Od sedam saproksilnih „NATURA 2000 vrsta“ kornjaša za koje postoje podaci o nalazima u Republici Hrvatskoj, šest vrsta je prisutno na području Nacionalnog parka Plitvička jezera. Za tri vrste: mirišljavi samotar (Osmoderma barnabita), alpska strizibuba (Rosalia alpina) i četveropjega cvilidreta (Morimus funereus) područje Parka je predloženo kao SCI područje, od posebne važnosti za očuvanje populacija tih vrsta, s obvezom očuvanja staništa te praćenje rasprostranjenosti i stanja populacija. Ostale tri NATURA 2000 vrste su: brazdar (Rhysodes sulcatus), jelenak (Lucanus cervus) i Cucujus cinnaberinus.

U nekoliko navrata provedeno je istraživanje i praćenje stanja saproksilnih kornjaša, s naglaskom na ciljne vrste, na području Parka. Zadnje takvo praćenje stanja, u trajanju od godine dane provedeno je 2019. godine, a pratilo se stanje i prisutnost šest navedenih vrsta. Praćenje je provelo Hrvatsko ekološko društvo. Metodom „prekinutog leta“ (feromonske zamke), pregledom debala, panjeva i sušaca te opažanjem na transektu utvrđena je prisutnost svih vrsta od interesa. Velika raznolikost faune saproksilnih kornjaša uvjetovana je činjenicom da se šumama u Parku ne gospodari te kao takve pružaju veliki i raznoliki broj mikrostaništa, koji pogoduju ovoj skupini kukaca. Na istraživanim područjima nisu opažene negativne aktivnosti niti promjene koje bi mogle negativno utjecati na prisutnost vrsta saproksilnih kornjaša i stanja njihovih populacija. No, kako je riječ o iznimno značajnim vrstama, monitoring saproksilnih kornjaša u Parku potrebno je ponavljati svakih nekoliko godina.

Šume u Parku prepuštene su prirodnom razvoju, što se pokazalo iznimno dobrim za održavanje velike bioraznolikosti koju nalazimo u Parku. O šumskim staništima ovisne vrste, kao što su kukci, ptice, sisavci i dr., preferiraju upravo ovakve, prirodne šume.

Objava Monitoring saproksilnih kornjaša pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".