Zavod je 2024. godine pokrenuo akciju bilježenja opažanja proljetnica te je već u prvoj godini provedbe (tokom samo dva mjeseca) sakupio 544 opažanja biljnih svojti. Prošle godine odlučili smo promijeniti način prikupljanja podataka te projekt preseliti na aplikaciju iNaturalist. Kroz ovu aplikaciju je prikupljeno 206 opažanja visibabe, 71 opažanje obične kockavice, potvrđene tri poznate lokacije na kojima raste velika sasa te preko 10000 opažanja drugih biljnih vrsta. 

Nastavljamo s akcijom koja će ove godine biti usredotočena na samo tri vrste. Visibaba i velika sasa su vrste uvrštene u Dodatke Direktive o staništima, pa je njihovo praćenje nacionalna obveza Republike Hrvatske, a kockavica je lako prepoznatljiva vrsta uvrštena na Crvenom popisu divljih vrsta Hrvatske u kategoriji osjetljive vrste (VU). 

Kako biste sudjelovali u akciji sve što trebate učiniti je instalirati iNaturalist na mobilni uređaj, registrirati se i početi dojavljivati. Jednom instaliranu aplikaciju možete dalje koristiti za prijavu opažanja biljnih i životinjskih vrsta, aplikacija vam možda pomogne u determinaciji nepoznatih vrsta, a i pokaže vam opažanja vrsta koje vas zanimaju. Svako opažanje visibabe, kockavice ili velike sase na području Republike Hrvatske (u periodu od 15.1.2026. do 1.5.2026) obogatit će, između ostalog, i naš projekt. Ukoliko se u aplikaciji pridružite projektu „Jeste li ih vidjeli? – proljetnice (2026. godina)” lakše ćete pratiti njegove novosti i sakupljene vrste. 

Više o rezultatima akcije „Jeste li ih vidjeli? – proljetnice?“ u 2024. i 2025. možete pročitati na našim stranicama.

Objava Poziv na sudjelovanje u akciji “Jeste li ih vidjeli? – proljetnice” pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Brža i jednostavnija kupnja ulaznica

U ožujku 2025. na Ulazima 1 i 2 u nacionalni park postavljeni su kartomati – uređaji koji omogućuju bržu i jednostavniju kupnju ulaznica na licu mjesta za isti ili sljedeći dan te rasterećenje blagajni i smanjenje redova na ulazima. Reakcije na ovaj pothvat su odlične, a u budućnosti nam je namjera omogućiti i preuzimanje grupnih ulaznica, čime će digitalizacija omogućiti bržu uslugu i fleksibilnost te olakšati upravljanje velikim brojem posjetitelja.

Sigurnost planiranja posjeta uz web-shop nadoplatu

Obzirom na broj upita posjetitelja koji su se u posljednji trenutak odlučili promijeniti ili otkazati termin, u srpnju 2025. posjetiteljima Parka omogućena je kupnja ulaznica uz fleksibilnost promjene ili otkazivanja termina za 5,00 eura nadoplate. Na ovaj način posjetitelji dobivaju osjećaj sigurnosti u slučaju da im se okolnosti tijekom putovanja promijene.

Uvođenje specijaliziranih kamera za brojanje izlazaka iz Parka

Iako se već niz godina različitim nadogradnjama sustava i aktivnostima nastoje smanjiti pritisci velikog broja posjetitelja na jezersku zonu Parka, radi se o kontinuiranom procesu u kojem se kroz vrijeme otvaraju nove mogućnosti za poboljšanja. Nove specijalizirane kamere, koje su u potpunosti u skladu s GDPR-om, služit će za brojanje izlazaka gostiju iz Parka. Takvim pristupom bi se točnije pratio broj posjetitelja u sustavu, pravovremeno otvaralo i zatvaralo dodatne termine, osiguralo kvalitetnije iskustvo posjetitelja i dijelom utjecalo na smanjenje pritiska na prirodu i okoliš.

