Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. godine i mreža Natura 2000 čine temelj zaštite prirode i očuvanja bioraznolikosti u Europskoj uniji.

Ekološka mreža Natura 2000 obuhvaća oko 27 500 područja na gotovo 20 % teritorija EU, što je čini najvećim sustavom očuvanih područja u svijetu. Temelji se na EU direktivama: Direktiva o pticama (Direktiva o očuvanju divljih ptica – Council Directive 79/409/EEC; 2009/147/EC) i Direktiva o staništima (Direktiva o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore – Council Directive 92/43/EEC).

Ekološka mreža Republike Hrvatske među najvećim je u Europskoj uniji. Obuhvaća 822 područja – 40 Područja očuvanja značajnih za ptice (POP) i 782 Područja očuvanja značajnih za ciljne vrste i stanišne tipove (PPOVS).

Nacionalni park Plitvička jezera kao dio svjetske baštine posebno je važno područje mreže Natura 2000 za očuvanje rijetkih vrsta i staništa i to za divlje vrste i stanišne tipove (identifikacijska oznaka HR5000020) i ptice (HR1000020). Područje Parka važno je za očuvanje 20 stanišnih tipova, 28 biljnih i životinjskih vrsta te 21 vrstu ptica s popisa mreže Natura 2000. Aktivnostima definiranim Planom upravljanja (2019.) čuva se ovo neizmjerno bogatstvo.

Prostrani i očuvani šumski kompleksi, jedinstvena vodena staništa, bogata ornitofauna s 21 ciljnom vrstom ptica, među kojima se posebno ističu sove i djetlovke, čini ovo područje iznimno vrijednim i bogatim područjem Natura mreže.

U Parku se posebno ističe zastupljenost rijetkih i ugroženih stanišnih tipova kao što su cretovi. Na području Parka zastupljene su najveće i najbolje očuvane površine acidofilnih i bazofilnih cretova u Hrvatskoj. Predstavljaju ostatke iz ledenog doba (glacijalne relikte) koji su se uspjeli održati na malim površinama s hladnijom i vlažnijom klimom. Novijim istraživanjem potvrđena je njihova dodatna vrijednost – na njima je utvrđena vrsta koja se smatrala izumrlom u Hrvatskoj – vitka suhoperka Eriophorum gracile (sl. 1).

Novijim istraživanjem utvrđeno da je crni daždevnjak Salamandra atra (sl. 2), vrsta koja preferira hladnija, vlažnija i stjenovita planinska staništa, zastupljenija na području Parka. Radi se o endemičnoj, strogo zaštićenoj vrsti koja se nalazi na Prilogu IV Direktive 92/43/EEZ o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta. Pokazatelji su to iznimne kvalitete i očuvanosti staništa Parka koja očito još skrivaju nova iznenađenja i dodatno potvrđuju jedinstvenost ovog područja.

Za Dan Natura 2000 posjetite Nacionalni park Plitvička jezera i upoznajte njegovu bioraznolikost, svoje spoznaje podijelite s drugima i pomozite njegovom očuvanju.

Objava Dan Natura 2000 – 21. svibanj pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Vidra je semiakvatička vrsta koja nastanjuje gotovo čitavu Europu. Mesojed je, a preferira ribu kao hranu, iako će pojesti i rakove, ptice, vodozemci kao i druge manje sisavce koje uspije uhvatiti. Nastanjuje sve tipove slatkovodnih staništa, a nalazimo je i uz morsku obalu. Veoma su skrovite i plahe životinje i vrlo ih je teško uočiti. Najlakše ih je vidjeti u sumrak i zoru, kad im je aktivnost najveća.

Istraživanje vidre na području Parka proveo je OIKON d.o.o. u suradnji s djelatnicima Stručne službe Parka, u razdoblju od 2019. do 2022. godine. Cilj istraživanja bilo je utvrditi brojnost i stanje populacija i jedinki vidri, utvrditi koji prostor koriste te zabilježiti potencijalne ugroze. Praćenje vidre nastavilo se do danas.

Relativno velika brojnost, od oko 25 jedinki (potvrđeno DNA analizom prikupljenog materijala) pokazatelj je da je područje Parka idealno stanište ove vrste.

Objava Vidra u Nacionalnom parku Plitvička jezera pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Četvrte nedjelje u srpnju diljem svijeta odvijaju se događanja u čast cretova. Prilika je to za predstaviti posebnost i vrijednost cretova, pridružiti se proslavi Dana cretova i naporima u njihovom očuvanju na nacionalnoj globalnoj razini.

Zašto su tako posebni i važni?

