Svake godine, 3. ožujka obilježava se Svjetski dan divljih vrsta,a s ciljem buđenja svijesti javnosti o važnosti zaštite divljih vrsta i čitave bioraznolikosti.

Cjelokupna Zemljina bioraznolikost pod velikim je i negativnim antropogenim utjecajem koji se manifestira gubitkom vrsta i staništa, posljedicama klimatskih promjena, zagađenjem vode i hrane i neminovno ima destruktivne posljedice na sveukupno čovječanstvo.

Ljudi diljem Planete ovise o divljim vrstama i bioraznolikosti za zadovoljavanje svoje osnovne potrebe, potrebe za hranom, lijekovima, odjećom, energijom,…

Tema ovogodišnjeg Dana je: ¨Ljekovito i aromatično bilje: očuvanje zdravlja, baštine i sredstava za život

Ljekovito i aromatično bilje važno je za zdravlje ljudi, ali i za ekološki balans: stabilizaciju tla, esencijalne resurse za oprašivače. 50 000 – 70 000 vrsta biljaka uzgaja se u ljekovite svrhe, zbog kulturološkog značaja i ekonomske vrijednosti. 20% istih je ugroženo i nalazi se na IUCN-ovoj crvenoj listi ugroženih vrsta. Ljekovito i aromatično bilje vrlo često se koristi u ljekovite svrhe na tradicionalan način, ali esencijalna su komponenta i u modernoj medicini, a vrlo su značajna komponenta i u lokalnim ekonomija.

Prijetnja ovim vrstama je uništavanje staništa, ilegalno i prekomjerno sakupljanje, klimatske promjene.

Svjetski dan divljih vrsta 2026 poslužit će kao platforma za isticanje vitalne uloge ljekovitog i aromatičnog bilja u održavanju zdravlja ljudi, kulturne baštine i lokalnog života.

Obilježavanje će istražiti izazove s kojima se susreću autohtoni narodi, ruralne zajednice, vlade i partneri za očuvanje prirode i zajedničke akcije potrebne kako bi se osiguralo da se te biljke očuvaju i održivo koriste kako bi buduće generacije nastavile imati korist od njih.

Objava Svjetski dan divljih vrsta 2026 pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

2013. godine Ujedinjeni Narodi proglasili su 3. ožujka Svjetskim danom divljih vrsta. Od tada pa do danas ovaj Dan postao je dan kad cijeli svijet slavi divlje vrste i sveukupnu bioraznolikost na Zemlji. Na ovaj dan, edukacijom  javnosti o važnosti očuvanja i zaštite svih vrsta na Zemlji, nastoji se povećati svijest svakog pojedinca o važnosti očuvanja svake vrste kao nezamjenjivog kotačića u lancu sveukupne bioraznolikosti.

Svake godine na dan 3. ožujka obilježava se Svjetski Dan Divljih vrsta, a s ciljem buđenja svijesti u ljudi o važnosti i neraskidivoj povezanosti svog života na Zemlji.

Tema ovogodišnjeg Dana je ˝ Povezanost ljudi i Planeta: digitalne tehnologije u očuvanju divljine˝.

Današnje moderno društvo je tehnoloških napredaka i  visoko je ovisno o tehnologiji. Tehnologija je, kao nikad u prošlosti, omogućila ljudima iskorištavanje i uništavanje prirode i biološke raznolikosti. No, razvoj tehnologije i promjena svijesti kod ljudi omogućila je korištenje tehnologije i u praćenju i istraživanju, te u konačnici i u zaštiti i očuvanju divljih vrsta, kao i suživot čovjeka i divljih vrsta.

Nacionalni park Plitvička jezera obilježit će ovaj Dan na 3. ožujka, na Ulazu 1, na posebnom informativnom – edukativnom štandu.

Objava Svjetski dan divljih vrsta pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Ujedinjeni narodi u prosincu 2013. godine proglasili su 3. ožujka Svjetskim danom divljih vrsta kako bi se obilježavanjem ovog dana podigla svijest javnosti o raznolikosti biljnih i životinjskih vrsta na Zemlji te potrebi njihova očuvanja. Ove godine obilježava se temom “Oporavak ključnih vrsta za obnovu ekosustava” i posvećen je obnovi bioraznolikosti i ekosustava kao temelja kvalitete naših života i samog opstanka.

Divlje vrste su one vrste koje nisu nastale pod utjecajem čovjeka, a glavni razlozi njihove ugroženosti su nestanak i degradacija staništa, unos invazivnih vrsta te klimatske promjene. Ove godine Svjetski dan divljih vrsta nosi poruku o važnosti zdravih ekosustava i poziva da se preokrene sudbina najugroženijih vrsta, podrži obnova njihovih staništa i cijelih ekosustava te promovira njihovo održivo korištenje od strane čovječanstva. Top predatori pojedinih ekosustava nalaze se na listama najugroženijih vrsta. Upravo njima prijeti ugroza s mnogih strana, upravo se na njima najprije vidi zdravlje ekosustava i utjecaj čovjeka. Jedni od najosjetljivijih, najugroženijih, ali i najznačajnijih ekosustava su slatkovodni ekosustavi. Na vrhu hranidbene piramide u našim slatkovodnim ekosustavima nalazi se vidra.

Vidra je zvijer iz porodice kuna. Semiakvatička je životinja, što znači da je načinom života vezana i za vodena i za kopnena staništa. Hrani se ribom, rakovima, ali i kopnenim vrstama koje uspije uloviti. Kao top predator u slatkovodnim ekosustavima u direktnom je konfliktu s ljudima za hranu, a onečišćenje tih ekosustava jako negativno utječe na njih. Tako je zbog lova i onečišćenja voda u većini europskih zemalja sredinom 20. stoljeća, dovedena na rub izumiranja. Iako je u prošlosti vidra bila rasprostranjena u čitavoj Hrvatskoj, osim na otocima, u drugoj polovici 20. stoljeća zbog posljedica onečišćenja te lova i krivolova, vidra je nestala i iz brojnih vodotoka na području Hrvatske. U zadnjih 50-ak godina situacija u kontinentalnom dijelu Hrvatske je puno bolja, dok u mediteranskom dijelu oporavak populacije vidre nije toliko uspješan. Mnogi vodotoci koji su prije bili izrazito onečišćeni, nakon izgradnje pročistača otpadnih voda imaju zadovoljavajuću kvalitetu vode i dovoljno hrane pa su se vidre ponovno nastanile u njih.

Na području Nacionalnog parka Plitvička jezera populacija vidri je stabilna. Razlog tomu su izostanak lova i krivolova, ali visoka kakvoća vodenih ekosustava. Skrovita je i oprezna životinja, koju ćemo jako rijetko imati priliku vidjeti. Njezino prisutnost možemo pratiti preko markacijskih oznaka uz rubove vodotoka i jezera, izmeta i sluzi, kojim označava teritorij. Na području Parka uspjeli smo je snimiti na kamerama   postavljenim u svrhu i istraživanja i praćenja vidri. Stabilna populacija vidri ukazuje na zdrav ekosustav, čistu vodu i dovoljnu količinu hrane.

Objava Svjetski dan divljih vrsta pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".