Otkrijte čari destinacije Lika u 2025. godini uz posebnu pogodnost! Kupnjom individualne ulaznice za Nacionalni park Plitvička jezera ostvarujete popuste na 7 atraktivnih lokaliteta. Više detalja donosimo vam u nastavku:  

Popust ostvarujete isključivo na blagajni pojedinog lokaliteta uz predočenje individualne ulaznice za Nacionalni park Plitvička jezera. Popust se odnosi na redovnu individualnu cijenu ulaznice lokaliteta, vrijedi jednokratno i može se iskoristiti za onoliko ulaznica koliko je kupljeno u NP Plitvička jezera u 2025. godini.

Nacionalni park Sjeverni Velebit – Kuća Velebita

• Popust od 33% vrijedi za individualne ulaznice za odrasle od 1.6. do 31.12.2025. godine za ulaz u prezentacijski centar Kuća Velebita.
• Nije potrebna najava za individualne posjete
• Radno vrijeme Kuće Velebita:
  • uto – ned od 8:00 do 16:00;
  • pon – zatvoreno
• Kontakt telefon: +385 (0)53 665 380, +385 (0)53 560 117
• Web stranica

Baraćeve špilje

• Popust od 10% vrijedi za individualne ulaznice za odrasle i djecu od 1. 4. do 31. 10. 2025. godine. Ulaznica u Baraćeve špilje uključuje 60 minuta obilaska uz pratnju stručnog vodiča (HR/EN/DE)
• Nije potrebna prethodna najava
• Radno vrijeme:
  • lipanj : svaki dan 10:00 – 18:00;
  • srpanj – rujan: svaki dan 09:00 – 19:00;
  • listopad: svaki dan 10:00 – 17:00
• Kontakt telefon: +385 (0)47 782 007
• Web stranica

SPELEON – Centar podzemne baštine

• Popust od 50 % vrijedi za individualne ulaznice za odrasle i djecu od 1. 1. do 31. 12. 2025. godine. Ulaznica uključuje 60 minuta obilaska uz pratnju stručnog vodiča (HR/EN/DE).
• Nije potrebna prethodna najava
• Radno vrijeme:
  • lipanj, rujan, listopad, studeni, prosinac: svaki dan 10:00 – 18:00;
  • srpanj-kolovoz: svaki dan 10:00 – 19:00
• Kontakt telefon: +385 (0)47 639 387
• Web stranica

Pećinski park Grabovača

• Popust od 20% vrijedi za individualne ulaznice za odrasle i djecu od 1.4. do 30.11.2025. godine. Ulaznica za Pećinski park Grabovača uključuje obilazak špilje Samograd uz stručnog vodiča te je ujedno i ulaznica za ostale atrakcije u parku: poučne staze, vidikovac Ploče, osmatračnica za ptice Šumske orgulje, Biljni vrt s hobitskom kućicom, Malo jezero, Panov labirint, Roštilj draga i Eko dječje igralište.
• Prethodna najava nije potrebna za individualne posjete
• Radno vrijeme (polasci u špilju Samograd):
  • 1. lipnja – 15. lipnja: svaki dan od 9:30 do 15:30;
  • 15. lipnja – 15. rujna: svaki dan od 10:30 – 16:30;
  • 15. rujna – 30. studenog: svaki dan od 09:30 – 15:30
• Kontakt telefon: +385 (0)53 679 233, +385 (0)99 212 7587
• Web stranica

Memorijalni centar Nikola Tesla

• Popust od 50% vrijedi za individualne ulaznice za odrasle i djecu od 1.6. do 31.10.2025. godine. Ulaznica uključuje obilazak Memorijalnog centra Nikola Tesla.
• Prethodna najava nije potrebna za individualne posjete do 15 osoba
• Radno vrijeme: lipanj – listopad:
  • uto – sub 8:00 – 20:00 (zadnji ulaz za posjetitelje do 19:00);
  • ned/blagdani i praznici: 10:00 – 16:00 (zadnji ulaz za posjetitelje do 15:00);
  • pon – zatvoreno
• Kontakt telefon: +385 (0)53 746 530
• Web stranica

