ZelEn je jedinstven, ekološki, moderan i vjerodostojan proizvod koji garantira da je sva energija koju dobije kroz proizvod ZelEn, dobivena isključivo iz obnovljivih izvora, a dodatnu vrijednost ovoj priči daje i korištenje zaštićenog žiga ZelEn – Prijatelj prirode.

Objava Električna energija iz obnovljivih izvora – ZelEn certifikat Parka za 2024. godinu pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Green Destinations certifikat rezultat je dugotrajnog rada svih službi i odjela Nacionalnog parka, koji predano rade na očuvanju prirodnih vrijednosti, nesmetanom odvijanju prirodnih procesa te održivom korištenju prirodnih resursa. Certifikat je dodijeljen temeljem evaluacije 84 kriterija u šest ključnih područja održivosti koja se odnose na: upravljanje destinacijom, prirodu i krajobraz, okoliš i klimu, kulturu i tradiciju, društveno blagostanje te poslovanje i komunikaciju.

U studenom 2023. godine održana je prezentacija pod nazivom „Plan provedbe aktivnosti prema Green Destinations reviziji“, na kojoj su djelatnici Parka detaljno upoznati s procesom certificiranja i kriterijima. Prezentacija je održana u kongresnoj dvorani hotela Jezero pred 70 okupljenih sudionika.

Pored izvanrednih prirodnih ljepota, koje Nacionalni park Plitvička jezera primarno nastoji očuvati, Ustanova obavlja niz drugih djelatnosti koje je nerijetko izazovno uskladiti s visokim zahtjevima zaštite prirode.

Na kraju 2024. godine donosimo nekolicinu aktivnosti koje se provode u okviru održivih praksi Parka:

Stručna služba Parka je kroz projekt Cro Buzz Klima podržala mjere za očuvanje bioraznolikosti divljih oprašivača u Parku na način da se na određenim lokacijama travnjaci rjeđe kose. Na taj način se omogućuje cvatnja raznih vrsta biljaka i zaštita divljih oprašivača. Interesantno je da je Nacionalni park Plitvička jezera jedno od pilot područja za istraživanje bumbara.

Podružnica ugostiteljstva i hotelijerstva pokrenula je 2024. proces nabave uređaja za biootpad i kompostera namijenjenog za proizvodnju komposta od biljnih materijala i otpada od hrane.

Tijekom 2024. godine Park je dobio još jedan ZelEn certifikat kojim se potvrđuje da količine isporučene električne energije dolaze iz 100% obnovljivih izvora. Od 2018. godine, kada je Park dobio svoj prvi ZelEn certifikat, do 2023. trend količina isporučene energije je u padu, što je pozitivan pokazatelj.

U području e-mobilnosti, Park se priključio 2024. godine razvojnom projektu HEP-a (Hrvatske Elektroprivrede) i osigurao postavljanje električnih punionica na svom području. Na Ulazu 1 u Park, ispred hotela Jezero te ispred restorana Borje postavljeno je ukupno 13 punionica s 14 mjesta za punjenje električnih automobila, od čega je 12 AC Wallbox punionica snage do 22 kW i jedna AC/DC punionica snage do 50 kW. 

U 2024. godini Park se priključio projektu MOSI (Mobilnost osoba s invaliditetom) koji je pokrenulo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, a koji omogućuje osobama s invaliditetom korištenje nacionalne iskaznice za osobe s invaliditetom s nizom pogodnosti.

Ušavši u suradnju sa Hrvatskim savezom gluhih i nagluhih kao pridruženi partner na projektu razvijanja svijesti o pristupačnom turizmu, “Priroda za sve na znakovnom”, Park je 2024. godine započeo s idejnim rješenjima za pristupačne sadržaje. Cilj projekta je podizanje razine kvalitete turističke ponude za gluhe i nagluhe osobe, kojih prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz rujna 2023. ima oko 19 000.

