Vlažna staništa su kopnena staništa prekrivena vodom povremeno ili trajno. U Ramsaru je 2. Veljače 1971. godine potpisana Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti. Od tada se svake godine na taj datum obilježava Svjetski Dan Vlažnih Staništa. Konvencija obvezuje svaku zemlju potpisnicu na opće očuvanje močvara i ostalih vlažnih staništa na vlastitom teritoriju. Hrvatska je, od 1991. godine, potpisnica ove Konvencije.

Važnost vlažnih staništa ogleda se u mnoštvu aspekata, tu je izrazito velika bioraznolikost, tu se događa pročišćavanje voda kao i obnova zaliha podzemnih voda, vlažna staništa su idealan mehanizam obrane od poplava, učvršćuju obalu, zadržavaju hranjive tvari i sediment, kao i mnoštvo drugih, na prvu nezamjetnih, ali u konačnici vrlo bitnih elemenata za život čovjeka. Tako su upravo najveće svjetske civilizacije nastale u dolinama velikih rijeka, na poplavnim ravnicama.

Vlažna staništa danas su najugroženiji ekosustavi na Zemlji. Njihovim isušivanjem, zagađivanjem i uništavanjem nestaje ogromna biološka raznolikost koju nalazimo na njima. Uz njih je vezano više od 40% svih biljnih i životinjskih vrsta. U današnje vrijeme, vrijeme kad posljedice klimatskih promjena postaju vidljive i dolaze na naplatu, počinjemo shvaćati izrazito veliku važnost vlažnih staništa u ublažavanju tih posljedica.

Na svakome od nas je da svojim djelima i ponašanjem pomogne u očuvanju ovih, ali i ostalih staništa, kako bi nam budućnost bila sigurna i pouzdana, jer svaki pojedinac u krugu života je bitan.

˝I moja kap pomaže ga tkati˝ – Dobriša Cesarić

Objava Svjetski dan vlažnih staništa 2024. pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".