I ove godine djelatnici Stručne službe Nacionalnog parka Plitvička jezera, u suradnji s Udrugama Zeus i Biom koje koordiniraju Zimsko prebrojavanje ptica (International Waterbird Census – IWC) u Hrvatskoj, brojali su vodarice u Parku na odabranim lokalitetima (jezerima i vodotocima Matica i Bijele rijeke).

U ovogodišnjem prebrojavanju zabilježeno je kao i obično najviše pataka, 62 divlje patke (Anas platyrhynchos) i šest glavatih patki (Aythya ferina). Od gusaka zabilježeno je 12 utvi (Tadorna tadorna). Od ronaca pet velikih ronaca (Mergus merganser), od gnjuraca osam malih gnjuraca (Tachybaptus ruficollis), dva crnogrla gnjurca (Podiceps nigricollis) i jedan ušati gnjurac (Podiceps auritus). Od vranaca 18 velikih vranaca (Phalacrocorax carbo). Od rodarica jedna siva čaplja (Ardea cinerea) i od kokoščica jedna liska (Fulica atra). Tijekom prebrojavanja prvi put je za Park zabilježen ušati gnjurac (Podiceps auritus).

Iako je ove godine početkom siječnja palo dosta snijega i bilo jako hladno, nije bilo značajnih odstupanja u pogledu zastupljenosti vrsta i njihove brojnosti. Jezera i vodotoci su primarno oligotrofna (siromašna hranjivim tvarima) i kao takva podržavaju manji, ali značajan broj vodarica.

Objava Zimsko prebrojavanje ptica vodarica 2026. pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Neposredno prije Svjetskog dana voda (22. ožujka) završeni su radovi uklanjanja umjetnih pregrada na Bijeloj rijeci. Tako je ovaj potok postao prvi vodotok slobodnog toka u Republici Hrvatskoj odnosno prvi vodotok na kojem su provedene složene aktivnosti uklanjanja umjetnih pregrada i obnove starih tokova. Na ovaj način osigurana je uzdužna povezanost cijelog vodotoka, popravilo se njegovo ekološko stanje te je omogućena uzvodna migracija dunavske pastrve (Salmo labrax) radi mrijesta.

Fotografije: 1: Lokacija 1, Bijela rijeka teče ispod umjetne pregrade, kroz cijevi; 2: Lokacija 1, Bijela rijeka teče ispod umjetne pregrade, kroz cijevi; 3: Lokacija 1 nakon uklanjanja pregrade i cijevi; 4: Lokacija 1 nakon uklanjanja pregrade i cijevi

U svibnju prošle godine informirali smo vas o problemima koje uzrokuju umjetne pregrade na potocima i rijekama, razlozima njihovog uklanjanja kao i početku radova na Bijeloj rijeci: https://np-plitvicka-jezera.hr/danas-zapocinje-prvo-uklanjanje-umjetne-pregrade-na-jednom-vodotoku-u-republici-hrvatskoj/. Zadnji, a pokazalo se i najzahtjevniji radovi, provedeni su na lokaciji spajanja Bijele i Crne rijeke u rijeku Maticu. Do sada su se ova dva vodotoka ulijevala jedan u drugi putem betonskih cijevi, na potpuno neprimjeren i umjetan način, koji smo obnovom starog toka Bijele rijeke uspjeli promijeniti i vratiti u prirodni.

Fotografije: Foto 5: Lokacija 3, ostaci starog mlina i pilane prije uklanjanja; Foto 6: Lokacija 3 nakon uklanjanja pregrada; Foto 7: Lokacija 4, ostaci umjetne pregrade (desno) i obnovljeni dio starog toka (lijevo); Foto 8: Lokacija 6 ostaci mlinice i pregrade na toku Bijele rijeke (desno) i obnovljeni dio starog toka (lijevo)

U galeriji fotografija i video isječaka možete vidjeti kako je Bijela rijeka izgledala prije uklanjanja pregrada te kako danas izgleda njen slobodni tok. Posebno smo ponosni na prve rezultate praćenja koji pokazuju da se dunavska pastrva već vraća u obnovljene tokove.