Natjecanje Green Destinations Top 100 priča o održivost svake godine prikuplja najbolje priče o dobrim održivim praksama u svijetu. Među 100 najboljih priča o održivosti u 2024. godini ušao je Nacionalni park Plitvička jezera s pričom “Ulaznica koja otvara vrata Lika destinacije- inicijativa brendiranja za razvoj održivog turizma”. U suradnji s Klasterom Lika Destination i devet atraktivnih lokacija unutar Lika destinacije, od 2018. godine kreirana je zajednička ulaznica za Lika destinaciju, u organizaciji i uz marketinšku podršku Nacionalnog parka Plitvička jezera.

U okviru Dana planeta Zemlje 2024.  u Nacionalnom parku održana su dva edukativna programa: Voda života i Što se događa s klimom? Ovo je samo dio edukativnih aktivnosti koje provodi Stručna služba Parka kroz godinu.

Nacionalni park Plitvička jezera u 2024. godini obogaćen je novim doživljajem za posjetitelje – vidikovcem Tomićevo pogledalo. Novi vidikovac se uzdiže na 684,82 metara nadmorske visine, dizajniran s očuvanjem prirode nudi spektakularan panoramski pogled na Gornja jezera. Disperzija gostiju na ovaj način barem malim dijelom rasterećuje najposjećenije dijelove jezerske zone.  Navedene , i brojne druge, aktivnosti u Nacionalnom parku Plitvička jezera kao zaštićenom području od iznimnih prirodnih vrijednosti, doprinose očuvanju prirode i razvijanju svijesti o održivom korištenju prirodnih dobara. Green Destinations certifikat, kao svjetski priznata nagrada, istovremeno je i obvezujuća, jer se svake dvije godine kriteriji održivosti ponovno procjenjuju. Recertifikacija koja slijedi u rujnu 2025. godine, dodatan je poticaj za proaktivno razmišljanje o mogućnostima poboljšanja održivih praksi Nacionalnog parka i usvajanje novih.

Objava Godina dana NP Plitvička jezera s Green Destinations certifikatom pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Upoznavanje s planom provedbe aktivnosti prema Green Destinations kriterijima

Postati dobitnik srebrne nagrade Green Destinations koju je Nacionalni park Plitvička jezera osvojio u jesen ove godine, ne znači da rad na daljnjoj održivosti prestaje, već naprotiv u iduće dvije godine pred nama je intenzivan put na postizanju usklađenosti kriterija koji doprinose održivosti destinacije.

S poglavljima i kriterijima proizašlima iz revizije prijave Nacionalnog parka Plitvička jezera za Green Destinations nagradu, djelatnici Nacionalnog parka upoznati su na prezentaciji koju je uz organizaciju ravnatelja g. Tomislava Kovačevića, održala dr.sc. Maja Vurnek, stručna suradnica u Službi zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja i dio tima pripreme za Green Destinations aktivnosti.

Nakon uvodne riječi ravnatelja g. Tomislava Kovačevića, predstavljanja rada tima koji je sudjelovao u prikupljanju dokumentacije i obradi kriterija (djelatnice Zrinka Nenadić iz Službe marketinga i prodaje i Kristina Sigurnjak iz Podružnice održavanja, tehnike i komunalne infrastrukture), izlaganje je započelo upoznavanjem prisutnih s održivim razvojem. Istaknuti su Ciljevi održivog razvoja, Agenda 2030 i stupovi održivog razvoja koji se odnose na društveni napredak, ekonomski razvitak i okoliš (s naravno uključenom i zaštitom prirode). Posljednji izvještaj o globalnoj Agendi za održivi razvoj nažalost ističe koliko je postizanje 17 ciljeva održivog razvoja i njihovih pod ciljeva slabo i kako je potrebno veliki napor uložiti u idućih 7 godina na globalnoj razini za ispunjavanje ovih ciljeva. Iz tog razloga su upravo značajne aktivnosti koje pojedine destinacije, zaštićena područja, hotelijerski i ugostiteljski objekti provode s ciljem poboljšanja održivosti, a organizacija koja daje izvrsnu podlogu i alate za procjenu održivosti je upravo Green Destinations.

Okvir za postizanje usklađenosti s poglavljima i kriterijima odnosno Green Destinations standardima koji su prepoznati od strane Vijeća globalnog održivog turizma (Global Sustainable Tourism Council), čini 6 poglavlja s ukupno 84 kriterija. Nakon ispunjavanja poglavlja i kriterija, cjelokupni materijal je revidiran od strane revizora kojeg imenuje Green Destinations, a zatim destinacija dobiva izvještaj i prijedloge, komentare i sugestije revizora s ocjenama poglavlja i usklađenosti pojedinih kriterija.

Sudionici prezentacije su upoznati s poglavljima, ocjenama i kriterijima koje je revizor komentirao od čega su pojedini kriteriji bili djelomično usklađeni, vrlo mali broj kriterija su bili neusklađeni, a obzirom na postignutu nagradu, veći dio kriterija naš Nacionalni park Plitvička jezera je uspješno ispunio i dokazao svoju usklađenost sa standardima održivosti. Prolaskom pojedinih poglavlja i kriterija s definiranim prioritetima, sudionici su mogli dobiti uvid u aktivnosti koje očekuju javnu ustanovu u nadolazećem razdoblju.

Na završetku prezentacije istaknute su prioritetne aktivnosti koje obuhvaćaju prilagodbe i ublažavanje klimatskih promjena, praćenje zadovoljstva lokalne zajednice, poticanje poslovnog i turističkog sektora na postizanje održivosti te poboljšanje posjetiteljskog sustava u smislu njegove dostupnosti.

Postoji još i niz drugih aktivnosti koje će Nacionalni park Plitvička jezera poduzeti u narednom razdoblju, a sve s ciljem poboljšanja upravljanja i osnaživanja održivih procesa u našem zaštićenom području.

Objava Green Destinations pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Ovi vrhunski dodaci ne samo da pružaju mirno mjesto za odmor našim gostima, već nude i pogodnost punjenja njihovih mobilnih uređaja pomoću održive solarne energije. Implementacija ovih pametnih klupa označava značajan korak prema modernizaciji naše ponude usluga i osiguravanju besprijekornog iskustva za posjetitelje.

Posvećenost održivosti i dobrobiti posjetitelja

Ugradnja napredne tehnologije solarnih ploča omogućuje ovim klupama i stolovima da koriste sunčevu energiju tijekom cijelog dana. Ta se energija zatim koristi za napajanje punionica, čime se smanjuje potrošnja konvencionalne energije i pridonosi smanjenju emisije stakleničkih plinova. Prihvaćanje obnovljivih izvora energije temelj je naše misije održivog razvoja.

Spoj prirode i tehnologije za poboljšano iskustvo posjetitelja

Osim svoje praktične korisnosti, ove pametne klupe i stolovi značajno doprinose poboljšanju cjelokupnog iskustva posjetitelja unutar Nacionalnog parka Plitvička jezera. Gosti sada mogu u potpunosti uroniti u prirodne ljepote parka bez brige o istrošenoj bateriji mobilnog uređaja. Ova tehnološka integracija osigurava neprekidnu vezu s prirodom, omogućujući posjetiteljima da u potpunosti cijene raskoš parka.

Objava Pametne klupe na solarni pogon pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Ostvarenje ciljeva održivog razvoja svakako je povezano s restauracijom ekosustava i posebno se to odnosi na ciljeve: SVIJET BEZ SIROMAŠTVA (1), SVIJET BEZ GLADI (2), ZDRAVLJE I BLAGOSTANJE (3), RODNA RAVNOPRAVNOST (5), ČISTA VODA I SANITARNI UVJETI (6), PRISTUPAČNA I ČISTA ENERGIJA (7), DOSTOJANSTVEN RAD I GOSPODARSKI RAST (8), ODRŽIVI GRADOVI I ZAJEDNICE (11), ODGOVOR NA KLIMATSKE PROMJENE (13), OČUVANJE VODENOG SVIJETA (14), OČUVANJE ŽIVOTA NA KOPNU (15), PARTNERSTVOM DO CILJEVA (17).

Kako pojedini degradirani ekosustavi izgledaju danas i kako bi trebali izgledati nakon 10 godina odnosno poslije 2030. godine te kako obnovljeni ekosustavi doprinose ciljevima očuvanja, prezentirano je putem zanimljive infografike koju predstavlja IUCN.

Iako su mnogi izazovi pred nama, u Desetljeću restauracije ekosustava upravo ćemo se osvrnuti na one ranjive i degradirane dijelove našeg planeta koji su uslijed intenzivnog korištenja i zadiranja u prirodne vrijednosti promijenili svoje osnovne ekološke karakteristike. Ovim promjenama značajno se narušila ravnoteža između biljnih i životinjskih vrsta unutar degradiranih ekosustava kao i samo stanište, a utjecaj čovjeka je neupitan u ovom slučaju. Kako ćemo postići promjenu? Promjena je moguća upravo restauracijom (obnovom) ekosustava što bi značilo da ćemo nastojati spriječiti, zaustaviti i povratiti uništene prirodne površine odnosno staništa.

Svaki od ekosustava kao što su šume, oceani, rijeke i jezera, travnjaci, planinska područja, močvarna područja i slično, specifični su po svojim biološkim, ekološkim, geološkim i hidrološkim karakteristikama te njihovom degradacijom nastaju ranjivi i izmijenjeni ekosustavi koji kao takvi teško podržavaju biološku raznolikost i općenito negativno utječu i na ljudsku egzistenciju.

Travnjaci su kao prirodno stanište često u degradiranom stanju uslijed intenzivne poljoprivrede kojom na takvim površinama gotovo više nema raznolikosti biljnih vrsta, pojedine su izgažene od prekomjerne ispaše, a osim poljoprivrede degradaciju čini i sukcesija – zarastanje travnjaka prvo grmolikom vegetacijom, a zatim šumom. Do obnovljenog staništa bi se u ovom slučaju došlo ekstenzivnom poljoprivredom, s malobrojnom stokom, a planovima košnje i uklanjanjem drvenastih vrsta sprječavala bi se sukcesija. Takvi travnjaci predstavljali bi značajan izvor biološke raznolikosti. U Nacionalnom parku Plitvička jezera travnjačke površine zajedno s cretovima zauzimaju 14,8 % ukupne površine.

Šumski ekosustavi degradirani su uslijed intenzivne ljudske aktivnosti poput sječe i paljenja stabala kako bi se dobile obradive površine na kojima se u nekim zemljama sade monokulture na primjer sadnice palmi iz kojih se dobiva palmino ulje. Naravno da ovom degradacijom nestaje stanište za biljne i životinjske vrste, a sječom šuma vrlo je jasno da nestaju i pluća planeta Zemlje te je znatno onemogućeno vezanje ugljikovog dioksida koji kao staklenički plin doprinosi klimatskim promjenama. Jedan restaurirani šumski ekosustav predstavljen bi bio kao stanište na kojem je šuma u svom prirodnom razvoju (i nakon dugo vremena od pošumljavanja), nema aktivnih požara i zastupljeni su svi razvojni stadiji stabala. U Nacionalnom parku Plitvička jezera, ukupno je izračunato da nadzemna i podzemna biomasa šume iznosi 7 770 716 t odnosno 330 t/ha što znači da su šume Plitvičkih jezera jedne od najproduktivnijih u Europi (za usporedbu, u Europi je ta biomasa 120 t/ha).

Cretovi su zbilja posebni ekosustavi koji se odlikuju tlom osiromašenim hranjivim tvarima, ali predstavljaju iznimno vrijedno stanište zbog potencijalno velikih količina energenta treseta koji se iskopava i koristi za dobivanje energije. Iskapanje treseta predstavlja značajnu degradaciju ovog staništa. Cretovi iznimno ovise i o količini vode koja ih naplavljuje pa izostanak prirodnog podzemnog ili površinskog navodnjavanja može uvjetovati isušivanje i time izmjene ekoloških uvjeta na ovom staništu. I posljednje, kao i za travnjačke površine, sukcesija odnosno zarastanje creta grmolikom vegetacijom, onemogućava rast drugim biljnim vrstama. Obnovljeno cretno stanište bilo bi ono na kojem su poduzete aktivne mjere očuvanja kroz sprječavanje sukcesije uklanjanjem drvenastih vrsta, omogućeno je prirodno navodnjavanje, spriječeni su požari i iskapanja. U Nacionalnom parku Plitvička jezera, iznimno smo ponosni na cretne površine na kojima se mogu naći biljke mesožderke i mahovina Sphagnum sp. te druge biljne vrste.

