Prvi dan konferencije bio je previđen za predavanja o iskustvima i problematici obnove lokve i bunara na područjima gdje se projekt provodio, a to su Park prirode Učka, Nacionalni park Sjeverni Velebit, Park prirode Biokovo te područja Cetinske krajine na zemljištu u vlasništvu Hrvatskih šuma. Lokve i bunari obnovljeni su zbog njihove važnosti za ekosustave, važan su dio kulturne baštine tih krajeva te pridonose razvoju stočarstva.

Drugi dan bio je predviđen za terenski rad te obilazak nekoliko obnovljenih bunara i lokvi Cetinske krajine. Kroz primjere na terenu prikazani su rezultati projekta.

Na konferenciji su sudjelovali i predstavnici Nacionalnog parka Plitvička jezera obzirom da se na području parka nalazi nekoliko lokvi koje bi se mogle obnoviti i urediti. Više o svemu možete pročitati na poveznici.

Objava Konferencija o očuvanju lokvi i bunara u krškim područjima pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Završetkom jesenskog praćenja migracije vodozemaca s posebnim naglaskom na pjegavog daždevnjaka i ove godine uspješno završavamo drugu godinu praćenja i spašavanja vodozemaca od stradavanja s lokalne prometnice. Dok se posljednji podaci proljetnog i jesenskog prohoda obrađuju, već sada možemo utvrditi kako smo u lovnim posudama i tunelima zabilježili ukupno 7 vrsta vodozemaca, a najzastupljeniji je bio pjegavi daždevnjak (Salamandra salamandra). Od 2023. godine te završetkom praćenja u 2024. godini utvrdili smo ukupno u lovnim posudama i tunelima 808 jedinki vodozemaca (od kojih je udio jedinki pjegavog daždevnjaka 41%) što nam govori kako je Nacionalni park povoljno stanište za ovu skupinu životinja. Za pjegavog daždevnjaka su se ipak neke lovne posude odnosno tuneli pokazali aktivnijima s obzirom na broj ulovljenih jedinki i zamijetili smo razlike između godišnjih migracija, ali su svakako potrebne i daljnje analize podataka koje ćemo uskoro objaviti na našim stranicama. Fotografije pjegavog daždevnjaka koje prikupimo u terenskih prohodima, dalje se obrađuju kroz softver Amphibian and Reptile Wildbook kako bi utvrdili da li se jedinke uhvate i više puta, a fotografiramo za bazu podataka i svaku jedinku vodozemca. Nažalost, zabilježen je i određen broj stradalih jedinki pjegavog daždevnjaka kroz dvije godine praćenja (150 jedinki), dok su sve one zatečene pri prelasku prometnice (76 jedinki) sigurno prenesene tijekom naših jutarnjih i večernjih prohoda.

Uspostave praćenja migracija i spašavanja vodozemaca s prometnice ne bi bilo bez vrijednih ruku naših djelatnika koji sudjeluju u postavljanju privremene ograde na osam dionica duž prometnice uz ukopavanje lovnih posuda i postavljanja lovnih tunela. Kao i za sva praćenja stanja u Nacionalnom parku, bez aktivnosti djelatnika nema prikupljanja kvalitetnih i značajnih podataka za očuvanje kako različitih staništa tako i vrsta.

Pratite nas svakako i dalje ukoliko vas je zainteresirao poseban život naših vodozemaca!

Objava Praćenje vodozemaca pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Suri orao ima raspon krila preko 2 m, jedan je od najbržih letača i vrhunski grabežljivac. Strogo je zaštićena, kritično ugrožena (CR) i rijetka gnjezdarica Hrvatske s 20 do 25 parova pa je stoga svako opažanje od posebne važnosti.

U ovoj godini u organizaciji udruge BIOM krenulo je prebrojavanje surog orla u Hrvatskoj.

Suri orao je sve ugroženija vrsta zbog gubitka staništa, uznemiravanja, lova, trovanja, elektrokucije i postavljanja vjetrogeneratora u blizini gnjezdilišta.

Objava Suri orao Aquila chrysaetos pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".