Šišmiši su jedini sisavci koji aktivno lete, a nalazimo ih gotovo u svim dijelovima svijeta. Od oko 1300 poznatih vrsta na svijetu u Europi nalazimo njih 45, u Hrvatskoj 34 vrste, a u Nacionalnom parku Plitvička jezera čak 23 vrste. Ta velika brojnost vrsta šišmiša u Parku pokazatelj je očuvanih i raznolikih staništa i velike bioraznolikosti kojom obiluje ovo područje.

Šišmiši naših krajeva najaktivniji su u sumrak i zoru, ali i noću, od proljeća do jeseni. Zimu provode u stanju mirovanja, hibernacije, najčešće u špiljama i jamama.

Iako postoji strah od šišmiša zbog duboko ukorijenjenog narodnog vjerovanja da šišmiši piju krv, to nije točno, naše vrste šišmiša hrane se kukcima.

Ako želite saznati više o ovoj fascinantnoj životinjskoj skupini i ove godine priključite se vama najbližoj manifestaciji. Jedinstvene su to prilike da na zabavan način naučite zaista mnogo o ovoj skupini, uz napomenu da najmlađi uvijek budu oduševljeni događajima i aktivnostima.

Objava Međunarodna noć šišmiša 2025. pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Istraživanje i praćenje stanja šišmiša u Parku provodi se već dugi niz godina. Hrvatsko biospeleološko društvo provodi “Istraživanje i praćenje šišmiša u speleološkim i površinskim strukturama Nacionalnog parka Plitvička jezera” u suradnji sa Stručnom službom Parka. Šišmiše je najlakše pratiti dok se odmaraju, u špiljama i drugim umjetnim strukturama, danju ili tijekom zimske hibernacije.

Cilj praćenja je utvrditi populacijsko stanje pojedinih vrsta šišmiša u Nacionalnom parku Plitvička jezera, stanje speleoloških i površinskih struktura koje koriste za zimsku hibernaciju, porodiljne kolonije ili jednostavno za odmor tijekom toplijeg dijela godine/dana.

Šišmiši su izvrsni pokazatelji stanja ekosustava u kojem žive, a njihovo praćenje vrijedan je alat za praćenje stanja prirode te utjecaja klimatskih promjena i ljudske aktivnosti.

Objava Šišmiši Nacionalnog parka Plitvička jezera pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Praćenje stanja šišmiša u Nacionalnom parku Plitvička jezera provodi se od 2015. godine. Monitoring se vrši u četiri špiljska objekta: Vila jezerkinja, Barićeve špilje, Modra pećina i Mračnjača te u nadzemnom objektu Vila Izvor.

Korištene metode: mreža za hvatanje, ultrazvučni detektori za slušanje eholokacija šišmiša (za determinaciju vrsta roda Rhinolophus u letu), izravno prebrojavanje, prebrojavanje jedinki s fotografija te subjektivna procjena. Svim navedenim metodama koristilo se na način da se šišmiši ne uznemiravaju, ili da se uznemiravanje svede na najmanju moguću mjeru.

Monitoring vrši Hrvatsko biospelološko društvo u suradnji s djelatnicima Stručne službe Parka.

Modra pećina je najznačajniji lokalitet za porodiljne kolonije vrsta: Miniopterus schreibersii, Myotis capaccinii i Rhinolophus euryale, i najveća poznata porodiljna kolonija u Parku.

Navedene objekte kao migracijsko, porodiljno i/ili hibernacijsko sklonište koristi veliki broj vrsta šišmiša. Tome vjerojatno ide u prilog i činjenica da su špiljski objekti ili nedostupni ili zatvoreni za turističke posjete, te su šišmiši tu neuznemiravani i rado ih koriste. Osim toga, Park obiluje brojnim staništima na kojima šišmiši love plijen: šume, površina vode, livade i travnjaci i dr. I upravo raznolikost staništa, negospodaranje šumama, bogatstvo vodama i speleološki objekti podržavaju veliku raznolikost vrsta šišmiša kao i ukupnu biorazolikost.

Objava Monitoring šišmiša pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Šišmiši su jedini sisavci koji aktivno lete. Njihovi prednji udovi preobraženi su u krila. Nalazimo ih na svim kontinentima osim Antarktike i nekih oceanskih otoka. Danas je na svijetu poznato oko 1 100 vrsta. U Hrvatskoj su poznate 34 vrste, a u Nacionalnom parku Plitvička jezera do sada su zabilježene 22 vrste. Sve vrste šišmiša u Hrvatskoj su zaštićene!

Sve Europske vrste šišmiša, njih 45, hrane se kukcima i kao takve iznimno su korisne. Jedan šišmiš u jednu večer može pojesti oko 1000 kukaca te se kaže da su najbolji pesticidi jer love noću, kada su aktivne za poljoprivredu najštetnije vrste kukaca. Guano, izmet šišmiša, smatra se pak jednim od najboljih gnojiva.

Noćni su lovci. Dan je za njih razdoblje puno opasnosti, sunce im isušuje krila, a ptice ih napadaju. Posjeduju jedinstveni sustav orijentacije – eholokaciju, koji im omogućava da se u prostoru orijentiraju na temelju odjeka emitiranog zvuka koji se reflektira od okoline, a šišmiš ga prikuplja svojim ušima. Taj sustav je tako dobro razvijen da u mraku šišmiš može ˝vidjeti˝ komarca u letu. Pomoću eholokacije šišmiši love i snalaze se u prostoru.

Danju i zimi borave u skloništima (špilje, jame, krovovi kuća, duplje drveća…) obično viseći naglavačke na stopu ili na nepristupačnom mjestu. Skloništa ih štite od vremenskih prilika i predatora.

Ljeti ženke šišmiša u skloništima donose na svijet najčešće po jedno mlado. U takvoj zajednici može biti i nekoliko stotina ili tisuća jedinki i naziva se porodiljna kolonija. Navečer, kad majke odlaze u lov, male šišmiše ostavljaju u ˝dječji vrtić˝, mjesto u koloniji gdje u hrpi visi puno malih šišmiša i čeka svoje mame, a čuva ih nekoliko odraslih ženki koje tu noć ne idu u lov.

Obzirom na veličinu tijela, šišmiši su sisavci s najdužim životnim vijekom. Najstarija zabilježena jedinka imala je čak 41 godinu. Težina naših vrsta šišmiša varira od 5 g do 45 g.

Glavni razlozi ugroženosti šišmiša su: gubitak staništa za lov, gubitak zimskih i danjih skloništa, kao i skloništa za porodiljne kolonije, premazivanje drvene građe zaštitnim kemikalijama koje su otrovne, pesticidi, smanjenje količine kukaca, turističko korištenje špilja, uznemiravanje porodiljnih i zimujućih kolonija, vjetroelektrane, isušivanje vodenih površina i onečišćenje voda.

Šišmiš nije opasna životinja, niti će napasti čovjeka. Zbog dobrog sustava eholokacije jako dobro mogu detektirati i najsitnije objekte u svom okruženju tako da je nemoguće da se zapetljaju u kosu. Ako šišmiš uleti u prostoriju, najbolje je otvoriti prozore, ugasiti svijetlo i ostaviti ga neko vrijeme samog da se snađe te da bez uznemiravanja može izletiti van.

Pročitajte i druge zanimljive Priče iz Nacionalnog parka Plitvička jezera

Objava Šišmiši pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".