Svjetski dan prašuma podsjetnik je na nevjerojatna prirodna bogatstva koja čine same temelje života na Zemlji. Prašume nisu samo dom za ogroman broj biljnih i životinjskih vrsta, već su i naš najveći saveznik u borbi protiv klimatskih promjena.

Ostatke prašuma danas nalazimo diljem Europe, obično u nepristupačnim područjima. Najveći broj takvih lokaliteta nalazimo na Balkanu, Alpama i Karpatima. Prema procjenama u Europi je ostalo sačuvano oko 0,3 milijuna ha prašuma, što iznosi oko 0,4 % ukupne površine šuma. Većina ih pripada mješovitim bukovo-jelovim, bukovo-jelovo-smrekovim i čistim bukovim šumama.

Na području Republike Hrvatske jedno od najreprezentativnijih područja predstavlja Nacionalni park Plitivčka jezera na čijem području nalazimo jednu od najbolje očuvanih prašuma dinarskog gorja, prašumu „Čorkova uvala“ koja  je tipičan primjer dinarske jelovo-bukove prašume.

Ostatci europskih prašuma obične bukve zaštićeni su kao UNESCO-ovo serijsko kulturno i prirodno dobro svjetske baštine „Bukove prašume i izvorne bukove šume Karpata i ostalih regija Europe“

Stalni sekretarijat UNESCO-ve Svjetske baštine „Drevne i prastare bukove šume Karpata i drugih regija Europe“,  proveo je identifikaciju  dodatnih europskih bukovih šuma koje bi mogle biti relevantne za buduće procese nominacije ili proširenja.

Cilj  inicijative je pružiti sveobuhvatan pregled iskonskih ili starih bukovih šuma u Europi koje bi mogle doprinijeti Izvanrednoj univerzalnoj vrijednosti (OUV) imovine Svjetske baštine ili poslužiti kao koraci u prekograničnim europskim ekološkim koridorima za vrste bukovih šuma.

Inicijativa za uvrštenje bukovih šuma Nacionalnog parka Plitvička jezera u serijsku svjetsku baštinu pod zaštitom UNESCO-a službeno je pokrenuta krajem 2025. godine. Ostvarivanju dvostrukog UNESCO statusa NP Plitvička jezera bila bi dodatna potvrda  prirodnosti i očuvanosti Plitvičkih šuma zahvaljujući njihovom razvoju isključivo po prirodnim zakonitostima.

Objava Svjetski dan prašuma -„Prašuma u tebi” pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Kada netko kaže prašuma to zvuči čak i pomalo zastrašujuće. Kakva je to šuma prašuma?

Prašuma je iskonska šuma razvijena bez znatnijeg utjecaja čovjeka. Ostatke prašuma, odnosno njihove relikte danas nalazimo diljem Europe, obično u nepristupačnim područjima ili močvarama. Najveći broj takvih lokaliteta nalazimo na Balkanu, Alpama i Karpatima. Prema procjenama u Europi je ostalo sačuvano oko 0,3 milijuna ha prašuma, što iznosi tek oko 0,4 % ukupne površine šuma. Većina ih pripada mješovitim bukovo-jelovim, bukovo-jelovo-smrekovim i čistim bukovim šumama.

Šume u Hrvatskoj, a isto tako i u NP Plitvička jezera u kojem čine gotovo 4/5 njegove površine su šume prirodnog postanka. Unatoč tome u Hrvatskoj broj prašuma sveden je na nekoliko, a svakako jedna od najzanimljivijih i možda najljepša među njima je prašuma Čorkova uvala. Smještena je u sjeverozapadnom dijelu parka. Čorkova uvala je bukovo-jelova prašuma koja se je u svojim fazama razvija  bez intervencije čovjeka. Riječ je o iskonskoj, nedirnutoj šumi bukve i jele (E.5.2.1. As. Omphalodo-Fagetum Ht. 1950 – dinarska bukovo-jelova šuma) koja se razvija isključivo pod prirodnim uvjetima svoga staništa, bez neposrednog utjecaja čovjeka. Posebnim rezervatom šumske vegetacije proglašena je 1965. godine. Ono što posebno zadivljuje u prašumi, dimenzije su koje dostižu stabla jele, smreke i bukve te njihova starost. U prašumi  Čorkova uvala se nalazi i najviše izmjereno stablo (obična jela) u Republici Hrvatskoj visine 57,8 m te bukovo stablo starosti preko šesto godina.  Ova prašuma danas služi znanstvenicima za proučavanje zakonitosti razvoja šumskih zajednica u kojima nije  bilo ljudskoga utjecaja.

