Prije oko 400 milijuna godina na kopno iz vode izašli su prvi kopneni kralježnjaci, vodozemci.

Žabe su vodozemci. Razmnožavanje se odvija u vodi gdje ženka polaže jaja, a mužjak ih oplođuje. Iz jaja se razvija punoglavaca koji je u potpunosti vodeni organizam. Metamorfozom se iz punoglavaca razvijaju odrasle žabe koje žive na kopnu, ali su i dalje zbog važnosti održavanja kože vlažnom jer djelomično dišu i preko kože, vezane za vodena/vlažna staništa. Svojim životnim prilagodbama povezuju vodene i kopnene ekosustave.

Žabe nemaju rep. Pojedine vrste mogu jako daleko skakati, čak 20x duljinu svoga tijela. Dok neke uopće ne skaču, kao krastače, one hodaju. Rasprostranjene su na svim kontinentima, osim Antarktike, a najveća raznolikost je u tropima.

U Hrvatskoj je zabilježeno 12 vrsta žaba, a za područje Parka čak 7 vrsta, iako klimatski uvjeti, zbog dugih i oštrih zima, nisu baš najbolji.

Danas su vodozemci pa tako i žabe, najugroženija skupina kralježnjaka na Zemlji. Prijetnje njihovom opstanku su klimatske promjene, UV zrake koje prolaze kroz stanjeni ozonski omotač, zagađenje i uništavanje staništa, isušivanje vodenih staništa, bolesti – posebno mikoze, invazivne vrste, a posebno prometnice. Mnoge prometnice su neplanski i neadekvatno napravljene te kad životinje odlaze na parenje prema vodenim staništima ili na hibernaciju na malo udaljenija kopnena staništa, zbog nemogućnosti sigurnog prelaska prometnica mnoge jedinke, pa i čitave populacije znaju stradati na ovakvim mjestima.

Cilj obilježavanja Svjetskog dana žaba je upoznati, educirati i senzibilizirati javnost na ove rijetke, ugrožene, ali i ključne skupine za očuvanje stabilne bioraznolikosti i zdravlja Planeta.

Objava Dan Žaba pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".