Park prirode Velebit – Cerovačke špilje

• Popust od 50 % vrijedi za individualne ulaznice za odrasle, dok se za individualne ulaznice za djecu odobrava popust od 46 %. Period trajanja popusta je od 1. 6. do 31. 10. 2025. godine.
• Ulaznica uključuje posjet objema špiljama i vodstvo vodiča. Za obilazak obje špilje potrebno je izdvojiti oko 3 sata. Minimalan broj posjetitelja u špilji: 6 osoba.
• Prethodna najava nije potrebna za individualne posjete do 20 osoba.
• Radno vrijeme :
  • lipanj – rujan: svaki dan 09:00 – 18:00;
  • listopad: svaki dan 09:00 – 17:00
• Termini ulaska u špilje u ljetnom periodu do 30. 9.:
  • Donja špilja -10:00, 11:30, 13:00, 14:30, 16:00, 17:30;
  • Gornja špilja – 11:30, 13:00, 14:30, 16:00, 17:30
• Termini ulaska u špilje u listopadu:
  • Donja špilja – 10:00, 11:30, 13:00, 14:30, 16:00;
  • Gornja Špilja – 11:30 , 13:00, 14:30, 16:00
• Kako bi se na vrijeme došlo do ulaza u špilje, važno je naglasiti da je od parkinga do Donje špilje približno 20 minuta hoda, te od Donje do Gornje špilje oko 15 minuta hoda
• Kontakt telefon: +385 (0)99 8144 724
• Web stranica

Nacionalni park Paklenica

• Popust od 20% vrijedi za osnovne jednodnevne ulaznice za odrasle i djecu od 1.1. do 31.12. 2025. godine. Ulaznica vrijedi za jedan dan obilaska Nacionalnog parka Paklenica.
• Nije potrebna najava za individualne posjete
• Radno vrijeme:
  • od 15. ožujka do 15. studenog: 06:00 – 20:30;
  • od 15. studenog do 31. prosinca: 07:00 – 15:00
• Kontakt telefon: +385 (23) 369 803 (Ulaz), +385 (0)23 369 202
• Web stranica

Veselimo se vašem dolasku!

Objava Popusti za 7 atrakcija destinacije Lika pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Upravo su ovakva istraživanja provedena tijekom 2019. godine u Nacionalnom parku Plitvička jezera od strane Instituta Ruđer Bošković u jednogodišnjem istraživanju koje je obuhvatilo lokacije kopnenih (tlo) i vodenih ekosustava (krški izvori, vodotoci i jezerske lotičke površine). Analize su se sastojale od mjerenja na terenu u lipnju i rujnu osnovnih fizikalno-kemijskih pokazatelja poput temperature vode, pH vrijednosti i ostalih, dok su u laboratoriju Instituta provedene analize koncentracije ukupnog otopljenog ugljika, organskog otopljenog ugljika, anorganskog otopljenog ugljika te otopljenog vezanog dušika.

Istraživanje je pokazalo da su vrijednosti otopljenog anorganskog ugljika značajno više u odnosu na vrijednosti otopljenog organskog ugljika što upućuje kako je porijeklo ugljika autohtonog podrijetla. Dio lokaliteta se istaknuo s povećanim vrijednostima otopljenog organskog ugljika poput potoka Sartuk koji je karakterističan šumski potok sporog toka.

Objava Istraživanje porijekla i sastava organskog opterećenja u vodenom ekosustavu pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Velike zvijeri (vuk, ris i medvjed) kao grabežljivci na vrhu hranidbene mreže ključni su članovi ekosustava jer izravno utječu na njegovo zdravlje i stabilnost. Loveći jedinke slabije tjelesne kondicije ili hraneći se već uginulim životinjama utječu na brojnost i zdravlje svojeg plijena, smanjuju vjerojatnost širenja bolesti, djeluju i kao ˝čistači˝ekosustava.

Smeđi medvjed

Smeđi medvjed drugi je najveći kopneni mesožder, veličinom i težinom tijela odmah nakon polarnog medvjeda (Ursus maritimus). Mužjak može težiti do oko 300 kg, dok su ženke puno manje i lakše, oko 150 kg. Tijelo mu je prekriveno gustom, pretežno smeđom dlakom i poddlakom. Na prstima ima pandže koje se ne uvlače. Može doseći brzinu do 50 km/h. Unatoč veličini i težini tijela, dobro trči i penje se po stablima.

Samotna je životinja koja u svom kretanju može prijeći velika područja. Ovisno o dobi, spolu, raspoloživosti hrane, ali i partnera kreću se na površinama veličine od 100 – 300 km². Svežder je, no ipak mu se većina prehrane sastoji od hrane biljnog podrijetla (gomolji, bobice, tvrdi plodovi, ali i zeljaste biljke), ali vrlo rado će pojesti  i ličinke kukaca i druge beskralježnjake, ako i ostalu dostupnu hranu životinjskog podrijetla koju uspije uloviti ili ostatke uginulih životinja.

Medvjed zimi, kad nema dovoljno hrane, hibernira, tj. miruje. Otkucaji srca i disanje se smanjuju, a tjelesna temperatura se snižava. U jesen nakupe dovoljne zalihe masti (čak i do 30% tjelesne mase) i naprave brlog, obično u rupama u stijenama ili ispod korijenja velikih stabala. U takvom stanju ostaju sve do proljeća.

Medvjedica u brlogu, u vrijeme zimskog mirovanja, na svijet donosi 1 – 4 mlada, slijepa i bez dlake, svako težine oko 350 g. Kako je medvjeđe mlijeko izrazito koncentrirano i hranjivo (12 % mliječne masti), mladunčand brzo dobiva na težini i jača.

• Životni vijek medvjeda u prirodi je oko 25 godina, dok u zatočeništvu može doživjeti 40 godina.
• Na krznu i izmetom raznosi sjemenje biljaka i tako pomaže u njihovu širenju.
• Zbog biljne prehrane izmet mu nije neugodnog mirisa.

Nekad je smeđi medvjed bio raširen po cijeloj Europi, Aziji i Sjevernoj Americi. Danas je njegov areal znatno smanjen, tako da su u Europi optale samo pojedinačne populacije u najdivljijim dijelovima Europskog poluotoka. Jedna od tih populacija je i Dinarska populacija kojoj pripadaju i medvjedi kojima je stanište na području Hrvatske pa tako i Nacionalnog parka Plitvička jezera. U NP Plitvička jezera medvjedi se sustavno prate već dugi niz godina i tako je utvrđeno da na području Parka u svako trenutku boravi 30-ak medvjeda. Medvejedi, kao ni druge divlje životinje, ne poznaju granice država i nacionalnih parkova, tako da se svi oni nesmetano kreću unutar i izvan granica Parka.

Raznolikost staništa

Za raznolikost i brojnost flore i faune bitna je raznolikost, zdravlje i bogatstvo staništa. Upravo raznolika i zdrava staništa, gdje biljke i gljive mogu naći idealne uvijete za rast, a životinje hranu i zaklon, odlika su Nacionalnog parka Plitvička jezera te je to razlog ovako velike brojnosti medvjeda na ovom području. Zbog svoje važnosti za ekosustav medvjed je postao simbol NP Plitvička jezera.

U Hrvatskoj je medvjed strogo zaštićena vrsta. Najveće prijetnje prdstavljaju nestanak, fragmentacija ili uništavanje staništa, prometnice i odlagališta otpada.  Kako bi se smanjilo njihovo stradavanje potrebno je zaštititi odlagališta otpada i onemogućiti medvjedima prilazak, a na prometnicama u staništima medvjeda napraviti ˝zelene mostove˝. I najbitnije, za opstanak cjelokupne flore i faune, pa tako i čovjeka bitno je održati čitav ekosustav zdravim i vitalnim, a bioraznolikost očuvanu.

Medvjedi su plašljive životinje i ako osjeti (čuje, vidi ili nanjuši) čovjeka  maknut će se iz njegove blizine. Ukoliko ga ipak sretnene u prirodi bitno je ostati smiren i polagano se maknuti iz njegove blizine. I nikako nije preporučljivo prilaziti medvjedićima. Majka im je sigurno u blizini, a medvjedica je vrlo brižna majka i stat će u obranu svoje mladunčadi, što može biti vrlo nezgodno i opasno za čovjeka.

Kada se podigne na zadnje noge medvjed ne pokazuje agresiju, već provjerava svoju okolinu.

Objava Smeđi medvjed (Ursus arctos) pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

„Moj planet Zemlja“ naziv je video prikaza koji se može koristiti kao alat u provedbi edukativnog programa o klimatskim promjenama za mlađe uzraste, ali može poslužiti i kao samostalni edukativni video u kojem će djeca prije svega naučiti osnove o klimatskim promjenama.

Objava Edukativni video o klimatskim promjenama „Moj planet Zemlja“ pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

R1 –Staza Rakovičke bune/ Rakovica’s Rebellion trail

Preuzmi kmz rute / Download kmz

Preuzmi gpx / Download gpx

R2 –Staza „Ruta vode“/ „Water Route“ trail

Preuzmi kmz rute / Download kmz route

Preuzmi gpx / Download gpx

R3 –Staza Lipove doline/ Linden Valleys trail

Preuzmi kmz rute / Download kmz route

Preuzmi gpx / Download gpx

Objava Nordijsko hodanje / nordic walking pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Read this in english version

Dragi gosti,

upravo se nalazite na Donjim jezerima ispred spomen-ploče Milki Katarini Trnini, najvećoj hrvatskoj opernoj umjetnici i jednoj od najvećih svjetski poznatih opernih diva koje su živjele na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.

