U borbi protiv plastike ključna je kružna ekonomija. To bi jednostavno značilo da trebamo promisliti na koji način dizajniramo, proizvodimo, koristimo i ponovno koristimo plastiku. Dizajn nekog plastičnog proizvoda treba biti osmišljen na način da se može koristiti više puta i reciklirati do kraja svog „životnog vijeka“.

Na ovaj Svjetski dan zaštite okoliša, osvrnuli bismo se na održive prakse koje su primjenjive u lokalnoj zajednici i u turističkoj djelatnosti s obzirom da je područje Nacionalnog parka Plitvička jezera kao i njegova okolica, značajno područje za turizam. Turizam treba ići u održivom smjeru jer jedino tako ćemo očuvati ono što imamo danas za sve buduće generacije.

Objava Svjetski dan zaštite okoliša pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Predstava „Plavi planet“ u izvedbi Lidije Kraljić akademske glumice kazališta „Smješko“ izvedena je u PŠ Saborsko, OŠ Plaški i za djecu dječjeg vrtića Saborsko. Dojmljiva i bogato edukativna predstava izmamila je osmijehe na lica mališana koji su pod vodstvom učiteljice Danijele Matijević Šimic i odgojiteljice Antonije Hodak kroz igru, pjesmu i aktivno sudjelovanje u predstavi „Plavi planet“ naučili mnogo o tome kako sačuvati našu planetu Zemlju za buduće generacije.

U srijedu, 7.lipnja 2023. u Osnovnoj školi „Cetingrad“ održana je predstava „Naš zeleni svijet“ u izvedbi akademske glumice Mirte Zečević iz kazališta „Smješko“. Uz vodstvo ravnateljice Zorke Cindrić, učitelja i profesora OŠ „Cetingrad“ te aktivno sudjelovanje djece lako je bilo naučiti kako treba reciklirati i koji otpad ide u koji spremnik.

Kako je bilo u Područnoj školi „Saborsko“ i Osnovnoj školi „Cetingrad“ možete pogledati u galeriji fotografija.

Objava Svjetski dan zaštite okoliša u Područnoj školi „Saborsko“ i Osnovnoj školi „Cetingrad“ pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Kampanja ovogodišnjeg Svjetskog dana zaštite okoliša obilježava se pod motom „Pobijedimo onečišćenje plastikom“ što je ujedno i poziv svima nama za postizanjem globalnih rješenja u borbi s plastičnim otpadom! Naš planet Zemlja guši se u plastici. Vrlo jasna je ta poruka jer se u svijetu porast korištenja plastike samo između 1970. i 1990. godine utrostručio i to ne samo u proizvodnim procesima već i kao otpad, što je dalje napredovalo tijekom godina u 21. stoljeću. Danas, produciramo gotovo 400 milijuna tona plastičnog otpada svake godine. Plastika je postala prisutna u svim dijelovima ljudskog postojanja, a posebno je postala opasnost za životinjske vrste i staništa među kojima se ističe ugroženost slatkovodnih i morskih staništa uslijed nevjerojatnih onečišćenja plastičnim otpadom. Posljedice prisutnosti plastike u okolišu i organizmima još nisu u potpunosti razjašnjene jer se plastika usitnjava na čestice mikroplastike koja predstavlja sekundarno onečišćenje i čiji se utjecaj tek treba utvrditi.

Stoga je vrlo važno istaknuti kako je na Generalnoj okolišnoj skupštini Ujedinjenih naroda u 2022. godini svih 193 zemalja članica UN-a odlučilo zaustaviti onečišćenje plastikom. Međutim, taj proces nije jednostavan i zahtjeva potpuno drugačiji pristup koji obuhvaća novu kružnu ekonomiju za plastiku, a kojom će se nastojati u svakom dijelu procesa smanjiti upotreba plastike, a time i proizvodnja otpada. Uz takav pristup, ipak, ostaje i dalje značajan volumen plastike koja ne može ući u kružni proces idućih 10 do 20 godina što se odnosi na plastiku koja se ne može ponovno upotrijebiti i reciklirati kao i na onu koja je već prisutna u okolišu.