Fotografije: Foto 9: Lokacija 6, ulovljena dunavska pastrva na obnovljenom dijelu starog toka (foto David Dianežević); Foto 10: Lokacija 7, Bijela rijeka utječe u cijevi ispod nasipa dugog 50 m; Foto 11: Lokacija 7, Bijela rijeka teče kroz cijevi ispod 50 m dugog nasipa; Foto 12: Lokacija 7, uklonjen nasip i cijevi (foto Darko Mihalić)

Fotografije: Foto 13: Lokacija 7, tok Bijele rijeke nakon uklanjanja nasipa i cijevi (foto Darko Mihalić); Foto 14: Lokacija 8, Bijela rijeka prolazi kroz cijevi i ulijeva se u Crnu rijeku (foto Darko Mihalić); Foto 15: Lokacija 8, Crna rijeka (desno) i staro suho korito Bijele rijeke (foto Darko Mihalić); Foto 16: Lokacija 8 Crna rijeka (lijevo) i Bijela rijeka (desno) neposredno prije obnove starog mjesta spajanja; Foto 17: Lokacija 8, Bijela rijeka nakon obnove starog toka više ne teče kroz cijevi; Foto 18: Lokacija 8, Bijela rijeka u obnovljenom starom toku spaja se s Crnom rijekom; Foto 19: Lokacija 8 – prirodni spoj Bijele i Crne rijeke nakon radova

Objava Bijela rijeka – prvi vodotok slobodnog toka u Republici Hrvatskoj pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Primarni cilj ovog istraživanja bio je detaljno kartirati vodne tokove kako bi se utvrdila zona rasprostranjenosti Natura 2000 stanišnog tipa 3260 odnosno vegetacije Ranunculion fluitantis i Callitricho-Batrachion i ciljne vrste Apium repens (Jacq.) Lag. (puzavi celer). Stanišni tip 3260 obično je rasprostranjen u većim ili manjim vodotocima s različitom brzinom vode te je pokazatelj prirodnih vodnih tokova gdje dominiraju različite vrste žabnjaka, žabovlatki i druge vodene makrovegetacije. Vrste su zakorijenjene na dnu vodotoka, imaju čvrste i elastične stabljike i lisne plojke razdijeljene u duge uske liske, a kod pojedinih vrsta listovi plutaju na površini vode. Stanišni tip je zastupljen u sjeverozapadnoj i središnjoj Europi dok je u jugoistočnoj Europi rjeđi.

Na 16 istraživanih vodotoka zabilježena su četiri tipa vegetacije:

• mahovinska zajednica (razvija se u dijelovima toka gdje je brže strujanje vode te krupni i srednje veliki sediment, a zasjenjenost krošnjama je visoka),
• herbidna zajednica (u srednjem i donjem dijelu toka gdje je veća dubina, sitniji sediment i veća osvijetljenost te su idealni ekološki uvjeti za vrstu puzavi celer),  
• Ranunculus trichophyllus zajednica (u srednjem i donjem dijelu toka sa širim koritom i ujezerenom vodom gdje je sitniji sediment, a zasjenjenost je slaba) te
• zajednica algi parožina (razvijena u sličnim uvjetima kao i prethodna zajednica, međutim može preživjeti periodična presušivanja kao i taloženje kalcijevog karbonata – osedravanje).

Istraživači su utvrdili kako stanišni tip 3260 za Nacionalni park Plitvička jezera obuhvaća Ranunculus trichophyllus zajednicu (zajednicu tankolisnog žabnjaka), herbidnu zajednicu te sastojine mahovine Fontinalis antipyretica. Ukupna površina ovog stanišnog tipa iznosi 79.532,3 m², a najveće površine su zabilježene u Bijeloj rijeci, Crnoj rijeci i Koreničkoj rijeci. Vrsta puzavi celer (Apium repens) kao vrlo rijetka biljna vrsta u Hrvatskoj, u vodotocima Nacionalnog parka zabilježena je na Bijeloj rijeci, potoku Vukmirović, Crnoj rijeci, Matici Koreničkoj rijeci s pritocima, Babinom potoku i Vardinom potoku.

Natura 2000 stanišni tip Ranunculion fluitantis i Callitricho-Batrachion te vrsta puzavi celer razvijaju se na osunčanijim odsječcima vodnih tokova te je osnovna mjera za upravljanje ovim stanišnim tipom sprječavanje zasjenjivanja grmolikom i drvenastom vegetacijom.