Rođena je u Vezišću (Općina Križ) 1863. godine, malom mjestu 50-ak km od Zagreba. Njezin je slavni glazbeni put započeo s prvim nastupom u dobi od 16 godina u zagrebačkom Narodnom zemaljskom kazalištu. Glazbeno se obrazovala na Konzervatoriju u Beču, gdje je bila najbolja u klasi bečkog pjevačkog pedagoga Josepha Gänsbachera i najbolja apsolventica odlikovana zlatnom medaljom. Krasila ju je velika prirodna nadarenost, izuzetna marljivost, široka opća kultura i visoka inteligencija.

Pjevala je u opernim kućama u Beču, Leipzigu,  Grazu, Bremenu, Kraljevskom dvorskom kazalištu u Münchenu, Bostonu, Albanyju, Philadelphiji, Baltimoreu, Metropolitan operi u New Yorku, Queen’s Hallu u Londonu, Bayreuthu, Cincinnatiju, Chicagu i naravno, Zagrebu. U dobi od 27 godina ju je bavarski princ regent Luitpold imenovao kraljevskom bavarskom komornom pjevačicom. Njezin glas je krasio operna djela slavnih skladatelja poput Wagnera, Verdija, Mozarta, Beethovena, Puccinija, Meyerbeera, Bizeta i Gounoda.

Svaki njezin nastup u Zagrebu, u rodnoj Hrvatskoj, bio je popraćen velikim slavljem. Skandiralo se njezino ime, pisale su joj se pjesme te dodjeljivale povelje i vijenci. Bila je sam vrh tadašnjeg svjetskog opernog svijeta, jedna od najslavnijih i najcjenjenijih umjetnica svojega doba, živuća senzacija, najbolja interpretkinja tragičnih heroina Wagnerovih opera te prvorazredna umjetnica. Godine 1900. godine bila je na vrhuncu svoje karijere i hvaljena kao jedan od prvih soprana svijeta, zbog čega je i danas svijet pamti kao Hrvatskog Slavuja.

Njezina karijera je trajala pune 24 godine, ostvarila je 65 uloga i oko 1200 nastupa. Nakon pjevačke karijere 3 je godine podučavala pjevanje na Newjorškoj glazbenoj akademiji, a potom se vratila u Zagreb gdje je živjela do kraja svog života.

Zabilježenih tragova njene umjetnosti nema jer je u svojoj sklonosti perfekcionizmu dala uništiti sve zapise svoga glasa.

Njezina veza s Plitvičkim jezerima proizlazi iz njezina humanitarnog rada. Prilikom koncerta održanog u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu 1898. godine, sav je prihod darovala Društvu za poljepšanje i uređenje Plitvičkih jezera i okolice  koje je te godine jednom od najljepših slapova na Donjim jezerima dalo ime po njoj. Na ovom mjestu ste u neposrednoj blizini Slapova Milke Trnine smještenih između jezera Milanovac i Gavanovac. Jedini su to slapovi na Plitvičkim jezerima imenovani u čast slavne osobe još za njezina života.

Danas je po Milki Trnini nazvana i nagrada Hrvatskog društva glazbenih umjetnika za interpretacijska postignuća na području klasične glazbe, nekoliko škola, ulice u desetak hrvatskih gradova te brojna kulturna i pjevačka društva.

Jedna legenda kaže da je švicarski tvorničar čokolade Carl Russ-Suchard bio veliki obožavatelj Milke Trnine. Putovao je za opernom divom kako bi je slušao po cijelom svijetu, a navodno ga je njegovo oduševljenje Milkom Trninom navelo da svoju Milka čokoladu nazove po njoj.

Inspirirani Trninom, naši slastičari su osmislili dva čokoladna deserta, Cappello i Čoko-simfoniju, koje možete kušati u našim ugostiteljskim objektima.

Želimo Vam ugodan boravak u Nacionalnom parku Plitvička jezera!  

Objava Upoznajte Milku Trninu – Hrvatskog Slavuja pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Milan Krga, rođen je 28. 7. 1937. godine u Kapeli Koreničkoj, u skromnoj familiji od oca Đurađa i majke Sofije. Nakon završene gimnazije u Korenici odlazi na studij biologije u Beograd. Stjecanjem zvanja dipl. biolog na Prirodno-matematičkom fakultetu u Beogradu 1964. godine zapošljava se u gimnaziji koju je i sam pohađao, Gimnaziji Ognjen Prica u Titovoj Korenici (danas Srednja škola Plitvička jezera u Korenici), kao profesor biologije i kemije.

