Promjene u gospodarenju staništem, intenziviranje poljoprivredne proizvodnje s jedne strane, te zapuštanje poljoprivrednih površina s druge strane, zaraštavanje travnjačkih površina kao najvažnijih staništa leptira, povećana urbanizacija, klimatske promjene i drugi čimbenici imaju za posljedicu pad brojnosti leptira i drugih biljnih i životinjskih vrsta.

Istraživanje danjih i noćnih leptira u Nacionalnom parku Plitvička jezera trajalo je u periodu od 2022. do 2025. godine, a provodilo se na području čitave površine Parka. Istraživanje je provodio Hrvatski prirodoslovni muzej u suradnji s djelatnicima Službe zaštite Parka. Danji leptiri istraživani su pretežno na travnjačkim staništima, koja u Parku zauzimaju oko 15% površine, što odražava njihovu specifičnu ekologiju i vezanost za ovaj tip staništa. Kod istraživanja noćnih leptira odabran je veći broj raznolikijih staništa, uključujući rubove šuma, šikare i travnjake različitog sukcesijskog stupnja.

Istraživanje se provodilo standardnim metodama, za danje leptire opažanjem i metodom transekta na unaprijed određenim lokacijama, a za noćne leptire metodom automatskih zamki i svjetlosnih piramida, te feromonskih klopki. Posebna pažnja posvećena je praćenju prioritetnih i zaštićenih vrsta.

Istraživanjem je obuhvaćeno 130 različitih lokacija i zabilježeno ukupno 125 vrsta danjih leptira i 645 vrsta noćnih leptira. Nastavkom istraživanja ovi brojevi će se zasigurno povećati.

Najveći broj vrsta leptira zabilježen je na Vrelu Koreničkom, Brezovcu, Čujić Krčevini i Čorkovoj uvali što je i razumljivo, obzirom da se ovdje radi o čitavom mozaiku različitih stanišnih tipova, koji pružaju povoljne uvjete za razvoj i opstanak različitih vrsta leptira tijekom cijelog životnog ciklusa.

Sveukupni rezultati upućuju na visoku stanišnu raznolikost i očuvanost.

Objava Istraživanje danjih i noćnih leptira u NP Plitvička jezera pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Nacionalni park Plitvička jezera predstavlja jedno od najvrjednijih prirodnih područja Europe i simbol očuvanosti hrvatske prirode. Osim po veličanstvenim vodopadima, jezerima, šumama, poznat je i po iznimno bogatoj bioraznolikosti u kojoj posebno mjesto zauzimaju leptiri.

Na području parka zabilježeno je oko 90 vrsta dnevnih leptira te još uvijek u potpunosti neistraženi veliki broj noćnih leptira (službeno je zabilježeno oko 350 noćnih vrsta), što Plitvička jezera svrstava među najvažnija i najzanimljivija staništa leptira u Hrvatskoj.

Raznolikost livada, šumskih rubova, močvarnih područja i mikroklimatskih prilika stvara idealne uvjete za njihov život, razvoj i preobrazbu. Leptiri imaju iznimno važnu ekološku ulogu. Sudjeluju u oprašivanju brojnih biljnih vrsta te predstavljaju važan dio hranidbenog lanca. Zbog svoje osjetljivosti na promjene u okolišu smatraju se prirodnim pokazateljem očuvanosti staništa i kvalitete okoliša. Njihova prisutnost svjedoči o ravnoteži i očuvanju prirodnih procesa.

Među leptirima koji se često vide na livadama i rubovima šuma u NP Plitvička jezera su lastin rep (Papilio machaon), šareni paun (Aglais io), mali (Pieris rapae) i veliki kupusar (Pieris brassicae), kontinentalna riđa (Polygonia c-album), uskršnji leptir (Zerynthia polyxena) i žućak (Gonepteryx rhamni). Pravi poznavatelji prepoznat će nekog od tri vrste velikih plavaca: močvarni plavac (Phengarris alcon alcon), gorski plavac (Phengaris alcon rebeli) i veliki plavac (Phengaris arion) ili danju medonjicu (Euplagia quadripunctaria), noćnog leptira koji je aktivan danju i ubraja se u ciljne vrste Parka uključene u ekološku mrežu Natura 2000, na čiju su se zaštitu i dugoročno očuvanje obvezale sve članice EU.

