Kako bi se dobila što detaljnija slika herpetofaune Nacionalnog parka Plitvička jezera, kroz trogodišnje razdoblje (od 2015. do 2017. godine) vršeno je njihovo istraživanje na travnjačkim, vlažnim i vodenim staništima u Parku, ali i u njegovoj neposrednoj okolici. Upravo to je dovelo do značajnih spoznaja o sastavu, rasprostranjenosti i brojnosti vodozemaca i gmazova. Istraživanja su provođena motrenjem, ali i lovom različitim metodama živolova te postavljanjem trajnih lovnih ploha, a sastojalo se od terenskog rada (prikupljanje podataka, te uzorkovanje tkiva za DNA analizu) i laboratorijskog rada (izoliranje i analiza DNA), te obrade podataka.

Istraživanje je vršio Hrvatski prirodoslovni muzej u suradnji s djelatnicima Stučne službe Parka. Ciljevi projekta su bili: inventarizacija i utvrđivanje sastava herpetofaune, prostorna i visinska distribucija populacija, procjena brojnosti i stabilnosti populacija te edukacija.

Istraživanjem i literaturnim podacima utvrđena je prisutnost 14 vrsta vodozemaca i 14 vrsta gmazova u Parku.

Zbog relativne dobre očuvanosti staništa na području Parka, fauna vodozemaca i gmazova u relativno je dobrom stanju. Vrsta crni daždevnjak (Salamandra atra) nije pronađena na jedinoj zabilježenoj lokaciji u Parku, ali kako je riječ o dosta skrovitoj i rijetkoj vrsti potrebno je intenzivirati praćenje. Brojnost velikog planinskog vodenjaka isto je mala, a populacija je zabilježena samo na jednom lokalitetu u Parku. Kako bi se sačuvala herpetofauna i spriječio njezin nestanak, potrebno je zaštiti i održavati vodena staništa, posebno lokve i travnjake koji su u velikoj mjeri prepušteni sukcesiji. U doba mriješćenja vodozemci najčešće migriraju prema vodenim staništima u kojima polažu jaja. Na tom putu, često i u velikom broju, stradavaju na prometnicama koje presijecaju pravce kretanja. U tom periodu potrebno je zaštiti migracijske putove.

Ovim istraživanjem utvrđena je prisutnost alohtone vrste Pelophylax kurtmulleri, porijeklom iz Albanije i Grčke. Utvrđena je na izvoru Crne rijeke, a njen hibrid Pelophylax ridibundus na ušću Sužanjskog potoka u Prošćansko jezero.

Osim stradavanja zbog gubitka staništa i presijecanja migracijskih puteva, vodozemci su posebno pogođeni masovnim uginućima najčešće zbog virusnih i gljivičnih oboljenja, stoga se smatra da su vodozemci jedna od najugroženijih skupina životinja današnjice.

Objava Istraživanje herpetofaune pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".