U našem Nacionalnom parku primijetit ćete koševe u koje možete razvrstati otpad pa vas svakako molimo da to učinite! Nacionalni park Plitvička jezera je dio inicijative Plastic Free Croatia i naše poslovanje nastojimo usmjeriti ka smanjenju plastične ambalaže, a time i otpada! Za više informacija proučite:

Objava Svjetski dan zaštite okoliša pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Obilježavanje Svjetskog dana zaštite okoliša aktivno je od 1974. godine i svakog 5. lipnja pod različitim temama važnima za očuvanje okoliša nastoji se podići svijest o uzrocima i posljedicama promjena kojima svjedočimo. Ova godina je posebno značajna jer se obilježava 50. godina od Konferencije Ujedinjenih naroda o ljudskom okolišu (Stockholmska konferencija) kada je održan prvi međunarodni sastanak o okolišu. Iz tog razloga, ovogodišnja zemlja domaćin svih važnih aktivnosti oko Svjetskog dana zaštite okoliša je Švedska.

Tema Svjetskog dana zaštite okoliša u 2022. godini je Samo jedna Zemlja, ista kao i 1972. godine te se ovom temom nastoji potaknuti na razmišljanje i osvijestiti činjenica kako zaista nemamo neki drugi planet za život. Iz tog razloga bi sve svoje snage trebali usmjeriti u očuvanje svih prirodnih sastavnica poput biljnih i životinjskih vrsta, kopnenih i slatkovodnih ekosustava, mora i oceana kako bi ujedno sačuvali i naš jedini dom. Dijelovi okoliša kao što su tlo, zrak, voda ključni su elementi bez kojih naš život na ovom planetu ne bi bio moguć. Što ćemo poduzeti kako bi očuvali planet, kako ćemo utjecati na budućnost ljudi i planeta i druga slična pitanja važno je osvijestiti ne samo u globalnom smislu već počevši od sebe kao pojedinca i nastojati pronaći odgovore.

S dragim učenicima od 1. do 4. razreda Osnovne škole Plitvička jezera, održali smo edukativni program „Klima se mijenja“. Učenici su se kroz radionicu upoznali s pravilima ponašanja u zaštićenom području,  meteorološkom postajom, naučili su razliku između vremenskih prilika i klime odnosno podneblja, kako dolazi do klimatskih promjena i što su to staklenički plinovi te zatim kratkim pokusom mjerili temperature raznih objekata u svojoj okolini i pratili promjene. Program je protekao u zabavi i učenju!

Za više informacija o Svjetskom danu zaštite okoliša pogledajte na linku. #OnlyOneEarth

Objava Svjetski dan zaštite okoliša – Samo jedna Zemlja pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Ostvarenje ciljeva održivog razvoja svakako je povezano s restauracijom ekosustava i posebno se to odnosi na ciljeve: SVIJET BEZ SIROMAŠTVA (1), SVIJET BEZ GLADI (2), ZDRAVLJE I BLAGOSTANJE (3), RODNA RAVNOPRAVNOST (5), ČISTA VODA I SANITARNI UVJETI (6), PRISTUPAČNA I ČISTA ENERGIJA (7), DOSTOJANSTVEN RAD I GOSPODARSKI RAST (8), ODRŽIVI GRADOVI I ZAJEDNICE (11), ODGOVOR NA KLIMATSKE PROMJENE (13), OČUVANJE VODENOG SVIJETA (14), OČUVANJE ŽIVOTA NA KOPNU (15), PARTNERSTVOM DO CILJEVA (17).

Kako pojedini degradirani ekosustavi izgledaju danas i kako bi trebali izgledati nakon 10 godina odnosno poslije 2030. godine te kako obnovljeni ekosustavi doprinose ciljevima očuvanja, prezentirano je putem zanimljive infografike koju predstavlja IUCN.

