Otkrijte čari destinacije Lika u 2025. godini uz posebnu pogodnost! Kupnjom individualne ulaznice za Nacionalni park Plitvička jezera ostvarujete popuste na 7 atraktivnih lokaliteta. Više detalja donosimo vam u nastavku:  

Popust ostvarujete isključivo na blagajni pojedinog lokaliteta uz predočenje individualne ulaznice za Nacionalni park Plitvička jezera. Popust se odnosi na redovnu individualnu cijenu ulaznice lokaliteta, vrijedi jednokratno i može se iskoristiti za onoliko ulaznica koliko je kupljeno u NP Plitvička jezera u 2025. godini.

Nacionalni park Sjeverni Velebit – Kuća Velebita

• Popust od 33% vrijedi za individualne ulaznice za odrasle od 1.6. do 31.12.2025. godine za ulaz u prezentacijski centar Kuća Velebita.
• Nije potrebna najava za individualne posjete
• Radno vrijeme Kuće Velebita:
  • uto – ned od 8:00 do 16:00;
  • pon – zatvoreno
• Kontakt telefon: +385 (0)53 665 380, +385 (0)53 560 117
• Web stranica

Baraćeve špilje

• Popust od 10% vrijedi za individualne ulaznice za odrasle i djecu od 1. 4. do 31. 10. 2025. godine. Ulaznica u Baraćeve špilje uključuje 60 minuta obilaska uz pratnju stručnog vodiča (HR/EN/DE)
• Nije potrebna prethodna najava
• Radno vrijeme:
  • lipanj : svaki dan 10:00 – 18:00;
  • srpanj – rujan: svaki dan 09:00 – 19:00;
  • listopad: svaki dan 10:00 – 17:00
• Kontakt telefon: +385 (0)47 782 007
• Web stranica

SPELEON – Centar podzemne baštine

• Popust od 50 % vrijedi za individualne ulaznice za odrasle i djecu od 1. 1. do 31. 12. 2025. godine. Ulaznica uključuje 60 minuta obilaska uz pratnju stručnog vodiča (HR/EN/DE).
• Nije potrebna prethodna najava
• Radno vrijeme:
  • lipanj, rujan, listopad, studeni, prosinac: svaki dan 10:00 – 18:00;
  • srpanj-kolovoz: svaki dan 10:00 – 19:00
• Kontakt telefon: +385 (0)47 639 387
• Web stranica

Pećinski park Grabovača

• Popust od 20% vrijedi za individualne ulaznice za odrasle i djecu od 1.4. do 30.11.2025. godine. Ulaznica za Pećinski park Grabovača uključuje obilazak špilje Samograd uz stručnog vodiča te je ujedno i ulaznica za ostale atrakcije u parku: poučne staze, vidikovac Ploče, osmatračnica za ptice Šumske orgulje, Biljni vrt s hobitskom kućicom, Malo jezero, Panov labirint, Roštilj draga i Eko dječje igralište.
• Prethodna najava nije potrebna za individualne posjete
• Radno vrijeme (polasci u špilju Samograd):
  • 1. lipnja – 15. lipnja: svaki dan od 9:30 do 15:30;
  • 15. lipnja – 15. rujna: svaki dan od 10:30 – 16:30;
  • 15. rujna – 30. studenog: svaki dan od 09:30 – 15:30
• Kontakt telefon: +385 (0)53 679 233, +385 (0)99 212 7587
• Web stranica

Memorijalni centar Nikola Tesla

• Popust od 50% vrijedi za individualne ulaznice za odrasle i djecu od 1.6. do 31.10.2025. godine. Ulaznica uključuje obilazak Memorijalnog centra Nikola Tesla.
• Prethodna najava nije potrebna za individualne posjete do 15 osoba
• Radno vrijeme: lipanj – listopad:
  • uto – sub 8:00 – 20:00 (zadnji ulaz za posjetitelje do 19:00);
  • ned/blagdani i praznici: 10:00 – 16:00 (zadnji ulaz za posjetitelje do 15:00);
  • pon – zatvoreno
• Kontakt telefon: +385 (0)53 746 530
• Web stranica

