Unatoč iznimnom položaju i arhitektonskom oblikovanju, zbog nedostatka sačuvanih pisanih izvora, prošlost Krčingrada gotovo je nepoznata. No rezultatima arheoloških istraživanja i interdisciplinarnom kontekstualizacijom poznatih povijesnih podataka moguće je njegovu izgradnju na prijelazu iz 13. u 14. stoljeće povezati s moćnom obitelji knezova Babonića. Osim nadzora srednjovjekovnog trgovačkog puta koji je prolazio područjem Plitvičkih jezera, Stari grad Krčingrad bio je snažan iskaz moći jedne od najutjecajnijih plemićkih obitelji kasnosrednjovjekovne Slavonije. Posjedi knezova Babonića protezali su se na području između rijeka Krke, Save, Une i Korane, a članovi obitelji obnašali su neke od najviših dužnosti u Kraljevstvu. Pretpostavlja se da je Krčingrad napušten početkom 14. stoljeća zbog promjena političke situacije u Kraljevstvu te prepušten postupnom propadanju. U 18. i 19. stoljeću gradski ostaci su sustavno razgrađivani za potrebe brojnih vojnih i civilnih građevina na području vojnokrajiške slunjske graničarske pukovnije.

Iako su prva arheološka istraživanja Starog grada Krčingrada počela još 1911. godine pod vodstvom E. Laszowskog, radovi su nastavljeni gotovo stotinu godina poslije. Tijekom četiri sezone arheoloških istraživanja (2008., 2009., 2013. i 2014. godina) djelatnici Hrvatskog restauratorskog zavoda istražili su trokutastu kulu i njezin uži perimetar. Arheološkim istraživanjem 2019. godine istražen je južni dio grada oko branič kule do obrambenog zida, a 2020. godine otkopan je i istražen južni obrambeni zid oko branič kule.

Tokom 2022. istražen je sjeverni plato Krčingrada jer se u većini povijesnih izvora tvrdilo da je tamo bio samostan, crkva ili ostali dijelovi grada Krčingrada. Nažalost, terenskim iskapanjem cijelog tog dijela nisu pronađeni nikakvi ostaci građevina nego samo ostaci obrambenog zida oko ruba platoa za koji se i otprije znalo da postoji jer je djelomično bio vidljiv.

Rezultati dosadašnjih istraživanja ukazali su kako na povijesne, arheološke, povijesno-umjetničke, krajobrazne, kulturne te znanstvene vrijednosti tako i na jasan turistički potencijal starog grada Krčingrada. Prema svim kriterijima kulturnog menadžmenta, Krčingrad pripada u grupu graditeljske baštine koja zadovoljava sve uvjete za pozitivan razvoj. Smješten na izuzetno dobrom mjestu s kojeg se pruža pogled na slapove i jezera (Gradinsko i Kozjak), Krčingrad je lagano dostupan postojećim komunikacijama (pristupačan je s južne strane turističkim vlakićem, s jugozapada i sjeverozapada Štefanijinom stazom, a sa sjevera brodom). Istraženi dio grada je vizualno ekspresivan i mogao bi, uz odgovarajuće prezentiranje, biti zanimljiva kulturna ponuda već postojećoj, snažno razvijenoj turističkoj infrastrukturi.

U toku 2025. godine planira se završetak konzervatorskih radova na branič kuli Krčingrad, a u narednim godinama i konzerviranje otkopanog dijela obrambenog zida.

Kako bi cijela priča oko Krčingrada bila bolje prezentirana napravljena je 3D vizualizacija pretpostavljenog izgleda Krčingrada koju možete vidjeti u nastavku na slikama.

Objava 3D vizualizacija Krčingrada pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Stari grad Krčingrad nalazi se na šumovitom poluotoku (Gradina Kozjak) između Gradinskog jezera i jezera Kozjak, u Nacionalnom parku Plitvička jezera. Prirodno zaštićena uzvisina dodatno je utvrđena obrambenim zidom od sedrenih klesanaca. Sjevernim dijelom grada dominira trokutasta kula koja je branila jedini kopneni pristup gradu.

