U Parku cvjeta tijekom svibnja i početka lipnja, a u višim nadmorskim visinama i tijekom srpnja. U vrijeme cvatnje najuočljivija je pa je to vrijeme najidealnije za njeno praćenje. Raste uglavnom u polusjeni starih bukovih i mješovitih šuma, na padinama i čistinama te na rubovima šuma. Indikator je njihove stabilnosti i očuvanosti, no takvih šuma danas je sve manje pa i populacija gospine papučice. Smatra se i jednom od najrjeđih europskih orhideja.

Osim po specifičnosti životnih uvjeta ova orhideja se ističe i nizom drugih posebnosti.

Izgled

Ima cvijet neobična oblika koji podsjeća na papučicu. Znanstveni naziv biljke potječe od grčke riječi Kypris (Venera/Afrodita) i latinske riječi calceolus (mala cipela). Zbog izgleda cvijeta smatra se i jednom od najljepših europskih orhideja.

Oprašivanje

Jedna je od orhideja koja ne stvara nektar i u botaničkom svijetu slovi za biljku „prevaranticu“. Lijepi cvijet vizualna je obmana za kukce. Kukci privučeni bojom i mirisom cvijeta (miris marelice) padaju u unutrašnjost medne usne u obliku papučice i iz nje ne mogu lako izići. Onemogućavaju im to strme glatke stjenke papučice, a jedini izlaz je uski prolaz na stražnjoj strani. Kukac pri izlazu leđima prvo dodiruje njušku tučka gdje ostavlja pelud drugog cvijeta, a onda prolazi ispod prašnika iz kojih mu na leđa padne novi pelud za oprašivanje drugih biljaka.

Spor rast

Jedna od najsporije rastućih biljaka na svijetu. Od klijanja sjemenke do pojave prvog cvijeta potrebno joj je između 6 do 15 godina. Za klijanje i preživljavanje sjemenki orhideja u tlu nužno je prisustvo specifičnih mikoriznih gljivica koje mladoj biljci osiguravaju vodu i hranjive tvari.

Gospina papučica je u Hrvatskoj strogo zaštićena vrsta u kategoriji ugroženih vrsta (EN – eng. endangered). Najveća prijetnja gospinoj papučici je uništavanje staništa i ilegalno sakupljanje.

Objava Gospina papučica Cypripedium calceolius – pokazatelj kvalitete šumskih staništa pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".