U suradnji s Javnom ustanovom Nacionalni park Plitvička jezera predstavnici Udruge Biom 10. 6. 2026. postavili su točkaste zaštite (naljepnice) za sprječavanje kolizije ptica sa staklom na prozorima lugarnice u Čorkovoj Uvali.

Točkasti uzorci osmišljeni su kao jednostavno, učinkovito i cjenovno pristupačno rješenje koje može primijeniti gotovo svatko. Označavanjem stakla smanjuje se refleksija i povećava njegova vidljivost za ptice, čime se znatno smanjuje rizik od sudara koji najčešće imaju smrtni ishod. Procjenjuje se da u svijetu godišnje od takvih udara strada oko milijarda ptica što je zastrašujuća činjenica.

Slične mjere već su korištene u zoološkim vrtovima i na drugim lokacijama, primjerice u aktivnostima koje provodi Međimurska priroda.

Park ima bogatu ornitofaunu s preko 200 vrsta ptica. Ciljno je Natura područje, Područje očuvanja značajnim za ptice (POP), identifikacijski kod HR1000020 i Područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS), HR5000020. Važnost područja Parka u ornitološkom pogledu nalaže učinkovitiju zaštitu, a upravo ovo je jedan od načina kako pomoći pticama u sprječavanju njihova stradavanja i educirati druge da se pridruže u njihovoj zaštiti.

Ciljevi Projekta osim razvoja pilot projekta za sprečavanje kolizija ptica na staklenim površinama:

• Razvoj stručnog i volonterskog praćenja direktnih prijatni za ptice (krivolov, uništavanje gnijezda)

• Razvoj stručnog i volonterskog praćenja direktnih prijatni za ptice (krivolov, uništavanje gnijezda)

• Razvoj stručnog i volonterskog praćenja direktnih prijatni za ptice (krivolov, uništavanje gnijezda)

Dugoročni cilj Projekta je povećanje učinkovitosti napora za održivo upravljanje bioraznolikosti kroz ciljane aktivnosti.

Zahvaljujemo udruzi Biom na odabiru Parka kao prvog područja za provedbu pilot mjera.

Vas pozivamo, ukoliko primijetite stradavanje ptica kao posljedicu kolizija sa staklenim površinama u vašem okružju, da nas obavijestite, primijenite navedeno rješenje, educirate druge i zajedno doprinesete zaštiti ptica.

Hvala!

Objava Lugarnica u Čorkovoj Uvali u novom ruhu namijenjenom zaštiti ptica pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

U okviru svojih nadležnosti, Poduzeće upravlja i zaštićenim prirodnim dobrima u zoni morskog dobra, provodeći aktivnosti usmjerene na očuvanje prirodnih vrijednosti i unapređenje sustava zaštite. Unutar poduzeća nalazi se Služba za zaštitu i održivi razvoj morskog dobra.

U cilju razmjene iskustava te unaprijeđenu znanja u području zaštite prirode, a u okviru MedFund projekta, predviđene su studijske posjete zaštićenim područjima okolnih zemalja među kojima i posjet Nacionalnom parku Plitvička jezera.

U Znanstveno stručnom centru Dr. Ivo Pevalek sudionicima je održana prezentacija o prirodnim vrijednostima i o upravljanju NP Plitvička jezera te su razmijenjena iskustva i dobre prakse sa Službom zaštite, održavanja, očuvanja promicanja i korištenja i Odjelom nadzora, zaštite i čuvanja nacionalnog parka, s naglaskom na upravljanje zaštićenim područjem.

Nakon predavanja sudionici su posjetili najzanimljivije lokacije u NP Plitvička jezera. U studijskoj posjeti sudjelovali su zaposlenici Javnog poduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, predstavnici državnih institucija, turističkog sektora i lokalne zajednice iz Bara, Budve, Herceg Novog, Kotora i Ulcinja.

Objava STUDIJSKI POSJET PREDSTAVNIKA JAVNOG PODUZEĆA ZA UPRAVLJANJE MORSKIM DOBROM CRNE GORE pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Objava Posjet studenata Ekonomskog fakulteta pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Nacionalni park Plitvička jezera predstavlja jedno od najvrjednijih prirodnih područja Europe i simbol očuvanosti hrvatske prirode. Osim po veličanstvenim vodopadima, jezerima, šumama, poznat je i po iznimno bogatoj bioraznolikosti u kojoj posebno mjesto zauzimaju leptiri.