Park prirode Velebit – Cerovačke špilje

• Popust od 50 % vrijedi za individualne ulaznice za odrasle, dok se za individualne ulaznice za djecu odobrava popust od 46 %. Period trajanja popusta je od 1. 6. do 31. 10. 2025. godine.
• Ulaznica uključuje posjet objema špiljama i vodstvo vodiča. Za obilazak obje špilje potrebno je izdvojiti oko 3 sata. Minimalan broj posjetitelja u špilji: 6 osoba.
• Prethodna najava nije potrebna za individualne posjete do 20 osoba.
• Radno vrijeme :
  • lipanj – rujan: svaki dan 09:00 – 18:00;
  • listopad: svaki dan 09:00 – 17:00
• Termini ulaska u špilje u ljetnom periodu do 30. 9.:
  • Donja špilja -10:00, 11:30, 13:00, 14:30, 16:00, 17:30;
  • Gornja špilja – 11:30, 13:00, 14:30, 16:00, 17:30
• Termini ulaska u špilje u listopadu:
  • Donja špilja – 10:00, 11:30, 13:00, 14:30, 16:00;
  • Gornja Špilja – 11:30 , 13:00, 14:30, 16:00
• Kako bi se na vrijeme došlo do ulaza u špilje, važno je naglasiti da je od parkinga do Donje špilje približno 20 minuta hoda, te od Donje do Gornje špilje oko 15 minuta hoda
• Kontakt telefon: +385 (0)99 8144 724
• Web stranica

Nacionalni park Paklenica

• Popust od 20% vrijedi za osnovne jednodnevne ulaznice za odrasle i djecu od 1.1. do 31.12. 2025. godine. Ulaznica vrijedi za jedan dan obilaska Nacionalnog parka Paklenica.
• Nije potrebna najava za individualne posjete
• Radno vrijeme:
  • od 15. ožujka do 15. studenog: 06:00 – 20:30;
  • od 15. studenog do 31. prosinca: 07:00 – 15:00
• Kontakt telefon: +385 (23) 369 803 (Ulaz), +385 (0)23 369 202
• Web stranica

Veselimo se vašem dolasku!

Objava Popusti za 7 atrakcija destinacije Lika pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Navedeni Natura 2000 ciljni stanišni tip utvrđen je s najvećom površinom u Republici Hrvatskoj upravo u Nacionalnom parku Plitvička jezera i to u jezerskom sustavu. Terenski obilasci su ujedno potvrdili prisutnost algi parožina i u pojedinim vodotocima kao što su Babin potok, Korana, Plitvica i Vardin potok.

Metodologija istraživanja stanišnog tipa obuhvatila je terenska istraživanja u vegetacijskim sezonama kolovoza, rujna i listopada kroz tri godine, kako bi se obuhvatio jezerski sustav od 13 jezera. Točkasta uzorkovanja duž poprečnih transekata, ali u pojedinim jezerima i duž obalnog pojasa gdje su strme obale, ukupno su stvorila mrežu od 856 točaka. Uzorkovanje je provedeno ručno ili grabljama, a istraživači su pratili i osnovne fizikalno-kemijske pokazatelje kao što su temperatura vode, električna vodljivost, otopljenost i zasićenje kisikom, prozirnost vode Secchijevim diskom te mjerenje dubine vodenog stupca do dna dubinometrom. Uz uzorkovanje algi parožina, bilježene su i vrste makrofita. Obzirom da se u jezerima događa proces taloženja kalcijevog karbonata, radi lakše determinacije vrste parožina, bilo je potrebno kalcificirane jedinke držati u blagoj otopini klorovodične kiseline dok se kalcifikat ne otopi.

U istraživanim jezerima Prošće, Ciginovac, Okrugljak, Batinovac, Veliko jezero, Malo jezero, Galovac, Gradinsko jezero, Kozjak, Milanovac, Gavanovac, Kaluđerovac i Novakovića brod utvrđeno je 8 vrsta parožina, pri čemu je 7 vrsta iz roda Chara, a jedna vrsta iz roda Nitella.

