Leptiri su kukci s dva para krila koja su prekrivena sitnim ljuskicama, kao crijepovima na krovu, koje im daju različita obojenja koja nalazimo kod ove skupine. Različito obojenje i šare na krilima omogućavaju leptirima da se skrivaju od predatora, varaju predatora pretvarajući se da su opasne, otrovne ili velike životinje, ali i pronalazak partnera. Različito obojenje mužjaka i ženki kod leptira vrlo je česta pojava. Mužjaci su obično ljepši, obojeni intenzivnijim bojama. U svijetu životinja ženke su te koje biraju partnera, pa tako i kod leptira. Ljepši mužjaci, oni s intenzivnijim bojama bit će izabrani.

Životni ciklus leptira je holometabolija ili potpuna preobrazba. Ženka na ovopozicijsku biljku, obično je to i biljka hraniteljica ili biljka kojom se hrane gusjenice, polaže jaja. Iz jaja se razvije gusjenica koja se u periodu svog postojanja intenzivno hrani. Kad dosegne određenu veličinu gusjenica se zakukulji. U kukuljici se događaju intenzivne promjene, gdje se gusjenica pretvara u odraslog leptira.

Imago ili odrasli leptir ne živi dugo, nekad samo nekoliko sati, ali neke vrste žive i nekoliko mjeseci. Vrste koje kratko žive ne hrane se, usni aparat im je zakržljao, dok se duže živuće vrste hrane i to najčešće nektarom biljaka što ih čini super oprašivačima.

Vrlo su važna komponenta u hranidbenim mrežama diljem Planeta. Danje vrste važni su oprašivači, ali i hrana brojnim životinjskim vrstama, posebno pticama. Noćne vrste također su važni oprašivači i važna hrana šišmišima.

Prisutni su na svim kontinentima osim na Antarktiku.

Obzirom na period aktivnosti, dijelimo ih na danje i noćne vrste. Danje vrste su intenzivnijih boja, dok su noćne zagasitijih i tamnijih boja. Vrsta aktivnih noću ima puno više nego onih aktivnih danju.

Kao važnu komponentu bioraznolikosti leptire moramo štititi. Obavljaju vrlo bitne i skupe zahvate u ekosustavu, oprašivanje i važan su dio hranidbene mreže. a kojima i nama proizvode hranu i omogućavaju život kakav danas poznajemo. Našim aktivnostima moramo doprinijeti njihovom očuvanju. Trebamo poticati tradicionalni način upravljanja livadnim staništima, prestati koristiti pesticide, smanjiti košnju oko kuća, ostavljati nepokošene dijelove i zavičajne vrste bogate nektarom.

U Nacionalnom parku Plitvička jezera do sad je zabilježeno 90ak danjih vrsta i oko 700 noćnih vrsta leptira, a dodatna istraživanja ove skupine su u tijeku. Velika raznolikost očuvanih staništa na području Parka omogućavaju veliku bioraznolikost. Velika raznolikost leptira samo je jedan od pokazatelja bogatstva prirode koje nalazimo na ovom području. Svojim aktivnostima djelatnici Parka, lokalno stanovništvo i posjetitelji, svi zajedno, moramo sačuvati bioraznolikost ovog najstarijeg i najvećeg Nacionalnog parka u Hrvatskoj.

Objava Svjetski dan leptira – 28. svibnja 2025. pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

U Nacionalnom parku Plitvička jezera dosad je zabilježeno oko 90 danjih vrsta i tek oko 350 noćnih vrsta leptira.  U Republici Hrvatskoj je zabilježeno 197 vrsta danjih i više od 3000 noćnih leptira. Svakako se u našem Parku može očekivati otkriće novih vrsta, osobito noćnih leptira. U Republici Hrvatskoj, Zakonom o zaštiti prirode zaštićeni su: lastin rep (Papilio machaon), prugasto jedarce (Iphiclides podalirius), apolon ili crvenooki parnasovac (Parnassius apollo), velika preljevalica (Apatura iris), mala preljevalica (Apatura ilia) i veliki topolnjak (Limenitis populi). Sve ove vrste osim apolona ili crvenookog parnasovca su zabilježene i u NP Plitvička jezera. Svakako još kao značajne vrste za Plitvička jezera treba istaknuti Močvarnu riđu (Euphydryas aurinia)  i danju medonjicu (Euplagia quadripunctaria) koje se posebno prate kao Natura 2000 vrste leptira za Park.