Cretovi (tresetišta) su staništa zasićena vodom u kojima se biljni ostaci zbog nedostatka kisika i nižih temperatura vrlo slabo razgrađuju, nagomilavaju, „rastu“, i stvaraju treset. Na takvim staništima susrećemo biljke mesožderke i druge vrste koje su tijekom evolucije razvile prilagodbe da bi na njima mogle opstati.

Iako na njih otpada samo 3% svjetske površine od iznimnog su značaja u ublažavanju klimatskih promjena (pohranjuju 30% ugljika), usporavanju protoka oborinskih voda i sprječavaju nepoželjnih poplava, a važno su stanište za mnoge rijetke i ugrožene vrste.

Nažalost, danas je uništeno više od 25% tresetišta. Glavne prijetnje su im melioracijski zahvati, iskapanje treseta za gorivo i kompost, zarastanje šumskom vegetacijom (progresivna sukcesija) te klimatske promjene. U cilju očuvanja pokrenuti su i pokreću se brojni projekti obnove.

Cretovi su tipični za područja Sjeverne i Atlantske Europe. U Hrvatskoj predstavljaju reliktnu vegetaciju koja se održala na vrlo malim površinama s hladnijom i vlažnijom klimom.

U Nacionalnom parku Plitvička jezera nalaze se najbolje očuvana cretna staništa u Hrvatskoj, Natura 2000 ciljna staništa, prijelazni cretovi (7140) i bazofilni cretovi (7230).

Neke od rijetkih, ugroženih i zanimljivih predstavnika cretova Parka su mahovi tresetari Sphagnum sp. koji mogu pohraniti veliku količinu vode, biljke mesožderke koje imaju prilagodbu za „jesti“ kukce i tako nadoknaditi manjak hranjivih tvari u tlu. U Parku žive čak tri biljke mesožderke: okruglolisna rosika Drosera rotundifolia, mala mješinka Utricularia minor i Pinguicula vulgaris.

Više o biljkama mesožderkma Parka i njihovim prilagodbama na poveznici: https://issuu.com/plitvicelakes/docs/nppj_mesozderke_digital_hr

Aktivnim mjerama produžavamo vijek našim cretovima, njihovim rijetkim i zanimljivim predstavnicima te doprinosimo njihovom očuvanju na nacionalnoj i globalnoj razini.

Objava Dan cretova 27.7.2025. pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Nacionalni park Plitvička jezera dio je europske ekološke mreže Natura 2000, čime se dodatno ističe njegova izuzetna biološka raznolikost i globalna važnost za očuvanje ugroženih vrsta i staništa.

Za vas smo pripremili program koji će se odvijati od 10:00 do 14:00 sati, s raznovrsnim sadržajem koji će zadovoljiti sve uzraste:

• Prezentacija prirodnih i kulturnih vrijednosti Parka – na Ulazu 1, naša stručna služba pružit će zanimljive informacije o Parku i njegovom značaju. Posjetitelji će imati priliku saznati više o prirodnim bogatstvima i povijesti Plitvičkih jezera.
• Besplatna vođenja – organizirana su dva termina vođenja na hrvatskom i engleskom jeziku, jedno u 10:00 i drugo u 11:00 sati s Ulaza 1. Broj mjesta je ograničen, stoga osigurajte svoje mjesto prijavom na licu mjesta.
• Maskota “Medo” družit će se s posjetiteljima u razdoblju od 9:30 do 12:30 sati, spreman za fotografiranje i veselo druženje s najmlađima.
• Nastup KUD-a Lađevčani – uživajte u tradicionalnoj glazbi i folkloru ovog kraja koji dodatno obogaćuju našu proslavu.

Pridružite nam se u proslavi 76. rođendana i uživajte u ljepotama koje Nacionalni park Plitvička jezera nudi!

Objava 76. rođendan Nacionalnog parka Plitvička jezera pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Primarni cilj ovog istraživanja bio je detaljno kartirati vodne tokove kako bi se utvrdila zona rasprostranjenosti Natura 2000 stanišnog tipa 3260 odnosno vegetacije Ranunculion fluitantis i Callitricho-Batrachion i ciljne vrste Apium repens (Jacq.) Lag. (puzavi celer). Stanišni tip 3260 obično je rasprostranjen u većim ili manjim vodotocima s različitom brzinom vode te je pokazatelj prirodnih vodnih tokova gdje dominiraju različite vrste žabnjaka, žabovlatki i druge vodene makrovegetacije. Vrste su zakorijenjene na dnu vodotoka, imaju čvrste i elastične stabljike i lisne plojke razdijeljene u duge uske liske, a kod pojedinih vrsta listovi plutaju na površini vode. Stanišni tip je zastupljen u sjeverozapadnoj i središnjoj Europi dok je u jugoistočnoj Europi rjeđi.