Iako su mnogi izazovi pred nama, u Desetljeću restauracije ekosustava upravo ćemo se osvrnuti na one ranjive i degradirane dijelove našeg planeta koji su uslijed intenzivnog korištenja i zadiranja u prirodne vrijednosti promijenili svoje osnovne ekološke karakteristike. Ovim promjenama značajno se narušila ravnoteža između biljnih i životinjskih vrsta unutar degradiranih ekosustava kao i samo stanište, a utjecaj čovjeka je neupitan u ovom slučaju. Kako ćemo postići promjenu? Promjena je moguća upravo restauracijom (obnovom) ekosustava što bi značilo da ćemo nastojati spriječiti, zaustaviti i povratiti uništene prirodne površine odnosno staništa.

Svaki od ekosustava kao što su šume, oceani, rijeke i jezera, travnjaci, planinska područja, močvarna područja i slično, specifični su po svojim biološkim, ekološkim, geološkim i hidrološkim karakteristikama te njihovom degradacijom nastaju ranjivi i izmijenjeni ekosustavi koji kao takvi teško podržavaju biološku raznolikost i općenito negativno utječu i na ljudsku egzistenciju.

Travnjaci su kao prirodno stanište često u degradiranom stanju uslijed intenzivne poljoprivrede kojom na takvim površinama gotovo više nema raznolikosti biljnih vrsta, pojedine su izgažene od prekomjerne ispaše, a osim poljoprivrede degradaciju čini i sukcesija – zarastanje travnjaka prvo grmolikom vegetacijom, a zatim šumom. Do obnovljenog staništa bi se u ovom slučaju došlo ekstenzivnom poljoprivredom, s malobrojnom stokom, a planovima košnje i uklanjanjem drvenastih vrsta sprječavala bi se sukcesija. Takvi travnjaci predstavljali bi značajan izvor biološke raznolikosti. U Nacionalnom parku Plitvička jezera travnjačke površine zajedno s cretovima zauzimaju 14,8 % ukupne površine.

Šumski ekosustavi degradirani su uslijed intenzivne ljudske aktivnosti poput sječe i paljenja stabala kako bi se dobile obradive površine na kojima se u nekim zemljama sade monokulture na primjer sadnice palmi iz kojih se dobiva palmino ulje. Naravno da ovom degradacijom nestaje stanište za biljne i životinjske vrste, a sječom šuma vrlo je jasno da nestaju i pluća planeta Zemlje te je znatno onemogućeno vezanje ugljikovog dioksida koji kao staklenički plin doprinosi klimatskim promjenama. Jedan restaurirani šumski ekosustav predstavljen bi bio kao stanište na kojem je šuma u svom prirodnom razvoju (i nakon dugo vremena od pošumljavanja), nema aktivnih požara i zastupljeni su svi razvojni stadiji stabala. U Nacionalnom parku Plitvička jezera, ukupno je izračunato da nadzemna i podzemna biomasa šume iznosi 7 770 716 t odnosno 330 t/ha što znači da su šume Plitvičkih jezera jedne od najproduktivnijih u Europi (za usporedbu, u Europi je ta biomasa 120 t/ha).

Cretovi su zbilja posebni ekosustavi koji se odlikuju tlom osiromašenim hranjivim tvarima, ali predstavljaju iznimno vrijedno stanište zbog potencijalno velikih količina energenta treseta koji se iskopava i koristi za dobivanje energije. Iskapanje treseta predstavlja značajnu degradaciju ovog staništa. Cretovi iznimno ovise i o količini vode koja ih naplavljuje pa izostanak prirodnog podzemnog ili površinskog navodnjavanja može uvjetovati isušivanje i time izmjene ekoloških uvjeta na ovom staništu. I posljednje, kao i za travnjačke površine, sukcesija odnosno zarastanje creta grmolikom vegetacijom, onemogućava rast drugim biljnim vrstama. Obnovljeno cretno stanište bilo bi ono na kojem su poduzete aktivne mjere očuvanja kroz sprječavanje sukcesije uklanjanjem drvenastih vrsta, omogućeno je prirodno navodnjavanje, spriječeni su požari i iskapanja. U Nacionalnom parku Plitvička jezera, iznimno smo ponosni na cretne površine na kojima se mogu naći biljke mesožderke i mahovina Sphagnum sp. te druge biljne vrste.

