Projekt “Obnova populacija potočne pastrve”, koje provodi Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu u suradnji s djelatnicima Službe zaštite Parka usmjeren je na povećanje gustoće, efektivne veličine i genske raznolikosti populacija dunavske pastrve unutar NP Plitvička jezera, kako bi se osigurala njihova stabilnost i vijabilnost.

Druga vrsta zastupljena na Plitvičkim jezerima, atlantska pastrva (Salmo trutta) vrlo vjerojatno je alohtona za ovo područje te je u vodotocima Plitvičkih jezera prisutna kao posljedica poribljavanja.

Aktivnosti projekta sastoje se od direktnog mrijesta matica na obali vodotoka na Plitvičkim jezerima, prijenosa oplođene ikre i njen uzgoj u optimalnim uvjetima u uzgajalištu Gacka d.o.o. i vraćanje mlađi u vodotoke u dvije faze, mlađi ‘u fazi oka’ te dvomjesečnih ličinaka.

Ovaj je projekt namijenjen povećanju gustoće i raznolikosti autohtone dunavske pastrve na području Plitvičkih jezera, kako bi njena vijabilnost bila osigurana te ona ponovno postala dominantna i ključna vrsta u navedenom sustavu.

Objava Obnova populacije dunavske pastrve u Nacionalnom parku Plitvička jezera pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Novijim istraživanjima, nažalost, utvrđeno je kako je ihtiofauna Plitvičkih jezera uvelike promijenjena uslijed antropogenih aktivnosti. Promjene se odražavaju u vidu unosa stranih vrsta koje su postale dominantne u jezerima. Osim izravnog utjecaja na nativne vrste riba u vidu kompeticije i predacije, negativni utjecaji stranih vrsta odražavaju se i kroz promjene stanišnih uvjeta koji postaju suboptimalni ili posve nepogodni, moguće čak i letalni za jedinke nativnih vrsta.

Prvi projekt uklanjanja invazivnih ribljih vrsta unutar NP Plitvička jezera proveden je tijekom 2021. godine, a aktivnosti su se nastavile do danas. Izlov se provodi svaki mjesec u razdoblju od travnja do listopada.

Projekt “Uklanjanje invazivnih ribljih vrsta u Nacionalnom parku Plitvička jezera” provode Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, Javna ustanova AQUATIKA – Slatkovodni akvarij u Karlovcu i djelatnici Službe zaštite Parka, a glavna svrha ovog projekta je izlov stranih vrsta riba iz vodotoka unutar Parka te ponovno uspostavljanje adekvatnih uvjeta za autohtone vrste riba i osiguranje njihova opstanka.

Objava Izlov alohtonih vrsta riba u Nacionalnom parku Plitvička jezera pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Nacionalni park Plitvička jezera pridružuje se globalnoj kampanji obilježavanja Svjetskog dana migracije riba pod ovogodišnjim sloganom “Mi smo riječni ljudi“. Ova manifestacija obilježava se svake dvije godine u svibnju s ciljem podizanja svijesti o ekološkoj važnosti migratornih vrsta riba i očuvanja riječnih ekosustava o kojima ovise. Migratorne vrste riba su one čije se jedinke ili cijele skupine kreću odnosno migriraju kako bi iskoristile resurse, poput staništa ili hrane, a najčešće su to migracije radi mrijesta. Prema podacima IUCN-a, čak trećini slatkovodnih vrsta riba u svijetu prijeti izumiranje zbog gubitka staništa, fragmentacije tokova odnosno postojanja pregrada na vodotocima, onečišćenja vode i klimatskih promjena. Obilježavanje Svjetskog dana migracije riba pomaže u pokretanju globalnih akcija za obnovu riječne povezanosti i zaštitu ovih ključnih vrsta prije nego što bude prekasno.

Dunavska pastrva i Bijela rijeka

Kao odgovor na ove izazove, naš Park s ponosom podsjeća na prvo uklanjanje umjetnih pregrada na jednom vodotoku u Republici Hrvatskoj, koje je provedeno prošle godine na našoj Bijeloj rijeci. Glavna junakinja priče je naša domaća migratorna vrsta – dunavska pastrva (Salmo labrax), koja je do prije nekoliko godina bila gotovo pred izumiranjem (sl. 1). Dunavska pastrva je vrsta koja migrira u uzvodne dijelove vodotoka radi mrijesta, a na Bijeloj rijeci su joj to životno važno putovanje spriječavale umjetne pregrade, zaostale iz vremena kada su ljudi koristili ovaj vodotok za svoje potrebe. Kako bismo očuvali njene populacije, prije pet godina smo pokrenuli složeni pionirski konzervacijski projekt koji obuhvaća izlov stranih i invazivnih vrsta riba, obnovu populacija dunavske pastrve poribljavanjem i uklanjanje umjetnih pregrada na Bijeloj rijeci (sl. 2).

Godinu dana nakon uklanjanja pregrada uslijedila je i potvrda uspješnosti i nagrada za sav uloženi trud – monitoringom smo potvrdili povratak dunavske pastve u obnovljene tokove, gdje nije zabilježena gotovo stotinu godina (sl. 3). Iako smo uklonili pregrade na Bijeloj rijeci, naš posao na obnovi populacija ove migratorne vrste još nije završio. Nastavljamo dalje s izlovom stranih vrsta i poribljavanjem, a u planu nam je vraćanje slobodnih tokova i na drugim vodotocima na području Parka.  