Unatoč iznimnom položaju i arhitektonskom oblikovanju, zbog nedostatka sačuvanih pisanih izvora, prošlost Krčingrada gotovo je nepoznata. No rezultatima arheoloških istraživanja i interdisciplinarnom kontekstualizacijom poznatih povijesnih podataka moguće je njegovu izgradnju na prijelazu iz 13. u 14. stoljeće povezati s moćnom obitelji knezova Babonića. Osim nadzora srednjovjekovnog trgovačkog puta koji je prolazio područjem Plitvičkih jezera, Stari grad Krčingrad bio je snažan iskaz moći jedne od najutjecajnijih plemićkih obitelji kasnosrednjovjekovne Slavonije. Posjedi knezova Babonića protezali su se na području između rijeka Krke, Save, Une i Korane, a članovi obitelji obnašali su neke od najviših dužnosti u Kraljevstvu. Pretpostavlja se da je Krčingrad napušten početkom 14. stoljeća zbog promjena političke situacije u Kraljevstvu te prepušten postupnom propadanju.

U 18. i 19. stoljeću gradski ostaci su sustavno razgrađivani za potrebe brojnih vojnih i civilnih građevina na području vojnokrajiške slunjske graničarske pukovnije. Iako su prva arheološka istraživanja Krčingrada počela 1911. godine pod vodstvom Emilija Laszowskog, radovi su nastavljeni tek stotinu godina poslije.

Tijekom 2020. godine istraženi su ostaci južnog obrambenog zida, čime je utvrđeno prostorno oblikovanje južnog dijela grada. Pronađenim pokretnim arheološkim nalazima (keramički i metalni nalazi) potvrđeno je da je Stari grad Krčingrad izgrađen na prijelazu 13. u 14. stoljeće. Dovršetkom arheoloških istraživanja južnog dijela grada ostvareni su uvjeti za konzervatorsko-restauratorske građevinske radove te za izradu projekta prezentacije s ciljem njegova uklapanja u turističku ponudu JU NP Plitvička jezera. Isto tako, provedeno je snimanje georadarom sjeverozapadnog dijela platoa Krčingrada kako bi se utvrdilo da li postoje još kakvi ostaci urušenih objekata pa bi se u budućnosti arheološka istraživanja provela i na tom dijelu terena.

Objava Nastavak arheoloških istraživanja Starog grada Krčingrada pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Stari grad Krčingrad nalazi se na šumovitom poluotoku (Gradina Kozjak) između Gradinskog i Kozjačkog jezera u sklopu JU NP Plitvička jezera. Prirodno zaštićena uzvisina dodatno je utvrđena obrambenim zidom od sedrenih klesanaca. Južnim dijelom grada dominira trokutasta branič-kula koja je branila jedini kopneni pristup gradu.

Unatoč iznimnom položaju i arhitektonskom oblikovanju, zbog nedostatka sačuvanih pisanih izvora prošlost Krčingrada gotovo je potpuno nepoznata. No na osnovi rezultata arheoloških istraživanja i interdisciplinarne kontekstualizacije poznatih povijesnih podataka, moguće je njegovu izgradnju na prijelazu iz 13. u 14. stoljeće povezati s moćnom obitelji knezova Babonića. Osim nadzora srednjovjekovnog trgovačkog puta koji je prolazio područjem Plitvičkih jezera, Stari grad Krčingrad bio je snažan iskaz moći jedne od najutjecajnijih plemićkih obitelji kasnosrednjovjekovne Slavonije. Posjedi knezova Babonića protezali su se na području između rijeka Krke, Save, Une i Korane, a članovi obitelji obnašali su neke od najviših dužnosti u Kraljevstvu. Pretpostavlja se da je Krčingrad napušten početkom 14. stoljeća zbog promjena političke situacije u Kraljevstvu te prepušten postupnom propadanju.

Iako su prva arheološka istraživanja Starog grada Krčingrada počela još 1911. godine pod vodstvom E. Laszowskog, radovi su nastavljeni gotovo stotinu godina poslije. Tijekom četiri sezone arheoloških istraživanja (2008., 2009., 2013. i 2014. godine) djelatnici Hrvatskog restauratorskog zavoda istražili su trokutastu kulu i njezin uži perimetar, a ovogodišnjim radovima istražen je cijeli južni dio grada. Nadalje, na većem dijelu novoistraženih struktura vidljivi su tragovi višestoljetne razgradnje, odnosno odvoza kamenih klesanaca koji su korišteni za gradnju brojnih vojnih i civilnih građevina tijekom 19. i 20. stoljeća.

Ovogodišnjim istraživanjima stvoreni su uvjeti za konzervatorsko-restauratorske građevinske radove te za izradu projekta prezentacije i uklapanja u turističku ponudu JU NP Plitvička jezera.

Objava Nastavak arheoloških istraživanja Starog grada Krčingrada na Plitvičkim jezerima pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".