Zanimljivo je da na prostoru Parka od pet vrsta velikih plavaca, koji žive u Hrvatskoj, nalazimo tri vrste: močvarni plavac (Phengaris alcon alcon), gorski plavac (Phengaris alcon rebeli) i veliki plavac (Phengaris arion). Specifičan životni ciklus, nizak kolonizacijski potencijal, lokalna rasprostranjenost, život u zatvorenim populacijama glavni su razlozi visoke osjetljivosti euroazijskog roda velikih plavaca. Sve ove vrste plavaca su rijetke i ugrožene nestankom staništa zbog neadekvatnih ljudskih aktivnosti.

Močvarni plavac (Phengaris alcon alcon) jedan je od najrjeđih europskih leptira. Unatoč tome što se zove močvari plavac, plavu boja se nalazi samo na mužjaku dok je ženka smeđe boje i neugledna. Živi na vlažnim livadama sa svojim životnim ciklusom u suživotu s mravima i biljkom plućnom sirištarom te zaslužuje posebnu brigu i pažnju. Sredinom srpnja pa sve do druge polovice kolovoza leptir močvarni plavac leti iznad vlažnih livada našeg Parka i polaže svoja jaja na biljku plućnu sirištaru (Gentiana pneumonanthe ). Gusjenice koje će se izleći iz jaja neko vrijeme se hrane i borave unutar cvjetnog pupa plućne sirištare. Nakon otprilike tri tjedna kad dovoljno ojača gusjenica se pomoću tanke svilene niti, koju je izradila, spušta na tlo, u blizinu mravinjaka mrava iz roda (Myrmica). Slasni soka kojeg ispušta, prevariti će mrave te će je oni odnijeti u svoj mravinjak i brinuti se za nju. Gusjenice u mravinjaku provode sedam do osam mjeseci te se u proljeće zakukulje blizu izlaza iz mravinjaka. U ljetnim mjesecima, kad procvjeta plućna sirištara, u ranojutarnjim satima, iz mravinjaka izlaze prekrasni leptiri plavih krila i kreću u potragu za biljkom na koju će nakon oplodnje položiti jaja. U NP Plitvička jezera zabilježena je jedna od najvećih populacija,  ove vrste leptira u Europi. Zanimljivo je da je ova vrsta prvi puta  Hrvatskoj zabilježena u NP Plitvička jezera 2004. godine. Kasnije je još zabilježen uz potok Injaticu kod Grubišnog Polja, te u Parku prirode Papuk. Kako bi sačuvali ovu vrstu potrebno se je pridržavati posebnog režima košnje tako da se livade na kojima dolazi ova vrsta ne bi smjele kositi prije rujna kad je gusjenica već unesena u mravinjak.

O zanimljivoj i čarobnoj životnoj priči močvarnog plavca možete saznati više u prigodnom animiranom filmu:

Svojom pojavom leptiri su uvijek budili znatiželju i maštu djece i odraslih, a oko njih su se ispredale brojne priče, legende, vjerovanja i praznovjerja. Svjetski dan leptira obilježava se svake godine 28. svibnja. Cilj Svjetskog dana leptira je podizanje svijesti o zaštiti i očuvanju ovih zanimljivih i izgledom upečatljivih kukaca. Čuvajte ih, njihove biljke hraniteljice i staništa.

Autor teksta i fotografija : Krešimir Čulinović, dipl.ing.šum., Voditelj Odsjeka Prezentacije

Objava Svjetski dan leptira – 28. svibnja 2024. pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".