Posjet prilagođen osobama s oštećenjem sluha

Projekt „Priroda za sve na znakovnom“ u koji se NP Plitvička jezera uključio 2024. godine, proveden je tijekom 2025. godine s ciljem omogućavanja pristupa informacijama gluhim i nagluhim osobama. QR kodovi i video materijali na hrvatskom i međunarodnom znakovnom jeziku postavljeni su po Parku u obliku naljepnica te ugrađeni na mobilnu aplikaciju Parka.

Poboljšana mobilna aplikacija Parka

Tijekom 2025. godine postojeća mobilna aplikacija NP Plitvička jezera dobila je svoju poboljšanu verziju u kojoj se ulaznice za Park mogu izravno kupiti. Sadržaji su prošireni, a aplikacija vam sada omogućuje praćenje svih važnih obavijesti.

Brze punionice za mobitele

U današnje vrijeme nije rijetkost da vam zatreba punjač za mobitel, a Nacionalni park Plitvička jezera je tome doskočio postavljanjem brzih punionica za mobitele. Ove brze punionice (35 W) postavljene su krajem 2025. na dvjema lokacijama: ured za informacije na Ulazu 1 i na pomoćnom Ulazu 2 – Flora. Svaka punionica ima 16 pretinaca i jednostavan pristup uz osobnu lozinku, a usluga je besplatna za sve posjetitelje.

Dolazi nova generacija elektrobrodova

Kao odgovor na prijedloge posjetitelja da se poveća broj brodova i smanji čekanje na pristaništima za brodove u Parku, tijekom 2025. godine osigurana je sva potrebna dokumentacija za povećanje kapaciteta flote. Trenutno su u izradi tri moderna broda na elektropogon sa solarnim panelima na krovovima, kako bi se što više iskoristila čista energija i smanjio negativan utjecaj na okoliš.

Postavljeni klimatizacijski uređaji u hotelu Jezero

U sobama hotela Jezero, najvećeg hotela Nacionalnog parka Plitvička jezera, tijekom 2025. godine postavljeni su moderni klima-uređaji kako bi se gostima osigurao što ugodniji boravak. Iako se hotel nalazi u zelenilu nacionalnog parka, svega 5 minuta šetnje od najvećeg plitvičkog jezera Kozjak, za vrijeme ljetnih vrućina ali i oscilacija u temperaturama tijekom godine, potrebe za klimatizacijom su se kroz vrijeme povećale. Vjerujemo da će brojni gosti hotela Jezero prilikom svog sljedećeg boravka biti zadovoljni ovim unaprjeđenjem hotelske usluge.

Kulinarska edukacija pri Kulinarskom institutu Kul In

U ožujku 2025., kuhari iz različitih ugostiteljskih objekata Nacionalnog Parka Plitvička jezera pohađali su kulinarsku edukaciju pri Kulinarskom institutu Kul In. Ova najstarija privatna kulinarska škola u regiji, primila je za svoj rad brojna priznanja, a surađuje s više od 60 restorana i hotela iz preko 50 država. Naši polaznici imali su priliku usavršavati svoje kulinarske tehnike u pripremi a la carte jela i razmjenjivati iskustva s najboljima u struci. Ovo usavršavanje direktno doprinosi stvaranju kvalitetnijih jela i većem zadovoljstvu gostiju gastronomskom ponudom Parka.

Anketiranje posjetitelja Parka nastavljeno je i u 2025. godini, a prostor za napredak uvijek postoji. U nastavku praćenja povratnih informacija naših posjetitelja, radujemo se novim rezultatima i nadamo da će provedena poboljšanja doprinijeti još ljepšem posjetiteljskom iskustvu u sljedećoj godini.

Objava Unaprjeđenja u 2025. godini na temelju mišljenja posjetitelja pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

U borbi protiv plastike ključna je kružna ekonomija. To bi jednostavno značilo da trebamo promisliti na koji način dizajniramo, proizvodimo, koristimo i ponovno koristimo plastiku. Dizajn nekog plastičnog proizvoda treba biti osmišljen na način da se može koristiti više puta i reciklirati do kraja svog „životnog vijeka“.

