U suradnji s Javnom ustanovom Nacionalni park Plitvička jezera predstavnici Udruge Biom 10. 6. 2026. postavili su točkaste zaštite (naljepnice) za sprječavanje kolizije ptica sa staklom na prozorima lugarnice u Čorkovoj Uvali.

Točkasti uzorci osmišljeni su kao jednostavno, učinkovito i cjenovno pristupačno rješenje koje može primijeniti gotovo svatko. Označavanjem stakla smanjuje se refleksija i povećava njegova vidljivost za ptice, čime se znatno smanjuje rizik od sudara koji najčešće imaju smrtni ishod. Procjenjuje se da u svijetu godišnje od takvih udara strada oko milijarda ptica što je zastrašujuća činjenica.

Slične mjere već su korištene u zoološkim vrtovima i na drugim lokacijama, primjerice u aktivnostima koje provodi Međimurska priroda.

Park ima bogatu ornitofaunu s preko 200 vrsta ptica. Ciljno je Natura područje, Područje očuvanja značajnim za ptice (POP), identifikacijski kod HR1000020 i Područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS), HR5000020. Važnost područja Parka u ornitološkom pogledu nalaže učinkovitiju zaštitu, a upravo ovo je jedan od načina kako pomoći pticama u sprječavanju njihova stradavanja i educirati druge da se pridruže u njihovoj zaštiti.

Ciljevi Projekta osim razvoja pilot projekta za sprečavanje kolizija ptica na staklenim površinama:

• Razvoj stručnog i volonterskog praćenja direktnih prijatni za ptice (krivolov, uništavanje gnijezda)

• Razvoj stručnog i volonterskog praćenja direktnih prijatni za ptice (krivolov, uništavanje gnijezda)

• Razvoj stručnog i volonterskog praćenja direktnih prijatni za ptice (krivolov, uništavanje gnijezda)

Dugoročni cilj Projekta je povećanje učinkovitosti napora za održivo upravljanje bioraznolikosti kroz ciljane aktivnosti.

Zahvaljujemo udruzi Biom na odabiru Parka kao prvog područja za provedbu pilot mjera.

Vas pozivamo, ukoliko primijetite stradavanje ptica kao posljedicu kolizija sa staklenim površinama u vašem okružju, da nas obavijestite, primijenite navedeno rješenje, educirate druge i zajedno doprinesete zaštiti ptica.

Hvala!

Objava Lugarnica u Čorkovoj Uvali u novom ruhu namijenjenom zaštiti ptica pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 2012. godine 21.ožujak Međunarodnim danom šuma s ciljem podizanja svijesti o važnosti šuma u očuvanju Planete Zemlje. Ove godine Međunarodni dan šuma obilježava se pod temom: „Šume i inovacije“. Zašto su šume važne u industriji i tehnologiji te vezanju ugljičnog dioksida ne treba objašnjavati.

Šume Nacionalnog parka Plitvička jezera zauzimaju više od 4/5 njegove površine ii predstavljaju najveći njegov ekosustav. Stanište su brojnim biljnim, životinjskim vrstama, dok je svijet gljiva plitvičkih šuma još uvijek nedovoljno istražen. Najrasprostranjenija vrsta u ovim šumama je obična bukva. Možda su nekako najzanimljiviji i čovjeku neprepoznatljiviji stanovnici plitvičkih šuma velike zvijeri medvjed, vuk i ris.

Od svih šuma u Nacionalnom parku Plitvička jezera posebno se ističe prašuma Čorkova uvala. Ova iskonska šuma bukve i jele predstavlja jedinstveni ostatak nekad puno većih europskih prašuma i u njoj se mogu pronaći svi stadiji europske bukovo-jelove prašume.

