Poseban naglasak stavljen je na radionicu trećeg kruga“Integracija rješenja i sustavi praćenja”. Znanstveni pristup projektu temelji se na primjeni evidence-based (dokazima potkrijepljenih) metoda, koristeći napredne simulacijske modele klimatskih scenarija. Kroz Living Lab metodologiju, teorijska istraživanja o ranjivosti ekosustava izravno se koreliraju s terenskim mjerenjima, čime se omogućuje precizno predviđanje promjena u bioraznolikosti i hidrološkim parametrima našeg Parka.

Glavni rezultati projekta na kojima radimo su:

1. Inovativni alat za sustavno praćenje UNESCO-ovih lokacija (Monitoring System Tool);
2. Detaljni planovi prilagodbe klimatskim promjenama specifični za svaku lokaciju     
3. Prekogranične konferencije za razmjenu znanja i izradu planova prilagodbe
4. Konkretne mjere protiv klimatskih promjena za očuvanje zaštićene baštine.

Projekt CAMPUS predstavlja prekograničnu suradnju između Italije i Hrvatske, s ciljem uspostavljanja sustava praćenja i planova prilagodbe na UNESCO-ovim lokacijama:

• Hrvatska: NP Plitvička jezera, Trogir i Dubrovnik
• Italija: Ferrara, Monte Sant’Angelo i Delta del Po Veneto

Implementacija visokih standarda programa CBC Italija – Hrvatska ključna je za zaštitu i dugoročno očuvanje ovih jedinstvenih područja. Koristeći znanost kao alat za upravljanje, zajednički osiguravamo otporniju budućnost za našu prirodnu i kulturnu baštinu.

Objava Jačanje otpornosti UNESCO-ovih lokacija pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Poruka ove najveće volonterske akcije kada se na jedan sat gasi rasvjeta na glavnim trgovima gradova i prepoznatljivim znamenitostima je da su planetarni ekosustavi na rubu izdržljivosti te da je nužno mijenjati odnos prema prirodi. Posljednji WWF-ov Izvještaj o stanju planeta (2024.) opisuje kako je najveći pad globalnog indeksa zamijećen za slatkovodne (-85%), kopnene (-69%) te morske ekosustave (-56%).

Upravo zbog ovih promjena kojima svjedočimo, neizmjerno je važno bar u svakodnevnom životu odvojiti vrijeme za bilo kakav pozitivan učinak na naš planet:

• sudjelovati u volonterskoj akciji čišćenja,
• provesti dan u prirodi,
• koristiti javni prijevoz, bicikl ili prošetati
• smanjiti otpad od hrane
• povećati interes za očuvanjem prirode praćenjem dokumentarnih emisija, knjiga i slično
• izraziti kroz umjetnost svoju ljubav prema planetu i tako podići svijest o zaštiti okoliša i prirode

Mi vam predlažemo da posjetite Nacionalni park Plitvička jezera i uživate u prirodnim vrijednostima našeg najvećeg nacionalnog parka i UNESCO dobra svjetske prirodne baštine!

Objava Sat za planet Zemlju 2026. pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

S obzirom na temu projektnih aktivnosti koja je vezana za klimatske promjene, ključno predavanje na ovom susretu održao je prof. dr. sc. Mirko Orlić sa Sveučilišta u Zagrebu uz prikaz globalnih trendova klimatskih promjena i projekcija. Konzervatorica iz Trogira, Jasna Popović je održala prezentaciju na tempu upravljanja UNESCO kulturnom baštinom, a temu utjecaja klimatskih promjena na prirodnu baštinu na primjeru Nacionalnog parka Plitvička jezera predstavila je Maja Vurnek, djelatnica Službe zaštite nacionalnog parka. Kako su glavne aktivnosti u prvom radnom paketu projekta CAMPUS vezane za izradu procjene ranjivosti te multirizika za UNESCO lokalitete, predstavnice Sveučilišta u Veneciji, Silvia Zannin i Federica Parlato, iznesle su dosadašnje rezultate za područja uključena u projekt. Mape gradova s rizicima i modeliranje za Trogir i Stari Grad na Hvaru predstavio je Ivan Carević uz rezultate provedenih anketa sa stanovnicima u vezi njihovih iskustava s klimatskim promjenama. Iz Ministarstva kulture i medija na temu upravljanja rizicima za kulturnu baštinu te zakonodavnom okviru, predavanje je održala Petra Smajić, dok je Martin Bućan iz Splitsko-dalmatinske županije predstavio projekte Desirmed i A-AAGORA.

Na kraju prezentacija održan je  okrugli stol na temu „ Od globalne znanosti do lokalnog djelovanja“ kojim je moderirala Sandra Bračot, a u raspravi su sudjelovali profesor Mirko Orlić, Vinko Trbušković, Petra Smajić i Martin Bućan.

Drugi dan aktivnosti bio je rezerviran za projektni sastanak partnera na kojem se raspravljalo o dosadašnjih provedenim aktivnostima, budućim zadacima u daljnjim radnim paketima, financijskoj konstrukciji te je predstavljen okvirni sadržaj Plana prilagodbe na klimatske promjene koji će se dalje razvijati u mjesecima koji dolaze.

Za više informacija o projektu CAMPUS na linku https://www.italy-croatia.eu/web/campus.

Objava Održana Međunarodna konferencija i 4. sastanak partnera na projektu CAMPUS pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Današnji kriteriji po kojima je Nacionalni park Plitvička jezera predstavljen kao jedinstvena univerzalna vrijednost su vii, viii i ix, koji općenito opisuju područje koje sadrži:

• (vii) neusporediv prirodni fenomen ili područja izvanredne prirodne ljepote i estetske vrijednosti
• (viii) iznimne primjere koji predstavljaju glavne faze Zemljine povijesti u smislu značajnih neprekidnih geoloških procesa u razvoju kopnenih ili značajnih geomorfnih ili fiziografskih oblika
• (ix) iznimne primjere koji predstavljaju neprekidne ekološke i biološke procese u evoluciji i razvoju kopnenih, slatkovodnih, obalnih i morskih ekosustava te biljnih i životinjskih zajednica.

Kako bismo proslavili ovu važnu obljetnicu, pripremili smo poseban program u ponedjeljak, 3. studenoga 2025. godine u hotelu Jezero, koji će kroz edukaciju, kreativnost i zajedništvo podsjetiti sve nas koliko je važno čuvati našu prirodnu baštinu.

Zbog ograničenog broja mjesta, molimo da najavite svoj dolazak putem e-maila: dragana.franjkovic@np-plitvicka-jezera.hr uz napomenu SLIKA, PREDAVANJE ili PUB.

Pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže!

Objava 46 godina Plitvičkih jezera na UNESCO listi svjetske baštine pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Na Green Destinations konferenciji koja je ove godine trajala od 28. do 30. rujna u Montpellieru u Francuskoj, okupile su se destinacije iz raznih dijelova svijeta kako bi razmijenile iskustva i trendove u održivom turizmu i poslovanju. Svečana večera održana 29. rujna, koja je bila vrhunac konferencije, ujedno je za naše zaštićeno područje bila iznimno značajna jer je Nacionalnom parku Plitvička jezera dodijeljeno zlatno Green Destinations priznanje za održivost.  

Priznanja dodjeljuje Green Destinations, globalna neprofitna organizacija sa sjedištem u Nizozemskoj koja već dugi niz godina podržava održivi razvoj destinacija i dionika u turizmu te potiče dobre prakse usmjerene ka rješavanju izazova održivog turizma. Green Destinations danas obuhvaća više od 600 destinacija koji su uključeni u razne Green Destinations programe, od čega ih je preko 160 certificiranih i nagrađivanih u više od 60 zemalja svijeta. Na ovaj način Green destinations organizacija promovira prepoznatljivost zelenih destinacija na globalnom turističkom tržištu.

PUT PREMA ODRŽIVOSTI

Primitak ovog priznanja predstavlja važan korak na putu prema održivosti, što je za Javnu ustanovu ujedno i ključan trenutak potvrde dobrog smjera u očuvanju prirode, upravljanju, društvenom blagostanju, okolišu i klimi, kulturnoj baštini te poslovanju i komunikaciji. Još u 2023. godini dobivanjem srebrnog Green Destinations priznanja za održivost jasno smo definirali svoju viziju, a ovogodišnje zlatno priznanje potvrda je pozitivnog puta na kojem se nalazimo.

S obzirom da je nacionalni park već prethodno bio dobitnik Green Destinations priznanja, nakon dvije godine slijedio je proces obnove, odnosno recertifikacije, koji je započeo u travnju ove godine. Tom prilikom stručni tim za recertifikaciju (Maja Vurnek, