Nacionalni park Plitvička jezera pridružuje se globalnoj kampanji obilježavanja Svjetskog dana migracije riba pod ovogodišnjim sloganom “Mi smo riječni ljudi“. Ova manifestacija obilježava se svake dvije godine u svibnju s ciljem podizanja svijesti o ekološkoj važnosti migratornih vrsta riba i očuvanja riječnih ekosustava o kojima ovise. Migratorne vrste riba su one čije se jedinke ili cijele skupine kreću odnosno migriraju kako bi iskoristile resurse, poput staništa ili hrane, a najčešće su to migracije radi mrijesta. Prema podacima IUCN-a, čak trećini slatkovodnih vrsta riba u svijetu prijeti izumiranje zbog gubitka staništa, fragmentacije tokova odnosno postojanja pregrada na vodotocima, onečišćenja vode i klimatskih promjena. Obilježavanje Svjetskog dana migracije riba pomaže u pokretanju globalnih akcija za obnovu riječne povezanosti i zaštitu ovih ključnih vrsta prije nego što bude prekasno.

Dunavska pastrva i Bijela rijeka

Kao odgovor na ove izazove, naš Park s ponosom podsjeća na prvo uklanjanje umjetnih pregrada na jednom vodotoku u Republici Hrvatskoj, koje je provedeno prošle godine na našoj Bijeloj rijeci. Glavna junakinja priče je naša domaća migratorna vrsta – dunavska pastrva (Salmo labrax), koja je do prije nekoliko godina bila gotovo pred izumiranjem (sl. 1). Dunavska pastrva je vrsta koja migrira u uzvodne dijelove vodotoka radi mrijesta, a na Bijeloj rijeci su joj to životno važno putovanje spriječavale umjetne pregrade, zaostale iz vremena kada su ljudi koristili ovaj vodotok za svoje potrebe. Kako bismo očuvali njene populacije, prije pet godina smo pokrenuli složeni pionirski konzervacijski projekt koji obuhvaća izlov stranih i invazivnih vrsta riba, obnovu populacija dunavske pastrve poribljavanjem i uklanjanje umjetnih pregrada na Bijeloj rijeci (sl. 2).

Godinu dana nakon uklanjanja pregrada uslijedila je i potvrda uspješnosti i nagrada za sav uloženi trud – monitoringom smo potvrdili povratak dunavske pastve u obnovljene tokove, gdje nije zabilježena gotovo stotinu godina (sl. 3). Iako smo uklonili pregrade na Bijeloj rijeci, naš posao na obnovi populacija ove migratorne vrste još nije završio. Nastavljamo dalje s izlovom stranih vrsta i poribljavanjem, a u planu nam je vraćanje slobodnih tokova i na drugim vodotocima na području Parka.  

Uključite se i vi!

Ove godine, nadahnuti uspjehom na Bijeloj rijeci, želimo s našim posjetiteljima podijeliti glavne poruke ove globalne kampanje:

• Migratorne ribe su izvanredne – neke putuju tisuće kilometara kako bi dovršile svoje životne cikluse, oslanjajući se na zdrave, povezane rijeke.
• Rijeke slobodnog toka su ključne – za bioraznolikost, otpornost na klimatske promjene i dobrobit ljudi.
• Mi smo riječni ljudi – naši životi, kulture i povijesti isprepleteni su s rijekama oko nas i ribama u njima.
• Svaka akcija je važna – od organiziranja događaja do dijeljenja priča, svi možemo biti čuvari rijeka i riba.

Pozivamo vas da istražite bogatstvo naših rijeka i podržite napore u očuvanju slobodnih vodotoka. Saznajte više o globalnom pokretu na službenim stranicama World Fish Migration Day, podijelite svoje fotografije i podršku na društvenim mrežama uz oznake #WeAreRiverPeople i #WorldFishMigrationDay te budite glas koji štiti rijeke i ribe koje u njima žive!

Objava Svjetski dan migracije riba – Mi smo riječni ljudi pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Projekt je započeo radionicama i treninzima namijenjenim djelatnicima Stručne službe Parka o načinima lova mrežama i vršama te elektroribolovom, nakon čega je započeo izlov alohtonih vrsta. 

Izlov zajednički obavljaju sve tri institucije na Prošćanskom jezeru i vodotocima s alohtonim vrstama minimalno pet dana svakoga mjeseca. Riba će se loviti sve do značajnog smanjenja broja klenova, crvenperki, štuka i kalifornijskih pastrva.