Dvije najrasprostranjenije i uglavnom dominantne vrste su Chara contraria i Chara globularis, dok se ostale javljaju u po dva jezera. Preostale utvrđene vrste parožina su Chara vulgaris, Chara virgata, Chara hispida, Chara subspinosa, Chara aspera i Nitella opaca. Svaka od navedenih vrsta ima svoje morfološke karakteristike po čemu su jedinstvene, određeni raspon dubine koja im odgovara za naseljavanje kao i preferencije s obzirom na koncentracije hranjivih soli što se odnosi uglavnom na oligotrofne (niske konc. hranjivih soli) do mezotrofne i slabo eutrofne vode (nešto više konc. hranjivih soli).

Usporedba dobivenih podataka s onima iz prošlog stoljeća donesla je zanimljiv uvid u razlike koje su nastupile pri čemu su se izdvojila dva trenda. Prvi se odnosi na povećanje dubinske granice vegetacije te prozirnosti vodenog stupca u recentnom istraživanju, a drugi na homogenizaciju vegetacije. U pojedinim jezerima je došlo do smanjivanja broja vrsta parožina, ali ukupni broj odnosno raznolikost parožina za cijeli jezerski sustav ostao je isti pa bi mogli zaključiti da su nastupili uvjeti stabilizacije.

„Livade“ algi parožina i dalje imaju značajni udio površine u ukupnoj površini jezera, obuhvaćajući tako 64,76 % udjela površine za jezero Kozjak i 66,61 % udjela površine za Prošćansko jezero pa sve do 100 % pokrivenosti za jezera Okrugljak, Veliko jezero, Gavanovac, Kaluđerovac i Novakovića brod. U ostalim jezerima udio površine „livada“ parožina je iznad 80 %.

Natura 2000 ciljni stanišni tip u jezerskom sustavu Nacionalnog parka Plitvička jezera nije pod antropogenim utjecajem primjerice uslijed dotoka alohtonog materijala. Šumska vegetacija uz jezera koja donosi otpalo lišće također nema utjecaj na parožine te nije uočen ni obraštaj cijanobakterijama. Međutim, nužno je u budućnosti posebnu pozornost obratiti na ograničavanje unosa hranjivih tvari s ciljem očuvanja niskih razina trofije jezera, a samim time i svih kemijskih i bioloških procesa koji bi uslijedili. Izazov su i klimatske promjene i svakako je preporuka istraživača provoditi redovan monitoring ovog ciljnog stanišnog tipa svake četiri godine.  

Objava Alge parožine u jezerima Nacionalnog parka pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Primarni cilj ovog istraživanja bio je detaljno kartirati vodne tokove kako bi se utvrdila zona rasprostranjenosti Natura 2000 stanišnog tipa 3260 odnosno vegetacije Ranunculion fluitantis i Callitricho-Batrachion i ciljne vrste Apium repens (Jacq.) Lag. (puzavi celer). Stanišni tip 3260 obično je rasprostranjen u većim ili manjim vodotocima s različitom brzinom vode te je pokazatelj prirodnih vodnih tokova gdje dominiraju različite vrste žabnjaka, žabovlatki i druge vodene makrovegetacije. Vrste su zakorijenjene na dnu vodotoka, imaju čvrste i elastične stabljike i lisne plojke razdijeljene u duge uske liske, a kod pojedinih vrsta listovi plutaju na površini vode. Stanišni tip je zastupljen u sjeverozapadnoj i središnjoj Europi dok je u jugoistočnoj Europi rjeđi.

Na 16 istraživanih vodotoka zabilježena su četiri tipa vegetacije:

• mahovinska zajednica (razvija se u dijelovima toka gdje je brže strujanje vode te krupni i srednje veliki sediment, a zasjenjenost krošnjama je visoka),
• herbidna zajednica (u srednjem i donjem dijelu toka gdje je veća dubina, sitniji sediment i veća osvijetljenost te su idealni ekološki uvjeti za vrstu puzavi celer),  
• Ranunculus trichophyllus zajednica (u srednjem i donjem dijelu toka sa širim koritom i ujezerenom vodom gdje je sitniji sediment, a zasjenjenost je slaba) te
• zajednica algi parožina (razvijena u sličnim uvjetima kao i prethodna zajednica, međutim može preživjeti periodična presušivanja kao i taloženje kalcijevog karbonata – osedravanje).