Uključite se i vi!

Ove godine, nadahnuti uspjehom na Bijeloj rijeci, želimo s našim posjetiteljima podijeliti glavne poruke ove globalne kampanje:

• Migratorne ribe su izvanredne – neke putuju tisuće kilometara kako bi dovršile svoje životne cikluse, oslanjajući se na zdrave, povezane rijeke.
• Rijeke slobodnog toka su ključne – za bioraznolikost, otpornost na klimatske promjene i dobrobit ljudi.
• Mi smo riječni ljudi – naši životi, kulture i povijesti isprepleteni su s rijekama oko nas i ribama u njima.
• Svaka akcija je važna – od organiziranja događaja do dijeljenja priča, svi možemo biti čuvari rijeka i riba.

Pozivamo vas da istražite bogatstvo naših rijeka i podržite napore u očuvanju slobodnih vodotoka. Saznajte više o globalnom pokretu na službenim stranicama World Fish Migration Day, podijelite svoje fotografije i podršku na društvenim mrežama uz oznake #WeAreRiverPeople i #WorldFishMigrationDay te budite glas koji štiti rijeke i ribe koje u njima žive!

Objava Svjetski dan migracije riba – Mi smo riječni ljudi pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Neposredno prije Svjetskog dana voda (22. ožujka) završeni su radovi uklanjanja umjetnih pregrada na Bijeloj rijeci. Tako je ovaj potok postao prvi vodotok slobodnog toka u Republici Hrvatskoj odnosno prvi vodotok na kojem su provedene složene aktivnosti uklanjanja umjetnih pregrada i obnove starih tokova. Na ovaj način osigurana je uzdužna povezanost cijelog vodotoka, popravilo se njegovo ekološko stanje te je omogućena uzvodna migracija dunavske pastrve (Salmo labrax) radi mrijesta.

Fotografije: 1: Lokacija 1, Bijela rijeka teče ispod umjetne pregrade, kroz cijevi; 2: Lokacija 1, Bijela rijeka teče ispod umjetne pregrade, kroz cijevi; 3: Lokacija 1 nakon uklanjanja pregrade i cijevi; 4: Lokacija 1 nakon uklanjanja pregrade i cijevi

U svibnju prošle godine informirali smo vas o problemima koje uzrokuju umjetne pregrade na potocima i rijekama, razlozima njihovog uklanjanja kao i početku radova na Bijeloj rijeci: https://np-plitvicka-jezera.hr/danas-zapocinje-prvo-uklanjanje-umjetne-pregrade-na-jednom-vodotoku-u-republici-hrvatskoj/. Zadnji, a pokazalo se i najzahtjevniji radovi, provedeni su na lokaciji spajanja Bijele i Crne rijeke u rijeku Maticu. Do sada su se ova dva vodotoka ulijevala jedan u drugi putem betonskih cijevi, na potpuno neprimjeren i umjetan način, koji smo obnovom starog toka Bijele rijeke uspjeli promijeniti i vratiti u prirodni.

Fotografije: Foto 5: Lokacija 3, ostaci starog mlina i pilane prije uklanjanja; Foto 6: Lokacija 3 nakon uklanjanja pregrada; Foto 7: Lokacija 4, ostaci umjetne pregrade (desno) i obnovljeni dio starog toka (lijevo); Foto 8: Lokacija 6 ostaci mlinice i pregrade na toku Bijele rijeke (desno) i obnovljeni dio starog toka (lijevo)

U galeriji fotografija i video isječaka možete vidjeti kako je Bijela rijeka izgledala prije uklanjanja pregrada te kako danas izgleda njen slobodni tok. Posebno smo ponosni na prve rezultate praćenja koji pokazuju da se dunavska pastrva već vraća u obnovljene tokove.

Fotografije: Foto 9: Lokacija 6, ulovljena dunavska pastrva na obnovljenom dijelu starog toka (foto David Dianežević); Foto 10: Lokacija 7, Bijela rijeka utječe u cijevi ispod nasipa dugog 50 m; Foto 11: Lokacija 7, Bijela rijeka teče kroz cijevi ispod 50 m dugog nasipa; Foto 12: Lokacija 7, uklonjen nasip i cijevi (foto Darko Mihalić)

Fotografije: Foto 13: Lokacija 7, tok Bijele rijeke nakon uklanjanja nasipa i cijevi (foto Darko Mihalić); Foto 14: Lokacija 8, Bijela rijeka prolazi kroz cijevi i ulijeva se u Crnu rijeku (foto Darko Mihalić); Foto 15: Lokacija 8, Crna rijeka (desno) i staro suho korito Bijele rijeke (foto Darko Mihalić); Foto 16: Lokacija 8 Crna rijeka (lijevo) i Bijela rijeka (desno) neposredno prije obnove starog mjesta spajanja; Foto 17: Lokacija 8, Bijela rijeka nakon obnove starog toka više ne teče kroz cijevi; Foto 18: Lokacija 8, Bijela rijeka u obnovljenom starom toku spaja se s Crnom rijekom; Foto 19: Lokacija 8 – prirodni spoj Bijele i Crne rijeke nakon radova

Objava Bijela rijeka – prvi vodotok slobodnog toka u Republici Hrvatskoj pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".