Vidra u Nacionalnom parku Plitvička jezera

Urednik — Mon, 28 Jul 2025 10:11:05 +0000

Euroazijska vidra (Lutra lutra) zavičajna je divlja vrsta na području Republike Hrvatske, iz reda zvijeri (Carnivora) i porodice kuna (Mustelidae). U Hrvatskoj je strogo zaštićena vrsta. Za područje Parka vidra je ciljna NATURA 2000 vrsta.

Vidra je semiakvatička vrsta koja nastanjuje gotovo čitavu Europu. Mesojed je, a preferira ribu kao hranu, iako će pojesti i rakove, ptice, vodozemci kao i druge manje sisavce koje uspije uhvatiti. Nastanjuje sve tipove slatkovodnih staništa, a nalazimo je i uz morsku obalu. Veoma su skrovite i plahe životinje i vrlo ih je teško uočiti. Najlakše ih je vidjeti u sumrak i zoru, kad im je aktivnost najveća.

Istraživanje vidre na području Parka proveo je OIKON d.o.o. u suradnji s djelatnicima Stručne službe Parka, u razdoblju od 2019. do 2022. godine. Cilj istraživanja bilo je utvrditi brojnost i stanje populacija i jedinki vidri, utvrditi koji prostor koriste te zabilježiti potencijalne ugroze. Praćenje vidre nastavilo se do danas.

Relativno velika brojnost, od oko 25 jedinki (potvrđeno DNA analizom prikupljenog materijala) pokazatelj je da je područje Parka idealno stanište ove vrste.

Objava Vidra u Nacionalnom parku Plitvička jezera pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Vidra (Lutra lutra)

Urednik — Thu, 17 Nov 2022 07:43:49 +0000

Vidra je zvijer iz porodice kuna. Semiakvatička je životinja, što znači da dio života provodi na kopnu, a dio u vodi. Gipka je i okretna životinja. Ima vretenasto tijelo izvrsno prilagođeno životu na kopnu i u vodi. Tijelo joj je pokriveno vodonepropusnom dlakom, na nogama ima plivaće kožice, rep je mišićav, a nosnice može zatvoriti dok pliva i roni. Žive u blizini bistrih i čistih potoka, rijeka i jezera te mora. Žive samotno ili u malim obiteljskim skupinama (majka i ovogodišnje leglo). Teritorijalne su, a teritorije označavaju urinom, izmetom i sluzi. Najveći je predator naših vodenih ekosustava, a hrani se ribom, rakovima, vodenim kukcima, vodozemcima, pticama i malim sisavcima. Plijen lovi izrazito oštrim zubima i pandžama.

U nedavnoj prošlosti brojnost vidri u Europi i svijetu, pa tako i u Hrvatskoj znatno je opala. Najčešći razlog opadanja brojnosti je stradavanje u prometu i trovanje pesticidima nakupljenim u hrani (najčešće riba).

U zadnje tri godine, na području Nacionalnog parka Plitvička jezera provodi se istraživanje vidri. Istraživanje provode djelatnici Oikon-a (Institut za primjenjenu ekologiju) i djelatnici Službe zaštite Nacionalnog parka Plitvička jezera, a pod stručnim nadzorom veterinarskog stručnjaka s Veleučilišta u Karlovcu. Pojavnost vidri na određenim lokacijama prati se fotozamkama. Preko skupljenih uzoraka izmeta i sluzi vidre izvršena je genetska analiza jedinki koje su ga ostavile, a od nedavno, telemetrijskim odašiljačima označene su dvije jedinke, mlada ženka Matija i stariji mužjak Štef, čije kretanje sada pratimo daljinski pomoću GPS-a.

Podaci dobiveni genetskom analizom sluzi i izmeta pokazali su da je na području parka prisutno oko 30 jedinki vidre. Razlozi takve brojnosti su dovoljno hrane i očuvano, neometano stanište. Zbog svog skrovitog načina života, ove životinje jako dobro funkcioniraju u suživotu s masovnim turizmom koji vlada u parku. Aktivne su noću, u zoru i sumrak, kad nema posjetitelja. I unatoč njihovoj dosta velikoj brojnosti, rijetki sretnici će je uspjeti vidjeti makar i na sekundu.

Objava Vidra (Lutra lutra) pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Arhiva lutra lutra - Nacionalni park "Plitvička jezera"

Vidra u Nacionalnom parku Plitvička jezera

Vidra (Lutra lutra)