Jednu od najvažnijih uloga u borbi protiv klimatskih promjena imaju upravo šume i to prirodne šume, stoga je   očuvanje postojećih prašuma kao i povećanje površina obraslih šumom jedna od glavnih zadaća čovječanstva u borbi protiv klimatskih promjena. Potvrdu ispravne strategije upravljanja šumama NP Plitvička jezera kao djelu  svjetske prirodne baštine dala je studija objavljena na stranicama UNESCO-a: World Heritage  forests: Carbon sinks under pressure, gdje su šume NPPJ smještene na četvrto mjesto po apsorpciji COշ iz atmosfere u kategoriji svjetskih prirodnih baština. Studija potvrđuje ključnu važnost prirodnih šuma na listama UNESCO-a  u regulaciji klimatskih promjena kroz vezivanje i skladištenje ugljikovog dioksida iz atmosfere.

Upravo  kako bi se podigla svijest o važnosti prašuma i njihovom značenju 14. rujna ustanovljen je kao Svjetski dan prašuma. Čestitamo Vam Svjetski dan prašuma!

Objava Svjetski dan prašuma 14. rujna pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Tijekom prošlosti mnoge su prašume na različite načine antropogeno utjecane. Čovjek je svojim aktivnostima promijenio izgled prostora na kojem obitava. Velike površine šumskog tla su raskrčene i pretvorene u poljoprivredne površine.

Ostatke prašuma, odnosno njihove relikte danas nalazimo diljem Europe, obično u nepristupačnim područjima ili močvarama. Najveći broj takvih lokaliteta nalazimo na Balkanu, Alpama i Karpatima. Prema procjenama u Europi je ostalo sačuvano oko 0,3 milijuna ha prašuma, što iznosi oko 0,4 % ukupne površine šuma. Većina ih pripada mješovitim bukovo-jelovim, bukovo-jelovo-smrekovim i čistim bukovim šumama.

Takvi vrijedni i jedinstveni lokaliteti izlučeni su u neke od oblika šumskih rezervata. Šumski rezervat je termin za dio šume koji je izlučen (konzerviran) i zaštićen (zakonskim aktom) zbog specifičnog fenomena očuvanosti i prirodnosti. Namjena šumskih rezervata je edukacijska, prirodoznanstvena te istraživačka svrha. Na području Republike Hrvatske jedno od reprezentativnih područja predstavlja Nacionalni park Plitivčka jezera na čijem području nalazimo jednu od najočuvanijih prašuma dinarskog gorja, prašumu „Čorkova uvala“ koja  je tipičan primjer dinarske jelovo-bukove prašume.

Ostatci europskih prašuma obične bukve zaštićeni su kao UNESCO-ovo serijsko dobro svjetske baštine „Bukove prašume i izvorne bukove šume Karpata i ostalih regija Europe“, gdje Republika Hrvatska sudjeluje sa tri područja, u nacionalnim parkovima Sjeverni Velebit i Paklenica. Radi se o 1.289,11 hektara bukove šume koja se u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit nalazi u Strogom rezervatu “Hajdučki i Rožanski kukovi” te 2.031,87 hektara šume na lokacijama Suva draga-Klimenta i Oglavinovac-Javornik u Nacionalnom parku Paklenica. 

Obična bukva (Fagus sylvatica) raste od prirode isključivo na području Europe i nigdje drugdje na svijetu. Ova drvenasta vrsta uspješno je kolonizirala, u posljednjih 12.000 godina, gotovo cijeli eurpski kontinent. Ovaj fenomen prepoznat je kao izvanredna svjetska vrijednost.

Sa šireg ekološkog gledišta poznavanje dinamike razvoja prašume vrlo je važno za razumijevanje prirodnih zakonitosti funkcioniranja šumskih ekosustava, kako u prirodnoznanstvenom tako i u praktičnom smislu, gdje se rezultati istraživanja koriste  u razumijevanju funkcioniranja prašuma s ciljem implementacije rezultata u gospodarenju  šumama i upravljanju zaštićenim područjima prirode.

Kao jednu od najvažnijih uloga u borbi protiv klimatskih promjena imaju upravo šume i to prirodne šume, stoga je   očuvanje postojećih prašuma kao i povećanje površina obraslih šumom jedna od glavnih zadaća čovječanstva u borbi protiv klimatskih promjena.

Objava Svjetski dan Prašuma pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".