Istraživači su utvrdili kako stanišni tip 3260 za Nacionalni park Plitvička jezera obuhvaća Ranunculus trichophyllus zajednicu (zajednicu tankolisnog žabnjaka), herbidnu zajednicu te sastojine mahovine Fontinalis antipyretica. Ukupna površina ovog stanišnog tipa iznosi 79.532,3 m², a najveće površine su zabilježene u Bijeloj rijeci, Crnoj rijeci i Koreničkoj rijeci. Vrsta puzavi celer (Apium repens) kao vrlo rijetka biljna vrsta u Hrvatskoj, u vodotocima Nacionalnog parka zabilježena je na Bijeloj rijeci, potoku Vukmirović, Crnoj rijeci, Matici Koreničkoj rijeci s pritocima, Babinom potoku i Vardinom potoku.

Natura 2000 stanišni tip Ranunculion fluitantis i Callitricho-Batrachion te vrsta puzavi celer razvijaju se na osunčanijim odsječcima vodnih tokova te je osnovna mjera za upravljanje ovim stanišnim tipom sprječavanje zasjenjivanja grmolikom i drvenastom vegetacijom.

Objava Vegetacija vodnih tokova pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Aktivnost je započela postavljanjem privremene ograde na početku proljetnog ciklusa na osam dionica lokalne prometnice od Labudovca do utoka vodotoka Rječica u jezero Kozjak. Na ovih osam dionica postavljene su lovne posude i lovni tuneli kako bi uhvaćene jedinke bile zabilježene, fotografirane te sigurno prenesene preko prometnice. Nakon završetka praćenja ograda, posude i tuneli su uklonjeni, a nanovo su postavljeni na početku jesenskog praćenja u rujnu. Tijekom redovnih izlazaka na teren koji su uključivali tri obilaska u vremenu od 8:00-10:00 sati, 11:00-12:00 sati i 18:00-19:00 sati, pregledana je svaka posuda i lovni tunel te uhvaćene i one jedinke uočene na prometnici, dok su stradale jedinke uklonjene, a svi zabilježeni rezultati dali su detaljan uvid u kretanje i aktivnosti vodozemaca.

Tijekom praćenja zabilježeno je sedam vrsta vodozemaca i jedna vrsta gmaza. Od ukupnog udjela jedinki, najzastupljenija vrsta je pjegavi daždevnjak (Salamandra salamandra) s 50 %, a zatim slijede mali vodenjak (Lissotriton vulgaris) s 28 %, smeđa krastača (Bufo bufo) s 10 %, šumska smeđa žaba (Rana dalmatina) i planinski vodenjak (Ichthyosaura alpestris) s po 4 %, livadna smeđa žaba (Rana temporaria) s 3 % i velika zelena žaba (Rana ridibunda) s 1 %. U lovnim posudama/tunelima ipak je najviše uhvaćenih jedinki malog vodenjaka (170) u odnosu na pjegavog daždevnjaka (162 jedinke).

U obilascima duž prometnice uočena je 41 živa jedinka samo vrste pjegavog daždevnjaka, dok je ukupno stradalih jedinki vodozemaca bilo 116, od kojih su najbrojnije jedinke pjegavog daždevnjaka (S. salamandra) s 98 stradalih jedinki. Uočene su i dvije stradale jedinke gmaza bjelouške (Natrix natrix).

U spolnoj strukturi pjegavog daždevnjaka kojem se i jedino od vodozemaca određivao spol, prevladavale su ženke, kojih je više zabilježeno u proljetnoj migraciji (travnju) u odnosu na jesensku migraciju (rujan) kada je bilo ipak više mužjaka. Uhvaćene su povremeno i juvenilne jedinke pjegavog daždevnjaka i njih je više bilo uočeno tijekom jesenske migracije.

Pojedine dionice prometnice (4 lokacije) istaknule su se kao lokacije većih stradavanja jedinki pjegavog daždevnjaka (nakon 3. dionice gdje nema privremene ograde, nasuprot 6. dionice, nakon 6. dionice bez privremene ograde i u dijelu prometnice u blizini jezera Galovac). Ipak, usporedbom ukupnih podataka stradavanja jedinki, više je jedinki stradalo između dionica s privremenom ogradom nego nasuprot dionica što upućuje na učinkovitost metode postavljanja lovnih posuda/tunela i privremene ograde.