Nedavno objavljena studija na stranicama UNESCO-a: World Heritage  forests: Carbon sinks under pressure, gdje su šume NPPJ smještene na četvrto mjesto po apsorpciji COշ iz atmosfere u kategoriji svjetskih prirodnih baština, potvrđuje ključnu važnost prirodnih šuma na listama UNESCO-a  u regulaciji klimatskih promjena kroz vezivanje i skladištenje ugljikovog dioksida iz atmosfere.

Veliki dio staza u NP Plitvička jezera prolazi šumama. Prošećite njima, udahnite šumskog zraka i umirite svoja osjetila. Možda ovi šumski krajolici probude inovatora u vama i pridonesu nekom novom tehnološkom otkriću.

Sretan vam Međunarodni dan šuma!

Objava Međunarodni dan šuma 2024. pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Tijekom prošlosti mnoge su prašume na različite načine antropogeno utjecane. Čovjek je svojim aktivnostima promijenio izgled prostora na kojem obitava. Velike površine šumskog tla su raskrčene i pretvorene u poljoprivredne površine.

Ostatke prašuma, odnosno njihove relikte danas nalazimo diljem Europe, obično u nepristupačnim područjima ili močvarama. Najveći broj takvih lokaliteta nalazimo na Balkanu, Alpama i Karpatima. Prema procjenama u Europi je ostalo sačuvano oko 0,3 milijuna ha prašuma, što iznosi oko 0,4 % ukupne površine šuma. Većina ih pripada mješovitim bukovo-jelovim, bukovo-jelovo-smrekovim i čistim bukovim šumama.

Takvi vrijedni i jedinstveni lokaliteti izlučeni su u neke od oblika šumskih rezervata. Šumski rezervat je termin za dio šume koji je izlučen (konzerviran) i zaštićen (zakonskim aktom) zbog specifičnog fenomena očuvanosti i prirodnosti. Namjena šumskih rezervata je edukacijska, prirodoznanstvena te istraživačka svrha. Na području Republike Hrvatske jedno od reprezentativnih područja predstavlja Nacionalni park Plitivčka jezera na čijem području nalazimo jednu od najočuvanijih prašuma dinarskog gorja, prašumu „Čorkova uvala“ koja  je tipičan primjer dinarske jelovo-bukove prašume.

Ostatci europskih prašuma obične bukve zaštićeni su kao UNESCO-ovo serijsko dobro svjetske baštine „Bukove prašume i izvorne bukove šume Karpata i ostalih regija Europe“, gdje Republika Hrvatska sudjeluje sa tri područja, u nacionalnim parkovima Sjeverni Velebit i Paklenica. Radi se o 1.289,11 hektara bukove šume koja se u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit nalazi u Strogom rezervatu “Hajdučki i Rožanski kukovi” te 2.031,87 hektara šume na lokacijama Suva draga-Klimenta i Oglavinovac-Javornik u Nacionalnom parku Paklenica. 

Obična bukva (Fagus sylvatica) raste od prirode isključivo na području Europe i nigdje drugdje na svijetu. Ova drvenasta vrsta uspješno je kolonizirala, u posljednjih 12.000 godina, gotovo cijeli eurpski kontinent. Ovaj fenomen prepoznat je kao izvanredna svjetska vrijednost.

Sa šireg ekološkog gledišta poznavanje dinamike razvoja prašume vrlo je važno za razumijevanje prirodnih zakonitosti funkcioniranja šumskih ekosustava, kako u prirodnoznanstvenom tako i u praktičnom smislu, gdje se rezultati istraživanja koriste  u razumijevanju funkcioniranja prašuma s ciljem implementacije rezultata u gospodarenju  šumama i upravljanju zaštićenim područjima prirode.

Kao jednu od najvažnijih uloga u borbi protiv klimatskih promjena imaju upravo šume i to prirodne šume, stoga je   očuvanje postojećih prašuma kao i povećanje površina obraslih šumom jedna od glavnih zadaća čovječanstva u borbi protiv klimatskih promjena.

Objava Svjetski dan Prašuma pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".