Projekt invenrazacije i praćenja stanja saproksilnih kornjaša provodilo je Hrvatsko ekološko društvo u suradnji s djelatnicima Službe zaštite Parka, u periodu od 2021. do 2023. godine.

Ciljevi projekta bili su utvrditi rasprostranjenost saproksilnih Natura 2000 vrsta kornjaša, utvrditi njihove ekološke značajke i procijeniti status populacija. Kornjaši velika četveropjega cvilidreta (Morimus funereus), mirišljavi samotar (Osmoderma barnabita) i alpinska cvilidreta (Rosalia alpina) ciljne su vrste za područje ekološke mreže NP Plitvička jezera. Uz ciljne vrste za NP Plitvička jezera zabilježene su i druge vrste saproksilnih “NATURA 2000” kornjaša: jelenak (Lucanus cervus), brazdar (Rhysodes sulcatus) i grimizna plosnatica (Cucujus cinnaberinus), ali i brojne druge vrste saproksilnih kornjaša.

Objava Saproksilni kornjaši Nacionalnog parka Plitvička jezera pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Od sedam saproksilnih „NATURA 2000 vrsta“ kornjaša za koje postoje podaci o nalazima u Republici Hrvatskoj, šest vrsta je prisutno na području Nacionalnog parka Plitvička jezera. Za tri vrste: mirišljavi samotar (Osmoderma barnabita), alpska strizibuba (Rosalia alpina) i četveropjega cvilidreta (Morimus funereus) područje Parka je predloženo kao SCI područje, od posebne važnosti za očuvanje populacija tih vrsta, s obvezom očuvanja staništa te praćenje rasprostranjenosti i stanja populacija. Ostale tri NATURA 2000 vrste su: brazdar (Rhysodes sulcatus), jelenak (Lucanus cervus) i Cucujus cinnaberinus.

U nekoliko navrata provedeno je istraživanje i praćenje stanja saproksilnih kornjaša, s naglaskom na ciljne vrste, na području Parka. Zadnje takvo praćenje stanja, u trajanju od godine dane provedeno je 2019. godine, a pratilo se stanje i prisutnost šest navedenih vrsta. Praćenje je provelo Hrvatsko ekološko društvo. Metodom „prekinutog leta“ (feromonske zamke), pregledom debala, panjeva i sušaca te opažanjem na transektu utvrđena je prisutnost svih vrsta od interesa. Velika raznolikost faune saproksilnih kornjaša uvjetovana je činjenicom da se šumama u Parku ne gospodari te kao takve pružaju veliki i raznoliki broj mikrostaništa, koji pogoduju ovoj skupini kukaca. Na istraživanim područjima nisu opažene negativne aktivnosti niti promjene koje bi mogle negativno utjecati na prisutnost vrsta saproksilnih kornjaša i stanja njihovih populacija. No, kako je riječ o iznimno značajnim vrstama, monitoring saproksilnih kornjaša u Parku potrebno je ponavljati svakih nekoliko godina.

Šume u Parku prepuštene su prirodnom razvoju, što se pokazalo iznimno dobrim za održavanje velike bioraznolikosti koju nalazimo u Parku. O šumskim staništima ovisne vrste, kao što su kukci, ptice, sisavci i dr., preferiraju upravo ovakve, prirodne šume.

Objava Monitoring saproksilnih kornjaša pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".