Kao i prethodne godine sve žive odrasle jedinke pjegavog daždevnjaka fotografirane su s leđne i trbušne strane te su fotografije unesene u softver Amphibian and Reptile Wildbook koji je ukazao da su jedinke najčešće jedanput uhvaćene (pretežno ženke), dok su dva i više puta ulovljeni mužjaci.

Objava Zaštita migracijskih puteva vodozemaca u 2024. godini pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Prohodi su se uz prometnicu provodili dva puta dnevno u jutarnjem dijelu dana te u večernjim satima, a bilježile su se i jedinke vodozemaca stradale na prometnici te su sve jedinke i one u lovnim posudama/lovnim tunelima i na prometnici (stradale i žive) fotografirane i unesene u obrasce kako bi se dalje moglo pristupiti obradi podataka.

Nakon dvije sezone praćenja (proljetna i jesenska sezona) zabilježeno je sveukupno 450 jedinki vodozemaca od kojih je najbrojnija i najzastupljenija vrsta bio pjegavi daždevnjak (Salamandra salamandra), a zatim smeđa krastača (Bufo bufo), dok s manjom zastupljenošću su slijedili mali vodenjak (Lissotriton vulgaris), livadna smeđa žaba (Rana temporaria), šumska smeđa žaba (Rana dalmatina), planinski vodenjak (Ichthyosaura alpestris) i velika zelena žaba (Rana ridibunda).

Unatoč uloženim naporima, na prometnici je zabilježeno stradavanje vodozemaca i to ukupno 59 jedinki od kojih se najveća brojnost (50) odnosi na pjegavog daždevnjaka. S prometnice je spašeno odnosno preneseno na sigurno (izvan prometnice) 36 jedinki pjegavog daždevnjaka.

Kako su pjegavi daždevnjaci bili vrsta za koju su dodatno napravljene analize obzirom na spol jedinki, uočeno je da je najviše jedinki u lovnim posudama/lovnim tunelima bilo ženskog spola (75 %) dok je 25 % bilo mužjaka. Odnos se mijenjao tijekom migracijskih sezona pa je tako zabilježeno da je u travnju veći udio ženki u odnosu na rujan.

Za potrebe ovog praćenja korišten je i softver Amphibian and Reptile Wildbook koji nije do sada nikada korišten u Nacionalnom parku Plitvička jezera, a koji na osnovu fotografija živih odraslih jedinki pjegavog daždevnjaka identificira učestalost pojavnosti iste jedinke u prohodima. Tako smo putem softvera zabilježili da se jedna jedinka pojavila čak tri puta.

Praćenje ovog tipa nastojat ćemo nastaviti i u narednim godinama kako bi dobili još jasniji pregled migracijskih puteva vodozemaca odnosno definirali potencijalne kritične točke koje se mogu pojaviti izvan dionica s lovnim posudama/lovnim tunelima. Slijedom svega, nastojat ćemo imati kvalitetnu bazu podataka praćenje vodozemaca i njihove aktivnosti na ovaj način kako bi mogli postupati prilikom buduće obnove i rekonstrukcije prometnice za sigurne migracije vodozemaca.

Objava Zaštita migracijskih puteva vodozemaca pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Istraživanje je provedeno od strane Instituta Ruđer Bošković u trajanju od 2019. godine do 2023. godine kada je primljeno Završno izvješće. U navedenom razdoblju provedene su mnogobrojne analize kako na terenu tako i u laboratoriju, a poseban dio istraživanja obuhvatio je pripremu umjetne krške vode kako bi se odredila pokretačka sila procesa taloženja ili sedrenja. Od posebnog interesa bilo je i utvrditi moguća inhibitorna djelovanja organskih molekula i fosfata na proces sedrenja. Terenski rad proveden je na 5 lokacija protočnih staništa (Matica, Prošće, Kozjak, Kaluđerovac i Novakovića brod) na kojima je određen kemijski sastav vode kroz koncentracije kationa i aniona te pH vrijednost i temperatura vode. Na ovim lokacijama ujedno su se postavile podloge za mjerenje osedravanja (predmetna stakalca).