Na ovaj Svjetski dan zaštite okoliša, osvrnuli bismo se na održive prakse koje su primjenjive u lokalnoj zajednici i u turističkoj djelatnosti s obzirom da je područje Nacionalnog parka Plitvička jezera kao i njegova okolica, značajno područje za turizam. Turizam treba ići u održivom smjeru jer jedino tako ćemo očuvati ono što imamo danas za sve buduće generacije.

Objava Svjetski dan zaštite okoliša pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Monografija „Plitvička jezera kroz razglednice 1896.–1940.“ donosi  izbor od 200 najreprezentativnijih primjeraka: od ručno koloriranih veduta do prvih fotokromskih otisaka. Svaka je razglednica reproducirana u visokoj rezoluciji, popraćena bilješkom o prednjem motivu, lokaciji pošte i – gdje je sačuvano –- originalnim rukopisom pošiljatelja, stvarajući slikovitu kroniku ranog razvoja turizma u ovom kraju.

Za fotografski identitet toga razdoblja zaslužni su majstori poput Hinka Krapeka, karlovačkog pionira koji je već 1890-ih snimio prve albume Slunja i Plitvičkih jezera te Rudolfa Mosingera iz zagrebačkoga atelijera na Ilici, čiji je „Mosinger format“ postao sinonim za luksuznu pejzažnu razglednicu s prijelaza stoljeća.

Uz monografiju je otisnuta i kolekcionarska serija od sedam restauriranih motiva (1898.–1937.), u limitiranoj nakladi. Idealna je kao dar, suvenir ili početak vlastite zbirke rane hrvatske kartofilije. 

Objava Stare razglednice pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Leptiri su kukci s dva para krila koja su prekrivena sitnim ljuskicama, kao crijepovima na krovu, koje im daju različita obojenja koja nalazimo kod ove skupine. Različito obojenje i šare na krilima omogućavaju leptirima da se skrivaju od predatora, varaju predatora pretvarajući se da su opasne, otrovne ili velike životinje, ali i pronalazak partnera. Različito obojenje mužjaka i ženki kod leptira vrlo je česta pojava. Mužjaci su obično ljepši, obojeni intenzivnijim bojama. U svijetu životinja ženke su te koje biraju partnera, pa tako i kod leptira. Ljepši mužjaci, oni s intenzivnijim bojama bit će izabrani.

Životni ciklus leptira je holometabolija ili potpuna preobrazba. Ženka na ovopozicijsku biljku, obično je to i biljka hraniteljica ili biljka kojom se hrane gusjenice, polaže jaja. Iz jaja se razvije gusjenica koja se u periodu svog postojanja intenzivno hrani. Kad dosegne određenu veličinu gusjenica se zakukulji. U kukuljici se događaju intenzivne promjene, gdje se gusjenica pretvara u odraslog leptira.

Imago ili odrasli leptir ne živi dugo, nekad samo nekoliko sati, ali neke vrste žive i nekoliko mjeseci. Vrste koje kratko žive ne hrane se, usni aparat im je zakržljao, dok se duže živuće vrste hrane i to najčešće nektarom biljaka što ih čini super oprašivačima.

Vrlo su važna komponenta u hranidbenim mrežama diljem Planeta. Danje vrste važni su oprašivači, ali i hrana brojnim životinjskim vrstama, posebno pticama. Noćne vrste također su važni oprašivači i važna hrana šišmišima.

Prisutni su na svim kontinentima osim na Antarktiku.

Obzirom na period aktivnosti, dijelimo ih na danje i noćne vrste. Danje vrste su intenzivnijih boja, dok su noćne zagasitijih i tamnijih boja. Vrsta aktivnih noću ima puno više nego onih aktivnih danju.

Kao važnu komponentu bioraznolikosti leptire moramo štititi. Obavljaju vrlo bitne i skupe zahvate u ekosustavu, oprašivanje i važan su dio hranidbene mreže. a kojima i nama proizvode hranu i omogućavaju život kakav danas poznajemo. Našim aktivnostima moramo doprinijeti njihovom očuvanju. Trebamo poticati tradicionalni način upravljanja livadnim staništima, prestati koristiti pesticide, smanjiti košnju oko kuća, ostavljati nepokošene dijelove i zavičajne vrste bogate nektarom.