Na području parka zabilježeno je oko 90 vrsta dnevnih leptira te još uvijek u potpunosti neistraženi veliki broj noćnih leptira (službeno je zabilježeno oko 350 noćnih vrsta), što Plitvička jezera svrstava među najvažnija i najzanimljivija staništa leptira u Hrvatskoj.

Raznolikost livada, šumskih rubova, močvarnih područja i mikroklimatskih prilika stvara idealne uvjete za njihov život, razvoj i preobrazbu. Leptiri imaju iznimno važnu ekološku ulogu. Sudjeluju u oprašivanju brojnih biljnih vrsta te predstavljaju važan dio hranidbenog lanca. Zbog svoje osjetljivosti na promjene u okolišu smatraju se prirodnim pokazateljem očuvanosti staništa i kvalitete okoliša. Njihova prisutnost svjedoči o ravnoteži i očuvanju prirodnih procesa.

Među leptirima koji se često vide na livadama i rubovima šuma u NP Plitvička jezera su lastin rep (Papilio machaon), šareni paun (Aglais io), mali (Pieris rapae) i veliki kupusar (Pieris brassicae), kontinentalna riđa (Polygonia c-album), uskršnji leptir (Zerynthia polyxena) i žućak (Gonepteryx rhamni). Pravi poznavatelji prepoznat će nekog od tri vrste velikih plavaca: močvarni plavac (Phengarris alcon alcon), gorski plavac (Phengaris alcon rebeli) i veliki plavac (Phengaris arion) ili danju medonjicu (Euplagia quadripunctaria), noćnog leptira koji je aktivan danju i ubraja se u ciljne vrste Parka uključene u ekološku mrežu Natura 2000, na čiju su se zaštitu i dugoročno očuvanje obvezale sve članice EU.

Povodom obilježavanja Svjetskog dana leptira 28. svibnja, posebna se pažnja posvećuje važnosti očuvanja leptira i njihovih prirodnih staništa. Ovaj dan podsjeća na iznimnu ulogu koju leptiri imaju u očuvanju ekološke ravnoteže te na potrebu zaštite prirodnih prostora u kojima obitavaju.

Obilježavanje Svjetskog dana leptira ujedno je prilika za podizanje svijesti o važnosti prirodnih livada i načina njihove košnje te o očuvanju biljnih vrsta kojima se leptiri hrane. Svaki cvijet, livada, šumski rub, šuma ili čistina imaju važnu ulogu u njihovom opstanku.

Objava Leptiri NP Plitvičkih jezera pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Europski dan parkova je dan proslave svih zaštićenih područja, a obilježava se 24. svibnja svake godine. Inicijativu je pokrenula organizacija Europarc Federation sada već davne 1999. godine, kako bi se obilježilo stoljeće od proglašenja prvih nacionalnih parkova u Europi (u Švedskoj). Cilj obilježavanja je približavanje ljudi prirodi i podizanje svijesti javnosti o važnosti prirodnih i kulturnih ljepota sačuvanih u zaštićenim područjima, a posebno važnosti očuvanja i održivog upravljanja tim područjima.

Povezani prirodom

Ovogodišnja tema obilježavanja: „Povezani prirodom“ daje naglasak na važnosti ekološke povezanosti. Svakodnevno se krećemo – putujemo na posao, prelazimo mostove, vozimo se kroz tunele, slijedimo ceste koje nas povezuju s hranom, obitelji, avanturama. Naš svijet je izgrađen na povezanosti i ovisimo o njoj. Zamislimo da ta povezanost nestane! Za divlje životinje diljem Europe ovo nije mašta nego stvarnost: šume su presječene cestama, rijeke prekinute branama, livade zamijenjene betonom, ono što je nekada bila živa mreža staništa postalo je mozaik izoliranih fragmenata. Životinje u potrazi za hranom, skloništem ili partnerom najčešće nailaze na prepreke umjesto staza, biljke se bore za širenje, a ekosustavi postaju slabiji.

