Projekt je započeo radionicama i treninzima namijenjenim djelatnicima Stručne službe Parka o načinima lova mrežama i vršama te elektroribolovom, nakon čega je započeo izlov alohtonih vrsta. 

Izlov zajednički obavljaju sve tri institucije na Prošćanskom jezeru i vodotocima s alohtonim vrstama minimalno pet dana svakoga mjeseca. Riba će se loviti sve do značajnog smanjenja broja klenova, crvenperki, štuka i kalifornijskih pastrva.

U dosadašnjih 25 dana ribolova mrežama na Prošćanskom jezeru, postignuti su vrlo dobri rezultati te je jasno vidljiv trend značajnog smanjenja broja crvenperki koje su najbrojnije ribe u tom jezeru. Malobrojniji klenovi i štuke također se uspješno love, dok se u mreže ulovljene domaće pastrve puštaju natrag u jezero. Kalifornijske pastrve u Prošćanskom jezeru do sada nisu zabilježene.

Elektroagregatima se lovilo na vodotocima Crna rijeka, Bijela rijeka, Matica, Čujića krčevina, Matijaševac i Ljeskovac. Električnom strujom omamljenim ribama određuje se vrsta te se domaće pastrve puštaju natrag u vodotok, a kalifornijske uzimaju.

Takvim su ribolovom postignuti odlični rezultati te je trenutačno postalo vrlo teško pronaći još koji primjerak kalifornijske pastrve. Za razliku od lova mrežama i elektroagregatima, lov vršama se nije pokazao učinkovit. U periodu svibanj – kolovoz, ukupno je ulovljeno 712 kg ribe.

Tijekom izlova vodi se evidencija o vrsti, količini i broju izlovljene ribe te tipu mreže i lokaciji. Riba se pohranjuje u duboko smrzavanje, a kada se ulovi dovoljna količina, djelatnici Zoološkog vrta u Zagrebu dolazi po ribu i odvoze je. Ribom se hrane različite životinje, većinom zmije, ptice i sisavci.  

U jezerima i vodotocima Parka utvrđeno je 10 vrsta riba. Dominiraju strane vrste riba klen i crvenperka. Intenzivnim razmnožavanje stvorile su stabilne i vrlo guste populacije te predstavljaju jednu od glavnih prijetnji autohtonim vrstama riba (dunavska pastrva, dvoprugasti vijun, talijanski zlatni vijun i pijor). Osim klena i crvenperke prisutne su i druge strane vrste (kalifornijska pastrva, štuka i jezerska zlatovčica).

Problematika stranih vrsta riba u Nacionalnom parku prisutna je duže vrijeme, a eskalirala je u zadnjih 30ak godina. Davne 1935. unesena je kalifornijska pastrva u neke vodotoke i jezera, 1963. iz Bohinjskog jezera unesena je zlatovčica u jezero Kozjak kako bi se povećala „raznolikost“ ribolova. Dozvoljeni, ali nedovoljno kontrolirani ribolov, kao i krivolov najvjerojatnije su rezultirali pojavom novih strnih vrsta (klen i crvenperka), koje su pojedinci ciljano unijeli ili pustili u jezera iz „keder“ kanti, kao višak živih mamaca. U jezerima (Prošćansko jezero) štuka je zabilježena 2005. godine.

Na ugrozu autohtone pastrve i potrebu njenog očuvanja ukazao je još 1958. godine Zdravko Taler:

• „ U tom području imamo izvanredan primjer diferencijacije pastrva, nastale zbog izolacije i različitih uvjeta života …”
• „ … paziti da se ljudskom rukom ne prenose pastrve iz jednog jezera u drugo …”
• „ …. da se nipošto ne unose u Plitvička jezera bilo kakve ribe iz drugih voda.“

Ukazivanja i upozoravanja na problematiku nastavka unosa stranih vrsta od strane struke u to vrijeme nisu naišla na dovoljno sluha u upravljačkim strukturama Parka.

Na području Parka prirodno obitava dunavska pastrva, a provedena znanstvena istraživanja dokazala su kako je ona na ovom području prisutna još od prije ledenih doba. Štoviše, upravo su u vodotocima Plitvičkih jezera još uvijek prisutne genski ‘čiste’ populacije ove vrste, što je diljem Europe postalo prava rijetkost, kao i njena izuzetna raznolikost. Zbog toga se očuvanje populacija dunavske pastrve na području Parka smatra važnim i za očuvanje čitave vrste.

Početkom slijedeće godine započet će projekt obnove populacije domaće dunavske pastrve (Salmo labrax) utemeljen na suvremenim metodama konzervacijske biologije. Ulov riba za mrijest obavljat će se u listopadu i studenom, a u vodotoke će se puštati jedinke u tri starosne kategorije: oplođena ikra, tromjesečna mlađ i jednogodišnje jedinke. Projekt takvog opsega i aktivnosti, kojim se nekoj vrsti nastoji pomoći ne samo djelujući na prijetnje u okolišu, već i na njenu unutarnju strukturu, još nije proveden u Hrvatskoj, a ni znatno šire. Stoga predstavnici drugih zaštićenih područja Hrvatske već posjećuju Plitvice kako bi stečena znanja i iskustva mogli prenijeti i na druga područja i pridonijeti očuvanje izuzetne bioraznolikosti Hrvatske.

Objava Izlov alohtonih vrsta riba pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".