinkovito upravljanje zaštićenim područjem osnova je za postizanje dugoročnog očuvanja bioraznolikosti, no unatoč uspostavljenim zaštićenim područjima kojih je na području Europske unije više od 140 000 te Natura 2000 područja kojih je više od 25 000, samo proglašenje i uspostava ne osiguravaju uspjehe u očuvanju svih vrijednosti.

Upravo je iz tog razloga pokrenut projekt LIFE PAME-Europe s ciljem uspostavljanja okvira za širi europski sustava praćenja i procjene učinkovitosti upravljanja zaštićenim područjima. Projektni partneri su EUROPARC Federacija (Europa), DHP Conservation S.R.O. (Češka), Metsähallitus, Parks & Wildlife Finland (Finska), Nationale Naturlandschaften EV (Njemačka) te Department de Territori, Habitatge i Transició Ecològica (Španjolska). Projekt traje od 2024.-2028. godine, a sama faza testiranja alata odnosno okvira za procjenu učinkovitosti upravljanja pilot područja diljem Europe, ali i izvan Europske unije je od 2026. do 2027. godine. Pilot područja sudjeluju na razini samog lokaliteta, pojedinačno, primjerice zaštićeno područje ili Natura 2000 područje, dok su druga pilot područja predstavljena na razini sustava (ministarstva, agencije) koja alat testiraju za npr. sva zaštićena područja pod svojom nadležnosti.

Pilot područja imaju zadatak u narednom razdoblju testirati alat kroz postupak samoprocjene, ali i uz online radionice dok je osigurana i podrška projektnog tima. U zadanim rokovima, prolazit će se kroz poglavlja koja će obuhvatiti provjeru i nadopunu podataka s informacijama o lokalitetu, ciljevima očuvanja, pritiscima, mjerama očuvanja, praćenju stanja (monitoring) i ishodima očuvanja.

Projektne aktivnosti nastavljamo u narednom razdoblju online obukom na platformi Europske akademije za prirodu, koja će podržati sudionike na ovom uzbudljivom putu, a mi se nadamo kako će nam iskustvo sudjelovanja i provedbe ovog testiranja pružiti dodatna iskustva potrebna za izradu novog Plana upravljanja.

U praćenju ove teme svakako vas pozivamo da se pridružite Zajednici upravljanja učinkovitosti na https://life-pame-europe-mec.grwebsite.eu/.

Objava Nacionalni park Plitvička jezera kao jedno od pilot područja u projektu LIFE PAME-Europe pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Zavod je 2024. godine pokrenuo akciju bilježenja opažanja proljetnica te je već u prvoj godini provedbe (tokom samo dva mjeseca) sakupio 544 opažanja biljnih svojti. Prošle godine odlučili smo promijeniti način prikupljanja podataka te projekt preseliti na aplikaciju iNaturalist. Kroz ovu aplikaciju je prikupljeno 206 opažanja visibabe, 71 opažanje obične kockavice, potvrđene tri poznate lokacije na kojima raste velika sasa te preko 10000 opažanja drugih biljnih vrsta. 

Nastavljamo s akcijom koja će ove godine biti usredotočena na samo tri vrste. Visibaba i velika sasa su vrste uvrštene u Dodatke Direktive o staništima, pa je njihovo praćenje nacionalna obveza Republike Hrvatske, a kockavica je lako prepoznatljiva vrsta uvrštena na Crvenom popisu divljih vrsta Hrvatske u kategoriji osjetljive vrste (VU). 

Kako biste sudjelovali u akciji sve što trebate učiniti je instalirati iNaturalist na mobilni uređaj, registrirati se i početi dojavljivati. Jednom instaliranu aplikaciju možete dalje koristiti za prijavu opažanja biljnih i životinjskih vrsta, aplikacija vam možda pomogne u determinaciji nepoznatih vrsta, a i pokaže vam opažanja vrsta koje vas zanimaju. Svako opažanje visibabe, kockavice ili velike sase na području Republike Hrvatske (u periodu od 15.1.2026. do 1.5.2026) obogatit će, između ostalog, i naš projekt. Ukoliko se u aplikaciji pridružite projektu „Jeste li ih vidjeli? – proljetnice (2026. godina)” lakše ćete pratiti njegove novosti i sakupljene vrste. 

Više o rezultatima akcije „Jeste li ih vidjeli? – proljetnice?“ u 2024. i 2025. možete pročitati na našim stranicama.

Objava Poziv na sudjelovanje u akciji “Jeste li ih vidjeli? – proljetnice” pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".