Tu zaštićena područja čine razliku.

Ovi prostori ispunjavaju bitnu ulogu očuvanja i obnove prirode. Stvaranje prirodnih koridora važan je dio ovog rada. Diljem Europe zaštićena područja uključena su u velike projekte koji jačaju ekološku povezanost i na taj način osiguravaju i jačaju otpornost prirode na pritiske i promjene. Obnavljanjem rijeka, ponovnim povezivanjem šuma, stvaranjem koridora za divlje životinje i međugraničnim povezivanjem, zaštićena područja pomažu u ponovnom povezivanju krajolika. Ona ponovno pretvaraju izolirane dijelove u žive mreže. Upravo to slavimo ovog Europskog dana parkova.

Mladi čuvari prirode

Idealan način obilježavanja ovogodišnje teme Europskog dana parkova, za nas u Službi zaštite Nacionalnog parka Plitvička jezera, provedba je edukativnog programa Mladi čuvari prirode. Provodimo ga od 2014. godine s učenicima 8. razreda lokalnih osnovnih škola jer smo s njima povezani upravo prirodom. Zajedno živimo, učimo i radimo u zaštićenom području ili u njegovoj neposrednoj blizini.

Stoga ih svake godine, povodom Europskog dana parkova, pozovemo da bolje upoznaju Park i sudjeluju u našim svakodnevnim poslovima zaštite i očuvanje prirodnih vrijednosti koje imamo. Ove godine, po prvi puta do sada, organizirali smo program kroz dva dana jer smo imali rekordnih 58 sudionika iz osnovnih škola iz Korenice, Plitvičkih Jezera, Rakovice i Cetingrada. Od prve godine provedbe do danas vodi nas želja i nada da ćemo na ovaj način u mladima dodatno osvijestiti važnost zaštićenih područja te u budućnosti dobiti nove mlade snage u zaštiti prirode.

Objava Europski dan parkova i Mladi čuvari prirode pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Nacionalni park Plitvička jezera pridružuje se globalnoj kampanji obilježavanja Svjetskog dana migracije riba pod ovogodišnjim sloganom “Mi smo riječni ljudi“. Ova manifestacija obilježava se svake dvije godine u svibnju s ciljem podizanja svijesti o ekološkoj važnosti migratornih vrsta riba i očuvanja riječnih ekosustava o kojima ovise. Migratorne vrste riba su one čije se jedinke ili cijele skupine kreću odnosno migriraju kako bi iskoristile resurse, poput staništa ili hrane, a najčešće su to migracije radi mrijesta. Prema podacima IUCN-a, čak trećini slatkovodnih vrsta riba u svijetu prijeti izumiranje zbog gubitka staništa, fragmentacije tokova odnosno postojanja pregrada na vodotocima, onečišćenja vode i klimatskih promjena. Obilježavanje Svjetskog dana migracije riba pomaže u pokretanju globalnih akcija za obnovu riječne povezanosti i zaštitu ovih ključnih vrsta prije nego što bude prekasno.

Dunavska pastrva i Bijela rijeka

Kao odgovor na ove izazove, naš Park s ponosom podsjeća na prvo uklanjanje umjetnih pregrada na jednom vodotoku u Republici Hrvatskoj, koje je provedeno prošle godine na našoj Bijeloj rijeci. Glavna junakinja priče je naša domaća migratorna vrsta – dunavska pastrva (Salmo labrax), koja je do prije nekoliko godina bila gotovo pred izumiranjem (sl. 1). Dunavska pastrva je vrsta koja migrira u uzvodne dijelove vodotoka radi mrijesta, a na Bijeloj rijeci su joj to životno važno putovanje spriječavale umjetne pregrade, zaostale iz vremena kada su ljudi koristili ovaj vodotok za svoje potrebe. Kako bismo očuvali njene populacije, prije pet godina smo pokrenuli složeni pionirski konzervacijski projekt koji obuhvaća izlov stranih i invazivnih vrsta riba, obnovu populacija dunavske pastrve poribljavanjem i uklanjanje umjetnih pregrada na Bijeloj rijeci (sl. 2).