U dosadašnjih 25 dana ribolova mrežama na Prošćanskom jezeru, postignuti su vrlo dobri rezultati te je jasno vidljiv trend značajnog smanjenja broja crvenperki koje su najbrojnije ribe u tom jezeru. Malobrojniji klenovi i štuke također se uspješno love, dok se u mreže ulovljene domaće pastrve puštaju natrag u jezero. Kalifornijske pastrve u Prošćanskom jezeru do sada nisu zabilježene.

Elektroagregatima se lovilo na vodotocima Crna rijeka, Bijela rijeka, Matica, Čujića krčevina, Matijaševac i Ljeskovac. Električnom strujom omamljenim ribama određuje se vrsta te se domaće pastrve puštaju natrag u vodotok, a kalifornijske uzimaju.

Takvim su ribolovom postignuti odlični rezultati te je trenutačno postalo vrlo teško pronaći još koji primjerak kalifornijske pastrve. Za razliku od lova mrežama i elektroagregatima, lov vršama se nije pokazao učinkovit. U periodu svibanj – kolovoz, ukupno je ulovljeno 712 kg ribe.

Tijekom izlova vodi se evidencija o vrsti, količini i broju izlovljene ribe te tipu mreže i lokaciji. Riba se pohranjuje u duboko smrzavanje, a kada se ulovi dovoljna količina, djelatnici Zoološkog vrta u Zagrebu dolazi po ribu i odvoze je. Ribom se hrane različite životinje, većinom zmije, ptice i sisavci.  

U jezerima i vodotocima Parka utvrđeno je 10 vrsta riba. Dominiraju strane vrste riba klen i crvenperka. Intenzivnim razmnožavanje stvorile su stabilne i vrlo guste populacije te predstavljaju jednu od glavnih prijetnji autohtonim vrstama riba (dunavska pastrva, dvoprugasti vijun, talijanski zlatni vijun i pijor). Osim klena i crvenperke prisutne su i druge strane vrste (kalifornijska pastrva, štuka i jezerska zlatovčica).

Problematika stranih vrsta riba u Nacionalnom parku prisutna je duže vrijeme, a eskalirala je u zadnjih 30ak godina. Davne 1935. unesena je kalifornijska pastrva u neke vodotoke i jezera, 1963. iz Bohinjskog jezera unesena je zlatovčica u jezero Kozjak kako bi se povećala „raznolikost“ ribolova. Dozvoljeni, ali nedovoljno kontrolirani ribolov, kao i krivolov najvjerojatnije su rezultirali pojavom novih strnih vrsta (klen i crvenperka), koje su pojedinci ciljano unijeli ili pustili u jezera iz „keder“ kanti, kao višak živih mamaca. U jezerima (Prošćansko jezero) štuka je zabilježena 2005. godine.

Na ugrozu autohtone pastrve i potrebu njenog očuvanja ukazao je još 1958. godine Zdravko Taler:

• „ U tom području imamo izvanredan primjer diferencijacije pastrva, nastale zbog izolacije i različitih uvjeta života …”
• „ … paziti da se ljudskom rukom ne prenose pastrve iz jednog jezera u drugo …”
• „ …. da se nipošto ne unose u Plitvička jezera bilo kakve ribe iz drugih voda.“

Ukazivanja i upozoravanja na problematiku nastavka unosa stranih vrsta od strane struke u to vrijeme nisu naišla na dovoljno sluha u upravljačkim strukturama Parka.

Na području Parka prirodno obitava dunavska pastrva, a provedena znanstvena istraživanja dokazala su kako je ona na ovom području prisutna još od prije ledenih doba. Štoviše, upravo su u vodotocima Plitvičkih jezera još uvijek prisutne genski ‘čiste’ populacije ove vrste, što je diljem Europe postalo prava rijetkost, kao i njena izuzetna raznolikost. Zbog toga se očuvanje populacija dunavske pastrve na području Parka smatra važnim i za očuvanje čitave vrste.

Početkom slijedeće godine započet će projekt obnove populacije domaće dunavske pastrve (Salmo labrax) utemeljen na suvremenim metodama konzervacijske biologije. Ulov riba za mrijest obavljat će se u listopadu i studenom, a u vodotoke će se puštati jedinke u tri starosne kategorije: oplođena ikra, tromjesečna mlađ i jednogodišnje jedinke. Projekt takvog opsega i aktivnosti, kojim se nekoj vrsti nastoji pomoći ne samo djelujući na prijetnje u okolišu, već i na njenu unutarnju strukturu, još nije proveden u Hrvatskoj, a ni znatno šire. Stoga predstavnici drugih zaštićenih područja Hrvatske već posjećuju Plitvice kako bi stečena znanja i iskustva mogli prenijeti i na druga područja i pridonijeti očuvanje izuzetne bioraznolikosti Hrvatske.

Objava Izlov alohtonih vrsta riba pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".