Slatkovodni ekosustavi poput izvora, potoka, rijeka, jezera i močvara često su degradirani uslijed ljudskih aktivnosti koje za posljedicu imaju pregrađivanje, isušivanje, prekomjerni ribolov te onečišćenje otpadnim vodama kućanstva ili industrije. Pregrađivanje vodnih tokova branama uzrokuje značajne promjene na protočnost tvari i energije kroz riječne ekosustave, a posebno nepovoljno djeluje na migraciju ribljih vrsta. Onečišćenje slatkovodnih ekosustava također doprinosi značajnoj degradaciji uslijed koje se mijenjaju fizikalno-kemijski i biološki uvjeti, povećava stupanj trofije te svakako smanjuje biološka raznolikost. Obnovljeni, restaurirani slatkovodni ekosustavi podrazumijevali bi one u kojima je postignuta dobra do vrlo dobra kakvoća vode, uklonjene su riječne pregrade, ribolov je održiv, a močvarna staništa održavaju se prirodnim poplavljivanjem i predstavljaju hot spot biljne i životinjske raznolikosti i to posebno ptičjih vrsta. U Nacionalnom parku Plitvička jezera iako je na manje od 1 % površine zastupljen vodeni ekosustav, upravo je taj vodeni ekosustav u obliku krških izvora, potoka, rječica i jezera najdojmljiviji dio ovog zaštićenog područja. Kaskadno poredana jezera pregrađena sedrenim barijerama nastalu su upravo zahvaljujući procesu stvaranja i taloženja sedre, a ovaj izniman proces sa svim svojim sastavnicama prepoznat je i kao jedinstvena univerzalna vrijednost koja je Nacionalni park uvrstila na UNESCO-vu Listu svjetske baštine.

Naš plavi planet Zemlja prekriven je sa 71 % vodene površine i unutar te vodene površine 96,5 % pripada oceanima. Oceani su iznimni ekološki sustavi koji odgovaraju na klimatske promjene povišenjem temperature i zakiseljavanjem, podizanjem razine i poplavljivanjem rubnih dijelova kontinenta, a iznimno su osjetljivi i na onečišćenje (gotovo kao i kopneni ili slatkovodni ekosustavi). Promjene u temperaturi i sniženje pH vrijednosti u oceanima dovodi do odumiranja koralja te ugrožava opstanak ribljih vrsta. Prekomjerni ribolov također značajno utječe na biološku raznolikost, ali i na hranidbenu mrežu narušavajući odnose između različitih vrsta. Utjecaj otpada poput plastike koja neupitno završava u oceanima razgrađujući se do najsitnijih čestica mikroplastike, predstavlja opasnu prijetnju čije posljedice tek i trebamo spoznati. Obnovljeni oceani u svim svojim dijelovima poput vodene površine, dubina i dna su ekosustavi koji su bogati biljnim i životinjskim vrstama, dok se odvija održiv ribolov, a na globalnoj razini se poduzimaju sve one aktivnosti koje dovode do ublažavanja klimatskih promjena.

Kao dio kampanje za Svjetski dan zaštite okoliša, objavljen je praktični vodič za restauraciju ekosustava u kojem ćete moći pročitati o različitim pristupima restauraciji šuma, poljoprivrednih površina, travnjaka i savana, rijeka i jezera, oceana i obalnog područja, gradova i gradića, cretova i planina. Ujedno, ovaj vodič ističe povezanost svih dijelova društva i institucija kroz #GenerationRestoration kao globalni pokret obnove ekosustava za dobrobit ljudi i prirode.

Objava Svjetski dan zaštite okoliša pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".