Nakon rada u prosvjeti i doprinosa odgoju i obrazovanju nekoliko generacija, koje ga se rado sjećaju i cijene, 1974. godine zapošljava se u Nacionalnom parku Plitvička jezera.

Zapošljavanje u Nacionalnom Parku Plitvička jezera, koje je prethodilo otvaranju Znanstvene stanice „Ivo Pevalek“ 1975. godine, za njega kao biologa bio je izazov. U okviru Znanstvene stanice sudjelovao je u koordinaciji, provedbi i planiranju brojnih znanstveno-istraživačkih projekata vezanih za vodene i kopnene ekosustave Parka.

Nakon smrti voditelja Znanstvene stanice, istaknutog znanstvenika kojeg je iznimno cijenio, Aleksandra Brnek-Kostić, 1984. godine preuzeo je vodstvo Znanstvene stanice.

Uže područje interesa bila mu je botanika. Objavio je nekoliko značajnih radova s prof. dr. sc. Nedjeljkom Šegulja s Botaničkog zavoda Prirodoslovno matematičkog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu: Travnjačka vegetacija na području Nacionalnog parka Plitvička jezera, Trajne plohe travnjačke vegetacije na području Nacionalnog parka Plitvička jezera, Posebno zaštićene biljne vrste u flori nacionalnog Parka Plitvička jezerai Ligularia sibirica (L.) Cass. – nova vrsta u flori Jugoslavije, Acta Bot. Croat. 49, 137-142., Zagreb 1990.

Objavom rada Flora Nacionalnog parka Plitvička jezera (Flora of the Plitvice lakes National Park), Plivički bilten 5, 27-66, Plitvička jezera, 1992. godine potvrdio se kao izvrsni botaničar i poznavalac flore Parka te dao nemjerljiv doprinos vrednovanju i očuvanju flore Parka.

Svojim radom doprinio je i nizu drugih novih spoznaja o vrijednostima Parka temeljem kojih je 1979. godine upisan na UNESCO-v Popis svjetske baštine.

Uslijed ratnih okolnosti radni vijek završava u Botaničkoj bašti Jevremovac pri Institutu za Botaniku Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Nakon umirovljenja, iz ljubavi i čežnje prema rodnom kraju gdje je proveo najveći dio života i rada, vraća se i ostaje do smrti.

Iako je radio kraći dio radnog vijeka u prosvjeti, ostao je zauvijek profesor Krga, a on je zaista i bio, prije svega učitelj.

Suradnicima i kolegama ostat će u sjećanju po svom neiscrpnom znanju, skromnosti i vedrom duhu.

Objava IN MEMORIAM – MILAN KRGA (1937. – 2020.) pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Restoran Lička kuća

Radno vrijeme: 11:00 – 23:00

Ako tražite široku ponudu specijaliteta pripremljenih po tradicionalnoj recepturi, i još posluženu u izvornom ambijentu, tada je nacionalni restoran Lička kuća lokacija koju morati posjetiti. Zamislite samo ovaj prizor – otvoreno ognjište, pucketanje vatre koja titra ispod ražnja, zrak ispunjen aromatičnim začinima i miris pečene janjetine koji najavljuje da će se svježe pečen lički specijalitet pojaviti na vašem tanjuru za samo nekoliko minuta. No, Lička kuća nije nadaleko čuvena samo po janjetini već i po tanko narezanom domaćem pršutu, kobasicama, ličkim sirevima, juhi od janjetine, janjetini i teletini ispod peke, ličkim polama, pastrvama, ličkim uštipcima i štrudlama od sira, jabuke ili šljiva… Ogladnjeli ste dok smo vam ovo sve nabrojali? Dobro, jer moramo vam reći da ovakve i slične delicije predstavljaju tek dio bogate ponude autohtonih jela koje možete kušati u tradicionalnom ambijentu nacionalnog restorana Lička kuća. Ipak, najveća je atrakcija otvoreno ognjište s vatrom na sredini restorana, gdje se pred vašim očima i pripremaju delicije ispod peke.