Na 16 istraživanih vodotoka zabilježena su četiri tipa vegetacije:

• mahovinska zajednica (razvija se u dijelovima toka gdje je brže strujanje vode te krupni i srednje veliki sediment, a zasjenjenost krošnjama je visoka),
• herbidna zajednica (u srednjem i donjem dijelu toka gdje je veća dubina, sitniji sediment i veća osvijetljenost te su idealni ekološki uvjeti za vrstu puzavi celer),  
• Ranunculus trichophyllus zajednica (u srednjem i donjem dijelu toka sa širim koritom i ujezerenom vodom gdje je sitniji sediment, a zasjenjenost je slaba) te
• zajednica algi parožina (razvijena u sličnim uvjetima kao i prethodna zajednica, međutim može preživjeti periodična presušivanja kao i taloženje kalcijevog karbonata – osedravanje).

Istraživači su utvrdili kako stanišni tip 3260 za Nacionalni park Plitvička jezera obuhvaća Ranunculus trichophyllus zajednicu (zajednicu tankolisnog žabnjaka), herbidnu zajednicu te sastojine mahovine Fontinalis antipyretica. Ukupna površina ovog stanišnog tipa iznosi 79.532,3 m², a najveće površine su zabilježene u Bijeloj rijeci, Crnoj rijeci i Koreničkoj rijeci. Vrsta puzavi celer (Apium repens) kao vrlo rijetka biljna vrsta u Hrvatskoj, u vodotocima Nacionalnog parka zabilježena je na Bijeloj rijeci, potoku Vukmirović, Crnoj rijeci, Matici Koreničkoj rijeci s pritocima, Babinom potoku i Vardinom potoku.

Natura 2000 stanišni tip Ranunculion fluitantis i Callitricho-Batrachion te vrsta puzavi celer razvijaju se na osunčanijim odsječcima vodnih tokova te je osnovna mjera za upravljanje ovim stanišnim tipom sprječavanje zasjenjivanja grmolikom i drvenastom vegetacijom.

Objava Vegetacija vodnih tokova pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Zaštita vrsta i njihovih staništa nije samo dužnost prema prirodi, već i stvar našeg vlastitog interesa, našeg opstanka!

Dobrobiti mreže Natura 2000 su neprocjenljive za prirodu, ljude i gospodarstvo.

Osigurava zaštitu i oporavak 1 200 rijetkih i ugroženih vrsta i 230 tipova staništa. Ljudima nudi vitalne usluge poput slatke vode, kukaca oprašivača, zaštitu od poplava, erozije i klimatskih promjena. Gospodarstvu osigurava usluge ekosustava u vrijednosti od oko 200-300 milijardi eura godišnje. Više od 4 milijuna radnih mjesta izravno ovisi o zdravim ekosustavima u Europi.

Natura mreža ne podrazumijeva režim stroge zaštite i zaustavljanje razvojnih aktivnosti, već uspostavu upravljačkih mehanizama koje će osigurati suživot čovjeka i prirode.

Brojna područja koja obuhvaća (više od 27 000) definiranim upravljačkim mehanizmima uspješno doprinose očuvanju europske prirodne baštine. Nacionalni park Plitvička jezera dio je mreže Natura 2000 koji svojim Planom upravljanja osigurava zaštitu i očuvanje najugroženijih vrsta i staništa Europe i svijeta: 28 biljnih i životinjskih vrsta (izuzev ptice), 21 vrstu ptica i 20 stanišnih tipova.

Više o Natura mreži doznajte na linku: https://environment.ec.europa.eu/topics/nature-and-biodiversity/natura-2000_en, posjetite jedno od Natura područja, pridružite se u nastojanjima njenog očuvanja.

Posjetite Natura područje Nacionalni park Plitvička jezera!

Objava 21. svibnja – Dan Natura 2000 pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Natura 2000 najveća je globalna mreža područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i staništa i ujedno jedno od najvećih dostignuća Europske unije (EU), pravno utemeljena na Direktivi o staništima (usvojenoj 21. svibnja 1992.) i Direktivi o pticama (usvojenoj 1979.). Brojna područja koja obuhvaća (više od 27 800 lokaliteta na kopnu i moru) uspješno doprinose očuvanju europske prirodne baštine posebno dugoročnom opstanku najvrjednijih i najugroženijih vrsta i staništa navedenih u Direktivi o pticama i Direktivi o staništima.

