Projekt CAMPUS imao je konkretan cilj, razviti Plan prilagodbe klimatskim promjenama UNESCO lokaliteta. Povezivanjem stručnih analiza, participativnim radom s dionicima i GIS vrednovanjem klimatskih rizika kreiran je dokument koji predstavlja dopunu Planu upravljanja. Stručne analize pokazale su gdje se rizici prostorno koncentriraju, dok su radionice s dionicima pokazale koje se mjere smatraju najvažnijima, izvedivima i relevantnima za stvarno upravljanje Parkom. Upravo ta povezanost čini osnovu ovog plana.

Analize su pokazale da se najveća klimatska ugroženost prostorno preklapa s najvrjednijim i najposjećenijim dijelovima Parka. Središnji jezerski sustav, sedrene barijere i pješačka infrastruktura u zoni jezera imaju najviši prioritet za prilagodbu. Istodobno, šumske i padinske zone imaju važnu ulogu u zaštiti sliva, prevenciji erozije, smanjenju rizika od požara i očuvanju bioraznolikosti. Najvažniji smjerovi djelovanja su prevencija i rano otkrivanje požara, prilagodba staza i mostova hidrološkim rizicima, monitoring sedre, vode, faune i šuma, očuvanje staništa i integracija klimatskih rizika u redovno upravljanje Parkom.

Drugi značajan dokument koji je proizašao iz projekta CAMPUS odnosi se na Studiju izvodljivosti smanjenja emisija stakleničkih plinova za Nacionalni park Plitvička jezera.

Svrha ove studije je procijeniti koje su mjere smanjenja emisija stakleničkih plinova provedive unutar sustava upravljanja Nacionalnim parkom Plitvička jezera te na koji se način te mjere mogu povezati s postojećim upravljačkim dokumentima, prilagodbom na klimatske promjene i zaštitom izvanredne univerzalne vrijednosti ovog UNESCO-ovog lokaliteta. Studija ne promatra Park isključivo kao prirodno područje, već kao složen operativni sustav koji obuhvaća zaštitu prirode, prihvat i prijevoz posjetitelja, ugostiteljske usluge, smještaj, trgovinu, tehničko održavanje, upravljanje objektima, komunalnu infrastrukturu, prostorno praćenje, obrazovanje i svakodnevnu logistiku.

Ukoliko vas zanimaju i drugi Planovi prilagodbe klimatskim promjenama UNESCO područja pogledajte web stranicu projekta https://www.italy-croatia.eu/web/campus.

Objava Završetak projekta CAMPUS pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Osnovni cilj projekta je identifikacija rizika klimatskih promjena i kapaciteta otpornosti UNESCO lokaliteta kako kulturne tako i prirodne baštine uz kreiranje Planova prilagodbe na klimatske promjene, izradu smjernica prekogranične suradnje za prilagodbu na klimatske promjene kroz konferencije i radionice, osmišljavanje i organizacija „Živih laboratorija“ (Living Labs) te razvoj alata za sustave praćenja i testiranja na odabranim UNESCO lokalitetima rješenja iz prirode (nature-based solutions), restauracije zgrada i infrastrukture za rasvjetu.

Neposredno nakon početka projekta u 2024. godini, u ožujku je održan inicijalni sastanak u Nacionalnom parku Plitvička jezera s predstavnicima LIRA-e gdje smo se upoznali s projektnim aktivnostima, radnim paketima te partnerima koji sudjeluju. Nedugo nakon toga krenulo je prikupljanje svih relevantnih podataka o UNESCO lokalitetima kako za druge partnere tako i za Nacionalni park Plitvička jezera s ciljem razvijanja matrice i unosa prvih ključnih podataka za metodologiju procjene rizika, osjetljivosti i izloženosti lokaliteta klimatskim promjenama. Glavni pogled i pristup metodologiji promatran je kroz atribute i definirane oblike koji su povezani s jedinstvenom univerzalnom vrijednosti. Za Nacionalni park Plitvička jezera, jedinstvena univerzalna vrijednost opisuje se kroz tri kriterija vii, viii i ix.

U gradu Ferrari (Italija) održan je u prvi radni sastanak na kojem kao pridruženi partner nismo bili u mogućnosti sudjelovati zbog drugih obaveza, ali je bio važan sastanak za daljnje određivanje smjera aktivnosti u radnom paketu, upoznavanje partnera i razmjenu iskustava.

Drugi radni sastanak održan u Veneciji bio je bitan za planiranje i predstavljanje dosadašnjih postignuća u metodologiji izrade plana prilagodbe, planiranju budućih aktivnosti u drugom radnom paketu te određivanju nadolazećih sastanaka u 2025. godini. Sa strane Nacionalnog parka Plitvička jezera ovaj je sastanak bio i ključan zbog pregleda početne matrice ulaznih podataka koje smo prethodno pripremili u prvom ciklusu prikupljanja podataka, a koja određuje daljnji smjer metodologije pa su tako napravljene neke sugestije i prijedlozi uvrštenja podataka koji bi trebali doprinijeti što bolje izrađenom planu prilagodbe. Nastavak aktivnosti na projektu CAMPUS očekujemo i u narednim mjesecima, a upravo u 2025. godini treći radni sastanak bi trebao biti održan u Nacionalnom parku Plitvička jezera.

Planovi prilagodbe na klimatske promjene, a posebno s pogledom na vrijednosti UNESCO lokaliteta, predstavljaju značajan doprinos borbi protiv klimatskih promjena. Poseban metodološki pristup koji uzima u obzir fizičke, biološke ili geološke sastavnice koje doprinose jedinstvenoj univerzalnoj vrijednosti kroz definiranje osjetljivosti, rizika i otpornosti ključni su i za prilagodljivo upravljanje ovim UNESCO lokalitetom.

Objava CAMPUS projekt (Interreg IT-HR) pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".