U Nacionalnom parku Plitvička jezera do sad je zabilježeno 90ak danjih vrsta i oko 700 noćnih vrsta leptira, a dodatna istraživanja ove skupine su u tijeku. Velika raznolikost očuvanih staništa na području Parka omogućavaju veliku bioraznolikost. Velika raznolikost leptira samo je jedan od pokazatelja bogatstva prirode koje nalazimo na ovom području. Svojim aktivnostima djelatnici Parka, lokalno stanovništvo i posjetitelji, svi zajedno, moramo sačuvati bioraznolikost ovog najstarijeg i najvećeg Nacionalnog parka u Hrvatskoj.

Objava Svjetski dan leptira – 28. svibnja 2025. pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Svake godine, 24. svibnja, diljem Europe obilježava se Europski dan parkova, dan posvećen podizanju svijesti o važnosti zaštićenih područja za očuvanje prirodne i kulturne baštine. Ove godine nas tema obilježavanja: „Zajedno za prirodu!“ poziva da istražimo vitalna partnerstva koja održavaju zdravu prirodu, kako unutar tako i izvan zaštićenih područja.

Zaštićena područja su više od pukih granica na karti – to su živi, ​​napredni sustavi u kojima je sve povezano. Od biljaka i životinja koje ih nazivaju domom do ljudi koji žive ili rade u ovim područjima, brinu se o njima i oblikuju ih, svatko ima ulogu u ovom zajedničkom „partnerstvu života“. Ali zdravlje ovih područja ne staje na granicama zaštićenih područja. Ono što se događa izvan njihovih granica duboko utječe na ekosustave unutar njih.

Dakle, jasno je da moramo svi surađivati ​​kako bismo stvorili najbolje rezultate i za prirodu i za ljude, osiguravajući otpornost ovih posebnih mjesta u svijetu koji se mijenja.

U Nacionalnom parku Plitvička jezera i ove ćemo godine upoznati naše mlade s čuvanjem naše bogate prirodne baštine, kroz edukativni program Mladi čuvari prirode. Program ćemo provesti 26. svibnja s oko 40 učenika 8. razreda Osnovne škole Plitvička jezera i Osnovne škole Eugena Kvaternika (Rakovica).

Pobuđivanjem interesa za zaštitu prirode kod mladih, dajemo svjetlu budućnost našim zaštićenim područjima i očuvanju prirodne baštine, a mislimo da je t pravi načina za obilježavanje Europskog dana parkova.

Objava Europski dan parkova pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

obavještavamo vas da je na području Rudanovca uočena medvjedica s dva mladunca. Kao i u prošlim godinama, medvjedi se privlače kantama za smeće i odbačenim ostacima hrane.

Ovogodišnja situacija zahtjeva poseban oprez jer je medvjedica zaštitnički nastrojena prema svojim mladuncima i može postati agresivna ukoliko osjeti prijetnju. Ukoliko vidite medvjede molimo vas da obavijestite čuvare prirode na broj 099 276 7296 ili 098 828 7386.

Radi sigurnosti i vas i medvjeda, molimo vas da:

• kante držite u zatvorenim prostorima do odvoza 
• ne ostavljate otpad izvan kanti

Neodgovorno postupanje može dovesti do opasnih susreta, ugrožavanja medvjeda, ali i rizika za ljudske živote.

Ukoliko ne bude izvora lako stečene hrane, medvjedi će vrlo brzo prestati dolaziti u naselje.

Budimo odgovorni – zaštitimo i sebe i divlje životinje.

Nacionalni park Plitvička jezera

Objava Važna obavijest pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Slavimo svake godine na dan usvajanje teksta Konvencije o biološkoj razolikosti. Tema ovogodišnjeg Dana je ˝Sklad s prirodom i održivi razvoj˝.

