Četvrte nedjelje u srpnju diljem svijeta odvijaju se događanja u čast cretova. Prilika je to za predstaviti posebnost i vrijednost cretova, pridružiti se proslavi Dana cretova i naporima u njihovom očuvanju na nacionalnoj globalnoj razini.

Zašto su tako posebni i važni?

Cretovi (tresetišta) su staništa zasićena vodom u kojima se biljni ostaci zbog nedostatka kisika i nižih temperatura vrlo slabo razgrađuju, nagomilavaju, „rastu“, i stvaraju treset. Na takvim staništima susrećemo biljke mesožderke i druge vrste koje su tijekom evolucije razvile prilagodbe da bi na njima mogle opstati.

Iako na njih otpada samo 3% svjetske površine od iznimnog su značaja u ublažavanju klimatskih promjena (pohranjuju 30% ugljika), usporavanju protoka oborinskih voda i sprječavaju nepoželjnih poplava, a važno su stanište za mnoge rijetke i ugrožene vrste.

Nažalost, danas je uništeno više od 25% tresetišta. Glavne prijetnje su im melioracijski zahvati, iskapanje treseta za gorivo i kompost, zarastanje šumskom vegetacijom (progresivna sukcesija) te klimatske promjene. U cilju očuvanja pokrenuti su i pokreću se brojni projekti obnove.

Cretovi su tipični za područja Sjeverne i Atlantske Europe. U Hrvatskoj predstavljaju reliktnu vegetaciju koja se održala na vrlo malim površinama s hladnijom i vlažnijom klimom.

U Nacionalnom parku Plitvička jezera nalaze se najbolje očuvana cretna staništa u Hrvatskoj, Natura 2000 ciljna staništa, prijelazni cretovi (7140) i bazofilni cretovi (7230).

Neke od rijetkih, ugroženih i zanimljivih predstavnika cretova Parka su mahovi tresetari Sphagnum sp. koji mogu pohraniti veliku količinu vode, biljke mesožderke koje imaju prilagodbu za „jesti“ kukce i tako nadoknaditi manjak hranjivih tvari u tlu. U Parku žive čak tri biljke mesožderke: okruglolisna rosika Drosera rotundifolia, mala mješinka Utricularia minor i Pinguicula vulgaris.

Više o biljkama mesožderkma Parka i njihovim prilagodbama na poveznici: https://issuu.com/plitvicelakes/docs/nppj_mesozderke_digital_hr

Aktivnim mjerama produžavamo vijek našim cretovima, njihovim rijetkim i zanimljivim predstavnicima te doprinosimo njihovom očuvanju na nacionalnoj i globalnoj razini.

Objava Dan cretova 27.7.2025. pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Obilježava se i slavi diljem svijeta svake četvrte nedjelje u srpnju s ciljem da se podigne svijest o ovim iznimno važnim i zanimljivim staništima.

Cretna staništa su važna komponenta u nacionalnim i međunarodnim strategijama o bioraznolikosti, ublažavanju klimatskih promjena i reguliranju vode. Najveće površine cretova nalaze se na sjeveru, tipična su vegetacija sjeverne i atlantske Europe. Nažalost zbog brojnih prijetnji nestaju alarmantnom brzinom.

Više o Danu cretova na https://bogday.org/

Hrvatska je među zemljama u kojima je postotak cretnih staništa manji od 0,4 %.

U Hrvatskoj su to reliktna staništa (ostaci iz ledenog doba) koja se održala na mikro lokacijama gdje je hladnija i vlažnija klima. U Nacionalnom parku Plitvička jezera zastupljena su dva tipa cretova: prijelazni cretovi (7140) i bazofilni cretovi (7230). Ciljni su Natura stanišni tipovi Parka. Na njima dolaze brojne rijetke i zanimljive vrste, među njima u biljnom svijetu jedinstvene biljke mesožderke.

Objava Dan cretova – 23.07. pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".