Koncentracije karbonatnih i kalcijevih iona u vodi ukazale su na smanjene vrijednosti niz sliv: najviše su zabilježene na rijeci Matici (slaba mineralizacija odnosno taloženje kalcijevog karbonata zbog nižeg pH pa je više ovakvih iona u vodi), a najniže na lokaciji Novakovića brod gdje je intenzivno taloženje i više su vrijednosti pH. Prema prikupljenim i analiziranim podacima s umjetnih podloga, utvrđeno je kako je sedrenje najsporije u razdoblju od studenog do ožujka, a najizraženije u ljetnom razdoblju (od lipnja do kolovoza). Ujedno je na podlogama utvrđena dominantna zastupljenost kalcita te su putem elektronske mikroskopije promatrani kristali kalcita koji su međusobno srasli, ali se njihova morfologija ipak razlikuje od lokacije do lokacije. Taloženje se odvija brzo i već nakon 14. dana stakalca budu pokrivena kristalima, ali i dijatomejama odnosno algama kremenjašicama među kojima dominiraju vrste Cyclotella sp., Navicula sp., Cymbella sp. i druge.

Pokusi spontanog taloženja iz umjetne krške vode prema predlošku i kemijskom sastavu vode s Novaković broda imali su za cilj pratiti proces nukleacije (stvaranja kristalnih jezgri) kalcijevog karbonata uz određivanje morfologije kristala. Uočeno je formiranje tri različita polimorfa kalcijevog karbonata: kalcit, aragonit i vaterit s različitim udjelima ovisno o temperaturi i miješanju otopine. Polimorfi se odnose na kristale koji imaju isti kemijski sastav, ali različitu kristalnu građu.

Dodatkom magnezijevih, fosfatnih, polifosfatnih iona te huminske i fulvinske kiseline, uočeno je da povećane koncentracije ovih aditiva povećavaju i udio kalcita koji postaje dominantni kristal.

Objava Biološki i kemijski procesi sedrenja pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Prognoze vodostaja, jezerskih struja i temperatura u cijelom jezerskom sustavu omogućene su uspostavom hidrodinamičkog modela te su se u sklopu višegodišnjeg znanstvenog istraživanja grupe znanstvenika dodatno izradili model disperzije inertne onečišćujuće tvari, provele klimatske projekcije i utjecaj na srednje godišnje protoke u slivu, zatim hidrološka i hidrogeokemijska istraživanja te kontinuirana mjerenja vertikalnog profila temperature jezera Kozjak i Prošćansko. Za znanstvenu zajednicu posebno su značajni podaci mjerenja struja u jezerima te se smatraju prvim takvim mjerenjima u Hrvatskoj.

Sveobuhvatno istraživanje provodilo se od 2016. godine do 2021. godine, a u njemu su sudjelovali Geofizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci i Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu uz suradnju djelatnika Nacionalnog parka Plitvička jezera.

Detaljna obrada hidroloških podataka (vodostaja i protoka) svih mjernih postaja ukazala je na unutargodišnje promjene, ali i promjene ovisno o lokacijama hidroloških postaja (limnigrafa). Vodostaj Prošćanskog jezera koji je očitan s postaje s najdužim nizom promatranih podataka (od 1951. godine) za cjelokupno promatrano razdoblje bilježi najniži godišnji vodostaj 1952. godine od samo 26 cm, a najviši 1999. godine od 76 cm. Presušivanje rijeke Korane u selu Korana uočen je na osnovu podataka u čak 10 nasumičnih godina kada je zabilježeno suho korito rijeke. Najniži srednji mjesečni vodostaji zabilježeni su tijekom ljetnih mjeseci (u kolovozu), dok su najviši vodostaji u travnju. U vrlo sušnoj 2012. godini vodotok Bijele rijeke bilježi u cjelokupnom razdoblju praćenja najmanji srednji godišnji protok od 0,152 m³s^-1, dok pojedini vodotoci čak i još niže protoke (Sartuk, Pećina).