Godinu dana nakon uklanjanja pregrada uslijedila je i potvrda uspješnosti i nagrada za sav uloženi trud – monitoringom smo potvrdili povratak dunavske pastve u obnovljene tokove, gdje nije zabilježena gotovo stotinu godina (sl. 3). Iako smo uklonili pregrade na Bijeloj rijeci, naš posao na obnovi populacija ove migratorne vrste još nije završio. Nastavljamo dalje s izlovom stranih vrsta i poribljavanjem, a u planu nam je vraćanje slobodnih tokova i na drugim vodotocima na području Parka.  

Uključite se i vi!

Ove godine, nadahnuti uspjehom na Bijeloj rijeci, želimo s našim posjetiteljima podijeliti glavne poruke ove globalne kampanje:

• Migratorne ribe su izvanredne – neke putuju tisuće kilometara kako bi dovršile svoje životne cikluse, oslanjajući se na zdrave, povezane rijeke.
• Rijeke slobodnog toka su ključne – za bioraznolikost, otpornost na klimatske promjene i dobrobit ljudi.
• Mi smo riječni ljudi – naši životi, kulture i povijesti isprepleteni su s rijekama oko nas i ribama u njima.
• Svaka akcija je važna – od organiziranja događaja do dijeljenja priča, svi možemo biti čuvari rijeka i riba.

Pozivamo vas da istražite bogatstvo naših rijeka i podržite napore u očuvanju slobodnih vodotoka. Saznajte više o globalnom pokretu na službenim stranicama World Fish Migration Day, podijelite svoje fotografije i podršku na društvenim mrežama uz oznake #WeAreRiverPeople i #WorldFishMigrationDay te budite glas koji štiti rijeke i ribe koje u njima žive!

Objava Svjetski dan migracije riba – Mi smo riječni ljudi pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Hrvatska je jedna od 197 zemalja potpisnica Konvencije, a u Hrvatskoj se na taj dan obilježava i Dan zaštite prirode kako bi se naglasila važnost i doprinos zaštite prirode na nacionalnoj razini.

Danas, unatoč ogromnim tehnološkim naprecima, potpuno smo ovisni o zdravim i stabilnim ekosustavima koji osiguravaju osnovne uvjete za život, čisti zrak i vodu, hranu, lijekove, energiju, staništa za tisuće biljnih i životinjskih vrsta, ublažavanje klimatskih promjena i brojne druge blagodati što zahtjeva poštovanje, zaštitu i obnovu bioraznolikosti.

To nam nalaže povijesni međunarodni sporazum Kunming-Montrealski globalni okvir za bioraznolikost (Kunming-Montreal Global Biodiversity Framework – KGBF) usvojen 19. prosinca 2022. godine na 15. konferenciji stranaka (COP15) UN-ove Konvencije o biološkoj raznolikosti, s ciljem da se zaustavi i smanji gubitak bioraznolikosti. Glavni ciljevi Sporazuma su da se obnovi 30 % degradiranih ekosustava, očuva 30 % kopna, voda i mora, smanji unošenje ili naseljavanje invazivnih stranih vrsta za 50 % i mobilizira 200 milijardi dolara godišnje za očuvanje bioraznolikost do 2030. te da se do 2050. zaustavi gubitak bioraznolikosti i osigura život u skladu s prirodom.

Cilj ovogodišnje kampanje je naglasiti usmjeravanje i povezivanje lokalnih inicijativa te potaknuti brže, hitnije i učinkovitije djelovanje, počevši od vlastitog okruženja.

Međunarodni dan biološke raznolikosti (IDB) ove godine obilježava se pod geslom „Lokalnim djelovanjem do globalnog učinka“. Poziv je to svima nama da poduzmemo mjere za zaustavljanje i preokretanje gubitka biološke raznolikosti.

Niz je načina za pridruživanje kampanji ovogodišnjeg Dana bioraznolikosti:

Gledaj i uči

Javnost diljem svijeta potiče se da „gleda“ istražujući brojne aspekte bioraznolikosti na lokalnoj razini i tražeći načine za poduzimanje akcija u vezi s bioraznolikošću unutar svojih zajednica i putem foruma primjerenih kontekstu na lokalnoj razini.
Javnost se također poziva da „uči“ ili proširi svoje razumijevanje Konvencije o biološkoj raznolikosti i KMGBF-a kao svjetskog nacrta za zaustavljanje i preokretanje gubitka bioraznolikosti – uključujući izvješća i doprinose koje su dale stranke i akteri osim nacionalnih vlada.