Slatkovodni ekosustavi poput izvora, potoka, rijeka, jezera i močvara često su degradirani uslijed ljudskih aktivnosti koje za posljedicu imaju pregrađivanje, isušivanje, prekomjerni ribolov te onečišćenje otpadnim vodama kućanstva ili industrije. Pregrađivanje vodnih tokova branama uzrokuje značajne promjene na protočnost tvari i energije kroz riječne ekosustave, a posebno nepovoljno djeluje na migraciju ribljih vrsta. Onečišćenje slatkovodnih ekosustava također doprinosi značajnoj degradaciji uslijed koje se mijenjaju fizikalno-kemijski i biološki uvjeti, povećava stupanj trofije te svakako smanjuje biološka raznolikost. Obnovljeni, restaurirani slatkovodni ekosustavi podrazumijevali bi one u kojima je postignuta dobra do vrlo dobra kakvoća vode, uklonjene su riječne pregrade, ribolov je održiv, a močvarna staništa održavaju se prirodnim poplavljivanjem i predstavljaju hot spot biljne i životinjske raznolikosti i to posebno ptičjih vrsta. U Nacionalnom parku Plitvička jezera iako je na manje od 1 % površine zastupljen vodeni ekosustav, upravo je taj vodeni ekosustav u obliku krških izvora, potoka, rječica i jezera najdojmljiviji dio ovog zaštićenog područja. Kaskadno poredana jezera pregrađena sedrenim barijerama nastalu su upravo zahvaljujući procesu stvaranja i taloženja sedre, a ovaj izniman proces sa svim svojim sastavnicama prepoznat je i kao jedinstvena univerzalna vrijednost koja je Nacionalni park uvrstila na UNESCO-vu Listu svjetske baštine.

Naš plavi planet Zemlja prekriven je sa 71 % vodene površine i unutar te vodene površine 96,5 % pripada oceanima. Oceani su iznimni ekološki sustavi koji odgovaraju na klimatske promjene povišenjem temperature i zakiseljavanjem, podizanjem razine i poplavljivanjem rubnih dijelova kontinenta, a iznimno su osjetljivi i na onečišćenje (gotovo kao i kopneni ili slatkovodni ekosustavi). Promjene u temperaturi i sniženje pH vrijednosti u oceanima dovodi do odumiranja koralja te ugrožava opstanak ribljih vrsta. Prekomjerni ribolov također značajno utječe na biološku raznolikost, ali i na hranidbenu mrežu narušavajući odnose između različitih vrsta. Utjecaj otpada poput plastike koja neupitno završava u oceanima razgrađujući se do najsitnijih čestica mikroplastike, predstavlja opasnu prijetnju čije posljedice tek i trebamo spoznati. Obnovljeni oceani u svim svojim dijelovima poput vodene površine, dubina i dna su ekosustavi koji su bogati biljnim i životinjskim vrstama, dok se odvija održiv ribolov, a na globalnoj razini se poduzimaju sve one aktivnosti koje dovode do ublažavanja klimatskih promjena.

Kao dio kampanje za Svjetski dan zaštite okoliša, objavljen je praktični vodič za restauraciju ekosustava u kojem ćete moći pročitati o različitim pristupima restauraciji šuma, poljoprivrednih površina, travnjaka i savana, rijeka i jezera, oceana i obalnog područja, gradova i gradića, cretova i planina. Ujedno, ovaj vodič ističe povezanost svih dijelova društva i institucija kroz #GenerationRestoration kao globalni pokret obnove ekosustava za dobrobit ljudi i prirode.

Objava Svjetski dan zaštite okoliša pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".