Provedene analize uzoraka vode od kojih je dio analiza proveden i u laboratorijima Znanstveno-stručnog centra dr. Ivo Pevalek, upućuju na vrlo čistu vodu duž cijelog toka Plitvičkih jezera, pri čemu su hranjive soli dušika i fosfora u vrlo niskim koncentracijama te općenito nisu ustanovljeni elementi koji mogu biti posljedica značajnih antropogenih utjecaja. Mjerenja u dubinskim profilima jezera Kozjak i Prošće ukazala su na niske vrijednosti (gotovo deficit) kisika u najdubljim slojevima što je potvrđeno i u prijašnjim istraživanjima i karakteristično je za razdoblje izražene termalne stratifikacije (podjele slojeva prema temperaturnim vrijednostima).

Hidrodinamički modeli SCHISM i GOTM omogućili su bolja razumijevanja i predviđanja temperaturnih promjena najdubljih jezera Kozjak i Prošće, a ukazuju i na postojanje drugačijih vjetrovnih pa i temperaturnih uvjeta iznad jezera. Izgledno je prema modeliranju kako nad jezerima uopće ne vladaju jednaki atmosferski uvjeti.

Model širenja (disperzije) tvari za koji su potrebni podaci uvršteni u hidrodinamički model SCHISM pruža mogućnost simulacije različitih situacija ispuštanja i širenja onečišćenja, za što ipak ne postoji značajna prijetnja za vodni sustav Plitvičkih jezera.

Završni podaci obrađeni ovim opsežnim istraživanjem uključuju i klimatske projekcije provedene za meteorološke parametre kao što su temperatura i oborine zbog njihovog utjecaja na vodni sustav Plitvičkih jezera. Prema klimatskim scenarijima očekuje se blagi nastavak povećanja godišnjih količina oborina, ali se ne očekuju značajnije promjene srednjih vrijednosti protoka. Ipak, mogu se očekivati pojave ekstremnih promjena poput sve učestalijih sušnih ili ekstremnih vodnih godina te njihovo jačanje. Scenariji porasta temperature zraka pokazali su i porast temperature jezera od oko 1 °C u površinskom sloju i svaki će porast atmosferske temperature ujedno pratiti porast temperature jezera.  

Objava Modeliranje vodnih sustava Plitvičkih jezera pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Istraživanja vezana za hidromorfologiju Bijele rijeke provedena su od strane Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta s primljenim završnim izvještajem u 2022. godini. Uz određivanje hidromorfoloških elemenata kakvoće (hidrološki režim, kontinuitet rijeke i morfološki uvjeti), opisana su i geomorfološka obilježja doline Bijele rijeke, flora i vegetacija potoka i priobalne zone, antropogeni utjecaj na uzdužnu povezanost toka te procjena količine istaloženog sedimenta u akumulacijama koje su nastale pregrađivanjem toka Bijele rijeke.

Hidrogeološko porječje Bijele rijeke površine je 19,64 km² i većina je izgrađena od dolomita. Tok Bijele rijeke za izrazito sušnih godina u jednom svom dijelu presušuje i utvrđeno je kako voda koja ponire u koritu ne vraća se u njega na mjestu obližnjih prvih izvora. Prekrivenost porječja Bijele rijeke šumom je značajno i iznosi 89,9 %. Detaljnom analizom flore i vegetacije potoka na istraživanim odsječcima (ukupno 26 odsječaka) zabilježen je Natura 2000 stanišni tip Vodni tokovi s vegetacijom Ranunculion fluitantis i Callitricho-Batrachion u gornjem toku rijeke, dok u plićim dijelovima najčešće na sitnijem sedimentu (pijesku) dominira vrsta puzavi celer Apium repens (Jacq.) Lag., također Natura 2000 vrsta. Izvorišni i gornji tok Bijele rijeke stanište je za zajednice mahovina, a na pojedinim lokacijama vodotoka nalazi se i močvarna vegetacija. Utvrđeno je i 8 antropogenih pregrada koje značajno utječu na uzdužnu povezanost toka Bijele rijeke. Provedene su analize površina akumulacija (na Bijeloj rijeci ih je utvrđeno 7) i volumeni maksimalne zapremnine vode, a procjena volumena sedimenta obuhvatila je dvije akumulacije te je u izvorišnom području količina sedimenta procijenjena na 11.767 m³.

