Šišmiši su jedini sisavci koji lete. U Europi je zabilježeno 45 vrsta, u Hrvatskoj 34 vrste, a u Nacionalnom parku Plitvička jezera čak 22 vrste. Sve vrste šišmiša su zakonski strogo zaštićene.  Hrane se isključivo kukcima kontrolirajući brojnost noću aktivnih kukaca te predstavljaju indikator zdravog i čistog okoliša. Jedan šišmiš u jednoj večeri može pojesti i 1000 kukaca, tako da su izrazito dobri regulatori njihove brojnosti. Skloništa su im u špiljama, napuštenim antropogenim objektima, pukotinama stijena i starim deblima.

Praćenje stanja šišmiša u Nacionalnom parku Plitvička jezera provodi se od 2015. godine. Monitoring se vrši u četiri špiljska objekta: Vila jezerkinja, Barićeve špilje, Modra pećina i Mračnjača te u nadzemnom objektu Vila Izvor. Monitoring vrši Hrvatsko biospelološko društvo u suradnji s djelatnicima Stručne službe Parka.

Navedene objekte kao migracijsko, porodiljno i/ili hibernacijsko sklonište koristi veliki broj vrsta šišmiša. Tome u prilog ide i činjenica da su špiljski objekti ili nedostupni ili zatvoreni za turističke posjete, te su šišmiši tu neuznemiravani i rado ih koriste. Osim toga, Park obiluje brojnim staništima na kojima šišmiši love plijen: šume, površina vode, livade i travnjaci i dr. I upravo raznolikost staništa, negospodaranje šumama, bogatstvo vodama i speleološki objekti podržavaju veliku raznolikost vrsta šišmiša kao i ukupnu biorazolikost.

Uloga šišmiša je nezamjenjiva u očuvanju prirodne ravnoteže u ekosustavima. Ne, šišmiši nisu vampiri, ne piju krv, ne zapleću se u kosu. Pobijedite mitske predrasude koje imate o njima  i pobrinite se oko očuvanja i zaštite ovih zanimljivih sisavaca.

Objava Međunarodna noć šišmiša 2024. pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".