Poveži se i djeluj

Građani se potiču da saznaju i pridruže se što drugi rade, u blizini ili online. Cilj ovih napora mogao bi biti jačanje prikupljanja podataka, razmjene znanja i suradnje na svim razinama upravljanja na razini zajednice, online ili osobno.

Dijeli 

Svi su pozvani da podijele svoje akcije i saznanja s drugima. Kako bi se obilježio taj dan, akcije mogu uključivati organiziranje informativnih sesija o nacionalnim ciljevima i NBSAP-ima, šetnje i vrtove u zajednici, natjecanja u fotografiranju i crtanju, građansku znanost, zagovaranje lokalnih akcija i povećanje prikupljanja informacija.

Pridružite se kampanji Javne ustanove Nacionalni park Plitvička jezera:

Gledaj i uči – subota, 23. svibnja 2026. / 10 – 14 sati / Ulaz I
Informativno-edukativni pult namijenjen široj javnosti

Posjetite nas, pridružite se kampanji i podijelite svoja saznanja s drugima!

Objava Međunarodni dan bioraznolikosti i Dan Zaštite prirode – 22. svibanj pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. godine i mreža Natura 2000 čine temelj zaštite prirode i očuvanja bioraznolikosti u Europskoj uniji.

Ekološka mreža Natura 2000 obuhvaća oko 27 500 područja na gotovo 20 % teritorija EU, što je čini najvećim sustavom očuvanih područja u svijetu. Temelji se na EU direktivama: Direktiva o pticama (Direktiva o očuvanju divljih ptica – Council Directive 79/409/EEC; 2009/147/EC) i Direktiva o staništima (Direktiva o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore – Council Directive 92/43/EEC).

Ekološka mreža Republike Hrvatske među najvećim je u Europskoj uniji. Obuhvaća 822 područja – 40 Područja očuvanja značajnih za ptice (POP) i 782 Područja očuvanja značajnih za ciljne vrste i stanišne tipove (PPOVS).

Nacionalni park Plitvička jezera kao dio svjetske baštine posebno je važno područje mreže Natura 2000 za očuvanje rijetkih vrsta i staništa i to za divlje vrste i stanišne tipove (identifikacijska oznaka HR5000020) i ptice (HR1000020). Područje Parka važno je za očuvanje 20 stanišnih tipova, 28 biljnih i životinjskih vrsta te 21 vrstu ptica s popisa mreže Natura 2000. Aktivnostima definiranim Planom upravljanja (2019.) čuva se ovo neizmjerno bogatstvo.

Prostrani i očuvani šumski kompleksi, jedinstvena vodena staništa, bogata ornitofauna s 21 ciljnom vrstom ptica, među kojima se posebno ističu sove i djetlovke, čini ovo područje iznimno vrijednim i bogatim područjem Natura mreže.

U Parku se posebno ističe zastupljenost rijetkih i ugroženih stanišnih tipova kao što su cretovi. Na području Parka zastupljene su najveće i najbolje očuvane površine acidofilnih i bazofilnih cretova u Hrvatskoj. Predstavljaju ostatke iz ledenog doba (glacijalne relikte) koji su se uspjeli održati na malim površinama s hladnijom i vlažnijom klimom. Novijim istraživanjem potvrđena je njihova dodatna vrijednost – na njima je utvrđena vrsta koja se smatrala izumrlom u Hrvatskoj – vitka suhoperka Eriophorum gracile (sl. 1).

Novijim istraživanjem utvrđeno da je crni daždevnjak Salamandra atra (sl. 2), vrsta koja preferira hladnija, vlažnija i stjenovita planinska staništa, zastupljenija na području Parka. Radi se o endemičnoj, strogo zaštićenoj vrsti koja se nalazi na Prilogu IV Direktive 92/43/EEZ o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta. Pokazatelji su to iznimne kvalitete i očuvanosti staništa Parka koja očito još skrivaju nova iznenađenja i dodatno potvrđuju jedinstvenost ovog područja.