Restoran Poljana

Radno vrijeme:

Pon – Čet: 07:00 – 15:00 h

Pet – Ned: 07:00 – 18:00 h

Objed u restoranu Poljana predstavlja gozbu za sva osjetila – uz miris svježe pripremljene hrane, autohtone okuse, pogled koji hrani dušu i pjev ptica pjevica u pozadini…

Bistro Vučnica

Radno vrijeme: 07:00 – 23:00

Bistro Vučnica smještena je u stambenom naselju Mukinje, dva kilometra od južnog ulaza (Ulaz 2) u nacionalni park, a u svojoj ponudi ima domaće kobasice, pizze, hamburgere,…

Bistro Kupalište

Radno vrijeme: 09:00 – 18:00 h

Jednom kad vas vaš obilazak dovede do najvećeg i najdubljeg jezera Plitvičkih jezera, jezera Kozjak, predahnite i odahnite upijajući sve ljepote našeg parka. Bistro Kupalište nalazi se u neposrednoj blizini pristaništa elektrobrodova (P1). Ovdje možete uživati u očaravajućem pogledu i zvukovima slapova koji dopiru s Gornjih jezera prije nego što nastavite dalje svoj obilazak.

Buffet Slap

Radno vrijeme: 07:00 – 19:00 h

Nitko ne voli krenuti u istraživačku avanturu praznog želuca, pa ako vam nedostaje još koji zalogaj da biste napunili baterije i spremili se za obilazak Nacionalnog parka Plitvičkih jezera, buffet Slap doći će kao naručen. Ovaj se lokal nalazi u sastavu sjevernoga ulaza (Ulaz 1) u nacionalni park, tek nekoliko koraka od samog parka, a njegova topla drvena arhitektura u sjeni stabala poziva na odmor i predah.

Bistro Kozjačka draga

Radno vrijeme: 09:00 – 17:00 h

Otvorena i prostrana livada uz samu obalu jezera Kozjak mjesto je na kojem se smjestio bistro Kozjačka draga. Čista zelenomodra voda, huk slapova koji dopire s Gornjih jezera i zelenilo koje vas nježno obgrljuje razlog su zašto mnogi posjetitelji odabiru upravo ovo mjesto za odmor. Ovdje ćete pronaći poljanu kao stvorenu za piknik, koja je zbog svoje pozicije tik do jezera i ruba šume koja osigurava hladovinu postala idealno mjesto za predah prije ukrcaja na elektrobrod ili stanku tijekom razgledavanja Nacionalnoga parka Plitvička jezera.

Buffet Labudovac (otvoren snack bar)

Radno vrijeme: 10:00 – 17:30 h

Buffet Labudovac smjestio se u neposrednoj blizini Prošćanskoga jezera, jednog od 12 prirodnih bisera koji čine splet Gornjih jezera. Otvorena zelena poljana, ljetna terasa i bistro koji se nenametljivo spaja s očaravajućim prirodnim okruženjem svakom gostu pružaju toplu dobrodošlicu. Bistro se nalazi i na ruti panoramskoga vlaka, u blizini Stanice 3 (ST3), a prije nego što se s ove točke uputite u obilazak Parka, ili potražite osvježenje nakon, u buffetu vas očekuje široka paleta sendviča, pića i napitaka koje možete konzumirati u ugodnoj atmosferi na terasi ili u hladu šume.

Caffe bar Rapajinka

Radno vrijeme: 09:00 – 17:00 sati

Povrh kanjona Donjih jezera, tik do stanice panoramskoga vlaka (ST1), smjestio se caffe bar Rapajinka i poslužio kao idilična postaja za upijanje prirodne atmosfere. Dok čekate polazak panoramskoga vlaka, svakako zastanite kako biste uživali u pogledu i prirodi koja vas okružuje. Duboko udahnite, napunite pluća ličkim zrakom i priuštite si trenutak čiste relaksacije, u kojem vas se ne dotiče ništa od briga koje ste ostavili za sobom. A ako vam prije nastavka obilaska zatreba okrepa, osvježite se uz hladne i tople napitke, sendviče, piroške i savijače, te obnovite energetske zalihe ispijajući šalicu kave u miru zelenila.

Restoran Jezero

Radno vrijeme: 07:00 – 23:00

Začahuren u smirujućoj atmosferi Plitvičkih jezera i udaljen tek tristotinjak metara od smaragdnog zelenila Kozjaka, smjestio se Hotel Jezero – pravi dragulj zelenog odmora. U hotelu se nalazi istoimeni restoran Jezero koji će vam pružiti pogled na opuštajuće zelenilo. Ugodna atmosfera lobby bara i vanjske terase s pogledom na jezera osvaja u jednakoj mjeri kao i široka ponuda pića i slastica. Bogata gastronomska ponuda restorana protkana je specijalitetima pažljivo pripremljenima od namirnica proizvedenih na području Like i zaštićenih oznakom Lika Quality, koja će se dojmiti iskusnih gurmana i gastro entuzijasta.