Iz tog razloga Strategija EU za biološku raznolikost je postaviti europsku biološku raznolikost na put oporavka do 2030. godine u korist ljudi, klime i planeta jednim od glavnih načina, a to je proširenjem Natura mreže.

Godine 2021. za Natura dan u središte pozornosti stavljena je blizina mjesta Natura 2000 i blagodati koje priroda donosi ljudima i planeti, uključujući prvenstveno one povezane sa zdravljem. Uništavanje prirode i narušavanje prirodne ravnoteže povećava rizik od bolesti, dok zdrava priroda pogoduje dobrobiti i zdravlju ljudi.

Doprinosi Natura mreže velik su razlog za slavlje i posjet Natura 2000 područjima. Trebamo biti sretni i zahvalni što ih imamo u našoj blizini.

Nacionalni park Plitvička jezera je područje Natura 2000 značajno za 21 vrstu ptica, za 28 vrsta (izuzev ptice) i čak 20 ciljnih stanišnih tipova, odnosno ukupno 69 ciljnih vrsta i staništa (21 + 28 + 20).

Uspjeh Natura 2000 dana i Natura 2000 ovisi o vama, stoga se pridružite ljudima diljem svijeta i proslavite vrijednosti i doprinose mreže Natura 2000 u očuvanju prirodne baštine čiji smo dio.

Želimo vam sretan Natura dan!

Objava Europski dan Natura 2000 – 21. svibnja pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Vodena staništa zastupljena su s 3 ciljna stanišna tipa koja možemo jednostavno podijeliti na jezera, vodene tokove i sedrene barijere. Dna Plitvičkih jezera najvećim dijelom obrasla su algama parožinama, stoga su ona predstavljena stanišnim tipom Tvrde oligo-mezotrofne vode s dnom obraslim parožinama (Characeae) (3140). Karakterizira ih vrlo bistra plavo-zelena voda, upravo kakvu nalazimo na Plitvičkim jezerima. Zanimljivo je da parožine prekrivaju dna jezera poput saga, te stoga ovo stanište sadrži razmjerno malo vrsta. Ipak, ono je pokazatelj čistoće vode, jer su parožine indikatori niske koncentracije hranjivih tvari.

Iznimno važan stanišni tip za Plitvička jezera, jer predstavlja dio jedinstvene univerzalne vrijednosti zbog kojeg su upisana na UNESCO-ov Popis svjetske baštine, je Sedrene barijere krških rijeka Dinarida (32A0). Sedra, stijena organogenog podrijetla nastaje u složenim kemijskim i biološkim procesima u strogo specifičnim uvjetima. Vodene mahovine su od izuzetne važnosti za sedrene barijere, te od vrste mahovine ovisi čak i izgled sedre, pa govorimo o kratoneuronskoj i briumskoj sedri. Najznačajnije vrste mahovine koje sudjeluju u procesu osedravanja na Plitvičkim jezerima su Palustreilla commutata, Eucladium verticillatum, Ptychostomum pseudotriqetrum, Cratoneuron filicinum i Hymenostylium recurvirostrum.

Upravo je Hrvatska predložila dopunu Direktive o staništima EU, i dodavanje ovog tipa staništa na Unijin popis.

Treći stanišni tip vezan za vodena staništa je Vodeni tokovi s vegetacijom Ranunculion fluitantis i Callitricho-Batrachion (3260). Karakterizira ga podvodna ili plivajuća vegetacija Ranunculion fluitantis i Callitricho – Batrachion, te je pokazatelj prirodnih, nereguliranih manjih vodotoka. Uz ovo ne tako rijetko stanište u Europi na području Plitvičkih jezera susreće se rijetka biljka naše flore – puzavi celer (Apium repens), koja je u Hrvatskoj nađena na samo nekoliko mjesta, što uvelike povećava važnost očuvanja ovog tipa staništa.

Očuvanje ovih staništa važno je jer su ona dom mnogim rijetkim i ugroženim vrstama, poput puzavog celera (Apium repens), potočnog raka (Austropotamobius torrentium), potočne pastrve (Salmo trutta) i drugih riba, vidre (Lutra lutra), kao i brojnih kolonija šišmiša (veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum), velikouhi šišmiš (Myotis bechsteinii), dugokrili pršnjak (Miniopterus schreibersii)) koji nastanjuju špilje uz vodotoke. 

Na svima nama je odgovornost da sva staništa i sve vrste, biljne i životinjske čuvamo, nalazile se one na Natura 2000 popisu ili ne, jer bez očuvanja prirode nećemo imati što ostaviti iza sebe.

Pročitajte i druge zanimljive Priče iz Nacionalnog parka Plitvička jezera

Objava Natura 2000 vodena staništa pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".