Za Dan Natura 2000 posjetite Nacionalni park Plitvička jezera i upoznajte njegovu bioraznolikost, svoje spoznaje podijelite s drugima i pomozite njegovom očuvanju.

Objava Dan Natura 2000 – 21. svibanj pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Osnovni cilj obilježavanja ovog dana je buđenje svijesti zajednice o važnosti zaštite ptica i njihovih staništa, gnijezdilišta, hranilišta,  migratornih puteva i zimovališta.

   Tema ovogodišnjeg Dana je: Svaka ptica se broji. Tvoja opažanja su važna. Ove godine je, na svjetskom nivou, izdvojeno 10 vrsta kojima bi trebalo posvetiti posebnu pozornost. Za naše područje to je lastavica (Hirundo rustica). Lastavica kod nas dolazi na proljeće, hrani se i razmnožava. Na jesen odlaze prema jugu, u Afriku, u toplije krajeve gdje zimuju. Iako raširena po cijelom svijetu lastavicama danas jako pada brojnost. Razlog je ponajprije upotreba pesticida koji im uništavaju hranu, lastavice se hrane kukcima, a njih same truju. Osim pesticida lastavicama jako prijeti i nestanak pogodnih mjesta za gniježđenje kao i klimatske promjene gledano dugoročno.

   Svatko od nas svojom minimalnom aktivnosti može pomoći u bilježenju brojnosti i praćenju stanja migratornih vrsta ptica. Konkretno, kod lastavica je dovoljno izbrojati aktivna gnijezda i broj gnijezdećih parova. Svaki takav podatak vrlo je značajan kod konačnog praćenja stanja vrsta i očuvanosti njihovih staništa. Takvi podaci jako pomažu kod budućih aktivnosti zaštite ovih vrsta.

   Migratorne vrste jako su ugrožena skupina ptica, obzirom da im na njihovim seobama prijete mnoge nedaće. Mnoge ne uspiju u putovanju, mnoge stradaju na mjestima zimovanja ili gniježđenja. Danas, zbog preintenzivnog i preagresivnog ljudskog zadiranja u prirodu mnoge su vrste pred prijetnjom izumiranja. Naš zadatak je pomoći ovim vrstama da prežive u ovom svijetu koji čovjek svakodnevno mijenja i uništava. Jer, njihovo postojanje za čitav ekosustav je vrlo bitno. Bez njih čovjekovo zdravlje i blagostanje je upitno.

Objava Svjetski dan ptica selica 2026. pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Program je započeo na izvorišnom području, na Crnoj i Bijeloj rijeci, gdje je fokus bio na revitalizaciji vodenih ekosustava. Studentima je predstavljen projekt uklanjanja umjetnih pregrada na Bijeloj rijeci, čime je ona postala prvi vodotok slobodnog toka u Republici Hrvatskoj, što predstavlja povijesni iskorak u očuvanju naših voda. Uz to, detaljno su prikazane metode kontrole ihtiofaune, uključujući suzbijanje stranih vrsta riba modelom elektroizlova te program obnove populacije autohtone dunavske pastrve (poribljavanje).

Terenski dio obuhvatio je i Prošćansko jezero, gdje su studenti sudjelovali u demonstraciji izlova stranih ribljih vrsta korištenjem metode bacanja mreža. Posjet je nastavljen u Znanstveno-stručnom centru „dr. Ivo Pevalek“, gdje su djelatnici Stručne službe studentima prezentirali sustav upravljanja Nacionalnim parkom, organizacijsku strukturu te ključne ciljeve i zadaće službe zaštite Kroz prikaz aktualnih projekata i monitoringa koji se provode u Parku, budući su biolozi dobili uvid u kompleksne izazove zaštite prirode, ali i u benefite koje donosi stručno upravljanje zaštićenim područjem.

Ovakva suradnja akademske zajednice i Parka ključna je za razvoj budućih stručnjaka koji će svoju budućnost posvetiti zaštiti naših najvrjednijih prirodnih resursa.

Objava Stručno-terenska nastava studenata PMF-a: Implementacija mjera očuvanja slatkovodnih ekosustava u NP Plitvička jezera pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".