Povodom obilježavanja Svjetskog dana leptira 28. svibnja, posebna se pažnja posvećuje važnosti očuvanja leptira i njihovih prirodnih staništa. Ovaj dan podsjeća na iznimnu ulogu koju leptiri imaju u očuvanju ekološke ravnoteže te na potrebu zaštite prirodnih prostora u kojima obitavaju.

Obilježavanje Svjetskog dana leptira ujedno je prilika za podizanje svijesti o važnosti prirodnih livada i načina njihove košnje te o očuvanju biljnih vrsta kojima se leptiri hrane. Svaki cvijet, livada, šumski rub, šuma ili čistina imaju važnu ulogu u njihovom opstanku.

Objava Leptiri NP Plitvičkih jezera pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Leptiri su kukci s dva para krila koja su prekrivena sitnim ljuskicama, kao crijepovima na krovu, koje im daju različita obojenja koja nalazimo kod ove skupine. Različito obojenje i šare na krilima omogućavaju leptirima da se skrivaju od predatora, varaju predatora pretvarajući se da su opasne, otrovne ili velike životinje, ali i pronalazak partnera. Različito obojenje mužjaka i ženki kod leptira vrlo je česta pojava. Mužjaci su obično ljepši, obojeni intenzivnijim bojama. U svijetu životinja ženke su te koje biraju partnera, pa tako i kod leptira. Ljepši mužjaci, oni s intenzivnijim bojama bit će izabrani.

Životni ciklus leptira je holometabolija ili potpuna preobrazba. Ženka na ovopozicijsku biljku, obično je to i biljka hraniteljica ili biljka kojom se hrane gusjenice, polaže jaja. Iz jaja se razvije gusjenica koja se u periodu svog postojanja intenzivno hrani. Kad dosegne određenu veličinu gusjenica se zakukulji. U kukuljici se događaju intenzivne promjene, gdje se gusjenica pretvara u odraslog leptira.

Imago ili odrasli leptir ne živi dugo, nekad samo nekoliko sati, ali neke vrste žive i nekoliko mjeseci. Vrste koje kratko žive ne hrane se, usni aparat im je zakržljao, dok se duže živuće vrste hrane i to najčešće nektarom biljaka što ih čini super oprašivačima.

Vrlo su važna komponenta u hranidbenim mrežama diljem Planeta. Danje vrste važni su oprašivači, ali i hrana brojnim životinjskim vrstama, posebno pticama. Noćne vrste također su važni oprašivači i važna hrana šišmišima.

Prisutni su na svim kontinentima osim na Antarktiku.

Obzirom na period aktivnosti, dijelimo ih na danje i noćne vrste. Danje vrste su intenzivnijih boja, dok su noćne zagasitijih i tamnijih boja. Vrsta aktivnih noću ima puno više nego onih aktivnih danju.

Kao važnu komponentu bioraznolikosti leptire moramo štititi. Obavljaju vrlo bitne i skupe zahvate u ekosustavu, oprašivanje i važan su dio hranidbene mreže. a kojima i nama proizvode hranu i omogućavaju život kakav danas poznajemo. Našim aktivnostima moramo doprinijeti njihovom očuvanju. Trebamo poticati tradicionalni način upravljanja livadnim staništima, prestati koristiti pesticide, smanjiti košnju oko kuća, ostavljati nepokošene dijelove i zavičajne vrste bogate nektarom.

U Nacionalnom parku Plitvička jezera do sad je zabilježeno 90ak danjih vrsta i oko 700 noćnih vrsta leptira, a dodatna istraživanja ove skupine su u tijeku. Velika raznolikost očuvanih staništa na području Parka omogućavaju veliku bioraznolikost. Velika raznolikost leptira samo je jedan od pokazatelja bogatstva prirode koje nalazimo na ovom području. Svojim aktivnostima djelatnici Parka, lokalno stanovništvo i posjetitelji, svi zajedno, moramo sačuvati bioraznolikost ovog najstarijeg i najvećeg Nacionalnog parka u Hrvatskoj.