Restoran Korana (u kampu Korana)

Radno vrijeme: 07:00 – 23:00

Vaš vlastiti mirni kutak, Restoran Korana, koji se nalazi unutar istoimenog kampa, idilično je mjesto netaknute prirode, stvoreno za odmor uz besprijekoran mir, daleko od gradske gužve i buke. Nalazi se uz kanjon rijeke Korane i, zahvaljujući toj poziciji, odlikuje se bogatstvom  zelenila koje svakom posjetitelju omogućuje da se sakrije u vlastiti mirni kutak i uživa u relaksirajućem potencijalu prirodnog okruženja. Lokacija restorana osigurava čaroban pogled na bogato prirodno okruženje kojim dominira kanjon rijeke Korane. 

Bistro Hladovina

Radno vrijeme:

Pon – Čet : 09:00 – 17:00 h

Pet – Ned: 08:00 – 19:00 h

Ugodna hladovina visokih stabala bukve „posudila“ je svoje ime ovom živahnom mjestu, a mnoštvo posjetitelja sugerira kako se radi o jednom od omiljenih odmorišta. Bistro Hladovina nalazi se na južnom ulazu (Ulaz 2) u Nacionalni park Plitvička jezera, a baš kao što mu ime ukazuje, nudi obilje dubokog hlada u koji se možete skloniti kad sunce zaprži. No, bijeg od sunca nije jedini razlog zašto odmoriti u ovom bistrou. Istina, osvježavajuća hladovina pružit će štit od vrućina, a prirodno zelenilo i mir osigurat će i pokoji zen trenutak, samo se sjetite zastati i duboko udahnuti. Osim toga, ovdje možete napunite baterije prije ili poslije svog posjeta nacionalnom parku – zaustavite se, odmorite i obnovite snagu uz šalicu kave i topli zalogaj, jer se u ponudi bistroa nalaze osvježavajuća pića, napitci i jela s roštilja.

Saznajte više o cjelokupnoj ponudi Nacionalnog parka Plitvička jezera (posjet jezerima, smještaj, dodatne aktivnosti,…)

Objava Gastronomska ponuda Nacionalnog parka Plitvička jezera pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

LiDAR (Light Detection and Ranging) je tehnika daljinskih istraživanja, odnosno potpuno automatiziran postupak prikupljanja prostornih podataka iz zraka koristeći laserski skener. Uporaba LiDAR-a predstavlja inovativni način prikupljanja podataka na velikim i nepristupačnim površinama kao što su šumska prostranstva Nacionalnog parka. Nakon snimanja Parka otvorila su se brojna pitanja na koja je trebalo dati konkretne odgovore kao što su: Možemo li pomoću LiDAR-a ustanoviti broj stabala u Parku, njihove visine i dimenzije, sadržaj ugljika u stablima, njihovu biomasu itd. JU NP Plitvička jezera u suradnji sa Šumarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu pokrenuli su znanstvenoistraživački projekt Uporaba LiDAR-a u inventarizaciji šumskih ekosustava u zaštićenim područjima prirode na primjeru NP Plitvička jezera, koji je imao zadatak dati konkretne odgovore na navedena pitanja.

Analizama koje su u konačnici napravljene u šumama Nacionalnog parka Plitvička jezera (površine: 23 619 ha) ustanovljeno je X.XXX.XXX stabala. Točan broj će se prikazati nakon završetka nagradnog natječaja, a za sada se može reći da je broj približan broju stanovnika u Republici Hrvatskoj.

Obične bukve ima 75.5 %, druga po zastupljenosti je obična jela (19.5 % udjela), slijedi obična smreka (4.4 % udjela), dok od ostalih vrsta drveća ima najviše običnog bora – ukupno 24521 stablo.

Ukupna drvna zaliha na cijeloj površini Nacionalnog parka iznosi 9.307.933 m³. Od toga obična bukva sudjeluje sa 71.5 % odnosno 6.660.685 m³, obična jela 24.2 % odnosno 2.252.628 m³, obična smreka 4.2 % ili 387.038 m³ te obični bor 7.581 m³ što iznosi 0.08 % ukupne drvne zalihe.

Također su utvrđena i najviša i najdeblja stabla i to: najviše stablo ima visinu 57.3 m. Promjeri stabala na 1.30 m od razine tla dosežu i do 142 cm.