Objava Vegetacija vodnih tokova pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Istraživanja vezana za hidromorfologiju Bijele rijeke provedena su od strane Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta s primljenim završnim izvještajem u 2022. godini. Uz određivanje hidromorfoloških elemenata kakvoće (hidrološki režim, kontinuitet rijeke i morfološki uvjeti), opisana su i geomorfološka obilježja doline Bijele rijeke, flora i vegetacija potoka i priobalne zone, antropogeni utjecaj na uzdužnu povezanost toka te procjena količine istaloženog sedimenta u akumulacijama koje su nastale pregrađivanjem toka Bijele rijeke.

Hidrogeološko porječje Bijele rijeke površine je 19,64 km² i većina je izgrađena od dolomita. Tok Bijele rijeke za izrazito sušnih godina u jednom svom dijelu presušuje i utvrđeno je kako voda koja ponire u koritu ne vraća se u njega na mjestu obližnjih prvih izvora. Prekrivenost porječja Bijele rijeke šumom je značajno i iznosi 89,9 %. Detaljnom analizom flore i vegetacije potoka na istraživanim odsječcima (ukupno 26 odsječaka) zabilježen je Natura 2000 stanišni tip Vodni tokovi s vegetacijom Ranunculion fluitantis i Callitricho-Batrachion u gornjem toku rijeke, dok u plićim dijelovima najčešće na sitnijem sedimentu (pijesku) dominira vrsta puzavi celer Apium repens (Jacq.) Lag., također Natura 2000 vrsta. Izvorišni i gornji tok Bijele rijeke stanište je za zajednice mahovina, a na pojedinim lokacijama vodotoka nalazi se i močvarna vegetacija. Utvrđeno je i 8 antropogenih pregrada koje značajno utječu na uzdužnu povezanost toka Bijele rijeke. Provedene su analize površina akumulacija (na Bijeloj rijeci ih je utvrđeno 7) i volumeni maksimalne zapremnine vode, a procjena volumena sedimenta obuhvatila je dvije akumulacije te je u izvorišnom području količina sedimenta procijenjena na 11.767 m³.

U konačnici, ukupna hidromorfološka ocjena Bijele rijeke opisana je kao neznatno promijenjeno stanje, gdje je u gornjem toku manje izražen ljudski utjecaj (antropogeni), dok je u nizvodnom smjeru hidromorfološko stanje narušeno.

Istraživanje svakako predstavlja značajan doprinos razumijevanju hidromorfologije toka Bijele rijeke i služi kao izvrsna podloga za daljnje postupke restauracije vodotoka (uklanjanje pregrada) koje će Nacionalni park Plitvička jezera poduzeti u narednom razdoblju. 

Objava Hidromorfologija Bijele rijeke pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Kako bi se utvrdilo ekološko stanje Bijele rijeke, 2015. godine provelo se istraživanje kojim je procijenjeno odstupanje bioloških elemenata kakvoće (sastav zajednice fitobentosa, makrozoobentosa i makrofita) te fizikalno‐kemijskih svojstava vode od referentnog stanja propisanog Uredbom o standardu kakvoće voda. Istraživanje je provelo Hrvatsko botaničko društvo u suradnji sa Stručnom službom Parka.

Utvrđeno je kako Bijela rijeka svojom hidrologijom, morfologijom, florom i faunom pokazuje određene promjene prirodnog, ali i antropogenog porijekla, a da se biljni i životinjski svijet ne razlikuje znatno od referentnih uvjeta. U donjem toku Bijele rijeke postoji blagi antropogeni utjecaj u smislu organskog onečišćenja dok je znatan antropogeni hidromorfološki utjecaj prisutan duž cijelog toka Bijele rijeke. Preporučen je nastavak monitoringa kakvoće voda i provedba hidromorfološkog istraživanja Bijele rijeke.

Tijekom provedbe projekta ustanovljena je nova makroalga za floru Hrvatske Hydrurus foetidus, koja je karakterističan stanovnik hladnih i čistih planinskih rijeka.

Objava Procjena stanja Bijele rijeke pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".