Objava Svjetski dan leptira – 28. svibnja 2025. pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

U Hrvatskoj poznato oko 200 danjih vrsta i oko 3000 noćnih. Za područje NP Plitvička jezera do sada je utvrđeno oko 90 danjih vrsta. Noćne vrste nikad nisu sustavno istraživane, a do sada je zabilježeno samo oko 350 vrsta, no za pretpostaviti je da je njihov broj daleko veći.

Njihov životni ciklus, baziran na holometaboliji ili potpunoj preobrazbi, određuje njihovu biologiju i ekologiju. Ženka polaže oplođena jajašca na ovopozicijsku biljku (biljka na kojoj polaže jaja), koja je najčešće i biljka hraniteljica gusjenice. Na njoj se gusjenica hrani i raste (gusjenica je jedini stadij u životu leptira koji raste). Nakon stadija ličinke na red dolazi kukuljica. To je stadij u kojem se dešavaju najintenzivnije promjene, naime, u tom vremenu tijelo gusjenice se u potpunosti mijenja i razvija se odrasli leptir s krilima, rasplodni stadij. Odrasli leptiri ne rastu, često se i ne hrane, žive od nekoliko sati pa do nekoliko mjeseci (ovisno o vrsti), ali svima je zajedničko da se u tom stadiju razmnožavaju i ostavljaju jaja, kako bi nastavili životni ciklus i omogućili preživljavanje vrste. Krila leptira prekrivena su sitnim dlačicama koje su proširene i imaju oblik ljuščica, kao crijepovi na krovu. Pigment u ljuščicama ili njihova strukturna obojenost daju boju leptirima.

Gusjenice leptira (Foto: Arhiva NPPJ)

Zbog načina života i krhkosti, leptiri zimu provode u stanju mirovanja. Prezimljuju ili u obliku jaja, ili kao gusjenica, kukuljica ili imago.

Već krajem zime, kad malo zatopli na livadama i uz šume Parka možemo vidjeti leptire koji prezimljuju u stadiju imaga: žućak Gonepteryx rhamni, kontinentalna riđa Polygonia c-album i danje paunče Aglais io. No pravi vjesnici proljeća su ipak zorice Anthocharis cardamines. Zorica naime prezimljava u stadiju kukuljice i tek kad dobrano zatopli iz kukuljice izlazi leptir i to možemo smatrati početkom proljeća.

Zorica Anthocharis cardamines (Foto: https://www.plantea.com.hr/zorica/)

Na području Parka zastupljene su i tri vrste velikih plavaca: močvarni plavac Phengaris alcon alcon, gorski plavac Phengaris alcon rebeli i veliki plavac Phengaris arion. Sve tri vrste rijetke su i ugrožene nestankom staništa na kojima obitavaju i neadekvatnim ljudskim aktivnostima.

Močvarni plavac Phengaris alcon alcon (Foto: Arhiva NPPJ)

Močvarna riđa Euphydrias aurinia i danja medonjica Euplagia quadripunctaria (noćna vrsta) Natura su vrste za Park.

Danja medonjica Euplagia quadripunctaria (Foto: Arhiva NPPJ)

Zbog bogatstva i raznolikosti staništa u Parku su prisutne i brojne druge vrste danjih leptira. Svojom veličinom i ljepotom ističu se prugasto jedarce Iphiclides podalirius i lastin rep Papilio machaon, šarenilom boja ljepokrili admiral Vanessa atalanta, često će na voćku u vašim rukama sletjeti stričkovac Vanessa cardui (leptir selac, koji dolazi iz sjeverne Afrike). Na livadama Parka zamjetit ćemo bijele leptire: glogov bijelac Aporia crataegi i kupusov bijelac Pieris brassicae (smatran štetnikom, danas ugrožena vrsta zbog velike uporabe insekticida). Tu su još prisutne brojne vrste koje na svojim krilima imaju ˝oči˝, obojenja u formi očiju koja plaše potencijalnog predatora, a zovemo ih okaši.

Prugasto jedarce Iphiclides podalirius (Foto: Arhiva NPPJ)

Ovaj šareni svijet prepun zanimljivosti, aktivnošću čovjeka sve se više mijenja. Potrebno je ga je upoznati kako bi ga mogli sačuvati.

Pročitajte i druge zanimljive Priče iz Nacionalnog parka Plitvička jezera

Objava Šareni svijet leptira pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".