U konačnici, ukupna hidromorfološka ocjena Bijele rijeke opisana je kao neznatno promijenjeno stanje, gdje je u gornjem toku manje izražen ljudski utjecaj (antropogeni), dok je u nizvodnom smjeru hidromorfološko stanje narušeno.

Istraživanje svakako predstavlja značajan doprinos razumijevanju hidromorfologije toka Bijele rijeke i služi kao izvrsna podloga za daljnje postupke restauracije vodotoka (uklanjanje pregrada) koje će Nacionalni park Plitvička jezera poduzeti u narednom razdoblju. 

Objava Hidromorfologija Bijele rijeke pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Istraživanja vezana za hidromorfologiju potoka Plitvica proveo je Geografski odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta sa završetkom istraživanja isporukom završnog izvještaja 2021. godine. Korišten je standardni metodološki pristup u istraživanju i analizi reljefnih značajki prostora (određivanje nagiba istraživanog područja, reljefne raščlanjenosti, morfogenetske značajke reljefa), zatim su definirana hidrološka obilježja područja, flora i vegetacija potoka i priobalne zone te je finalno utvrđena hidromorfološka ocjena potoka Plitvice.

Uz već poznate zone poniranja potoka Plitvica, istraživanjem su utvrđene nove zone poniranja u nizvodnom dijelu toka te potencijalna mjesta poniranja u uzvodnom dijelu toka. Definirana je ukupna duljina potoka Plitvice koja iznosi 4,15 km, a sam izvor se nalazi na 607 metara. Topografsko porječje potoka obuhvaća površinu od 14,38 km² te je izračunat i koeficijent pošumljenosti koji iznosi 88,3 %. Vodenu vegetaciju u izvorišnom dijelu čine mahovine koje se nizvodno gube iz korita i uglavnom zadržavaju na slapovima, a u nizvodnom ujezerenju potoka nalaze se alge parožine i niski tršćaci. Pojaseve uz obalu, ukoliko nisu prestrmi, obrasta vrba rakita.

Na potoku Plitvici postoji nekoliko umjetnih pregrada koje djeluju na uzdužnu povezanost, a odnose se na branu na samom izvorištu, antropogeno izmijenjeni slap Hajduković mlina i podzidanu cestu i most iznad Velikog slapa. Hidromorfološka ocjena utvrđena je za svaki od tri odsječka potoka posebno te su tako dva odsječka ocijenjena ocjenom gotovo prirodnog (vrlo dobrog) stanja, dok je zadnji odsječak ocijenjen ocjenom neznatno promijenjenog stanja. Ukupna hidromorfološka ocjena potoka Plitvica opisuje gotovo prirodno (vrlo dobro) stanje vodnog tijela.

Objava Hidromorfologija potoka Plitvica pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Upravo su ovakva istraživanja provedena tijekom 2019. godine u Nacionalnom parku Plitvička jezera od strane Instituta Ruđer Bošković u jednogodišnjem istraživanju koje je obuhvatilo lokacije kopnenih (tlo) i vodenih ekosustava (krški izvori, vodotoci i jezerske lotičke površine). Analize su se sastojale od mjerenja na terenu u lipnju i rujnu osnovnih fizikalno-kemijskih pokazatelja poput temperature vode, pH vrijednosti i ostalih, dok su u laboratoriju Instituta provedene analize koncentracije ukupnog otopljenog ugljika, organskog otopljenog ugljika, anorganskog otopljenog ugljika te otopljenog vezanog dušika.

Istraživanje je pokazalo da su vrijednosti otopljenog anorganskog ugljika značajno više u odnosu na vrijednosti otopljenog organskog ugljika što upućuje kako je porijeklo ugljika autohtonog podrijetla. Dio lokaliteta se istaknuo s povećanim vrijednostima otopljenog organskog ugljika poput potoka Sartuk koji je karakterističan šumski potok sporog toka.

Objava Istraživanje porijekla i sastava organskog opterećenja u vodenom ekosustavu pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".