Nadzemna biomasa koja obuhvaća biomasu svih osnovnih dijelova stabla i to: koru, drvo, sitne grančice i lišće ili iglice u šumama NP Plitvička jezera iznosi 6.167.235 t. Ako tomu pribrojimo i procjenu podzemne biomase (korijena) koja iznosi 1.603.481 t tada možemo zaključiti da je ukupna biomasa u šumama NP Plitvička jezera približno 7.770.716 t. U prosjeku 330 t/ha šumske površine, čime se šume Parka svrstavaju u jedne od najproduktivnijih u Europi. Od ukupne nadzemne biomase najviše otpada na običnu bukvu (80 %) zatim slijedi jela (17 %) te smreka (3 %). Ukupna nadzemna biomasa bukve iznosi 4.909.715 t, a ukupna biomasa jele iznosi 1.079.271 t.

Kada drveće raste, CO₂  pretvara u ugljikohidrate (šećer) putem procesa fotosinteze. Proizvedeni kisik je zapravo nuspojava ovog procesa. Dok drvo raste, ono neprestano pretvara CO₂ kako bi postalo visoko i snažno. Mlado stablo apsorbira oko 5.900 grama CO₂ godišnje, dok starije stablo apsorbira gotovo 22.000 grama godišnje. Uzimajući ove brojeve možemo izračunati prosječni CO₂ koji drvo apsorbira tijekom svog života. Da bismo ovo učinili opipljivijim, pretvaramo apsorpciju po stablu u ponor CO₂ po hektaru. Sadržaj ugljika u biomasi šuma NP Plitvička jezera iznosi 3.807.651 t.

Rezultati ovoga projekta, osim inventure šuma i šumskih resursa, poslužit će djelatnicima Parka za uspostavu motrenja i praćenja promjena u šumskim ekosustavima, posebice u vremenu recentnih promjena klime kada šume postaju sve više ugrožene, a u isto vrijeme su jedan od najučinkovitijih alata u sprječavanju globalnog zatopljenja.

Objava LiDAR u inventarizaciji šuma NP Plitvička jezera pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Najstarija razglednica u našoj arhivi s motivom Plitvičkih jezera

Razglednica je napisana 1896. godine, a putovala je između Zagreba i Sv. Ivan Zeline. Vrijeme je to Austro-Ugarske Monarhije i značajnog utjecaja mađarskog jezika što je vidljivo na razglednici.

Najljepša razglednica Plitvičkih jezera

Prve razglednice crtane su rukom, a poslije su obično bile fotografije na prednjoj strani. Osim što je izuzetno lijepa, odlično je očuvana što je svakako uspjeh za razglednicu iz 1898. godine.

Razglednica s najneobičnijim rukopisom

Specifičnost ove razglednice je tekst na pozadini napisan na latinici, a potom vjerojatno i nekom vrstom arapskog pisma.

Razglednice s motivom Plitvičkih jezera dosta su rijetko tiskane u stranim zemljama

Ovdje je jedan takav primjerak koji osim fotografije i tekstualno na engleskom jeziku opisuje Plitvička jezera. Razglednica je izdana u Francuskoj pa je još čudnije što je opis na engleskom jeziku.

Razglednica s najčešćim motivom koji predstavlja Plitvička jezera nekad davno, a i danas

Pogled je to sa jednog od vidikovaca iznad Korane na Sastavke i jezera Novakovića brod i Kaluđerovac. Razglednica je iz perioda oko 1930. godine.

Najpoznatiji hotel u periodu prije 2. svjetskog rata na Plitvičkim jezerima bio je Hotel Plitvice

Izgrađen je 1896. godine, a izgorio u požaru 1939. godine.

Razglednica koja je najdalje putovala, oko 1500 km daleko od Plitvičkih jezera do Pariza

Vrlo su često razglednice slane u Beč i Prag. Razglednica je iz 1914. godine, poslana neposredno pred izbijanje 1. svjetskog rata

Plitvički Ljeskovac jedno je od najstarijih naselja u Nacionalnom Parku Plitvička jezera

Tamo je još 1880. otvorena prva gostionica pod nazivom „Kod Prošćanskog jezera“, a nešto kasnije i svratište kod Vuje Mirića. Razglednica je iz perioda oko 1910. godine.

Najpoznatija špilja na Donjim jezerima je Šupljara

Prije stotinjak godina nije izgledala kao danas s uređenim stepenicama.

Na kraju donosimo razglednicu na kojoj autor najuzvišenijim riječima piše o Plitvičkim jezerima

Tekst glasi: „Dužnost nam je sveta hvalit višnjem Bogu za tu divnu krasotu gdje se možemo nadivit i uzvisit. Otačbini dragoj slava, dika uz tu dragost čarobnih vidika“.

Pročitajte i druge zanimljive Priče iz Nacionalnog parka Plitvička jezera

Objava 10 naj plitvičkih razglednica pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".