Tri četvrtine kopnenih staništa i oko 66% morskog okoliša značajno su izmijenjeni ljudskim djelovanjem. Milijunima biljnih i životinjskih vrsta prijeti izumiranje. Čovjekov opstanak i dobrobit vezani su za bioraznolikost. Negativni trendovi, nestanak vrsta i staništa i onečišćenje ekosustava potkopat će ekonomski napredak i bitno negativno utjecati na održivi razvoj Planeta.

Kako ne bi došlo do kolapsa prirodnih resursa pa tako i civilizacije kakvu danas poznajemo čovjek mora uskladiti iskorištavanje prirodnih dobara s Ciljevima održivog razvoja. Kampanja IDB 2025 nastoji usmjeriti svjetsku pozornost na veze između Agende 2030 i njezinih Ciljeva održivog razvoja (SDG)te Ciljeva i zadataka Okvira za globalnu bioraznolikost Kunming-Montreal (KMGBF) kao dva univerzalna programa koji se moraju provoditi zajedno sa nedavno nedavno (2024.) usvojenim Paktom za budućnost.

„Ova kampanja također ima za cilj usaditi osjećaj hitnosti. Moramo djelovati sada“

Objava Međunarodni dan bioraznolikosti pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Kako bi odala počast svima koji su sudjelovali u zahtjevnoj uspostavi mreže Natura 2000, proslavila i istaknula njezine vrijednosti, Europska unija proglasila je 21. svibnja Danom Natura 2000. Na isti dan 1992. donesena je Direktiva o staništima, koja je uz Direktivu o pticama donesenu 1979. pravni temelj ekološke mreže.

Blagodati Natura 2000:

• za prirodu: zaštita i oporavak više od 1200 rijetkih i ugroženih vrsta, kao i više od 230 stanišnih tipova
• za ljude: vitalne usluge kao što su pitka voda, kukci oprašivači, zaštita od poplava, erozije i klimatskih promjena
• za gospodarstvo: usluge ekosustava u vrijednosti od 200 do 300 milijardi eura, održana egzistencija (4,4 milijuna radnih mjesta).

Natura 2000 ne zalaže se za režim stroge zaštite niti zaustavljanje razvojnih aktivnosti, nego zadanim ciljevima i mjerama očuvanja svojstvenima svakom području nastoji omogućiti suživot čovjeka i prirode.

Nacionalni park Plitvička jezera jedno je od sto mjesta svjetske baštine uključenih u mrežu Natura 2000. Prepoznat je kao važno područje za divlje vrste i stanišne tipove (identifikacijska oznaka HR5000020) i kao važno područje za očuvanje ptica (HR1000020). Područje Parka dragocjeno je stanište za 28 biljnih i životinjskih vrsta te 21 vrstu ptica s popisa Natura 2000. Zahvaljujući svojim upravljačkim mehanizmima te ciljevima i mjerama zadanima u okviru Plana upravljanja 2019. – 2028. Park ih dugoročno štiti i čuva ne samo u Hrvatskoj nego i u Europi.

Radi promidžbe Dana Natura 2000 Europska unija pokrenula je kampanju Bioblitz. Njezin je cilj promicanje područja u okviru mreže Natura 2000 po vašem izboru. U kampanju se možete priključiti kao pojedinac, obitelj, skupina prijatelja, ljubitelja prirode i znanstvenika ili preko neke organizacije ili ustanove (npr. JU-a Nacionalni park Plitvička jezera i dr.).

Pridružite se proslavi od 17. do 25.svibnja sudjelovanjem u Bioblitzu. Više informacija na

Natura 2000 Day, Natura 2000 Bioblitz 2025.

Proslavite Dan Natura 2000 u Nacionalnom parku Plitvička jezera ili nekom bližem području u okviru mreže Natura 2000. Doživite bogatstvo i raznolikost odabranog područja te podijelite iskustvo s drugima.

Objava Dan Natura 2000 pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Uočit ćete ove kolonije i na Gornjim i na Donjim jezerima, pričvršćene za sedru ili grančice, ali ponekad i slobodne kada ih jači protok vode odnese. Sada vjerujemo znate puno bolje koji se to još oblik života skriva u našim jezerima.

Objava Jesu li ovo alge? pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".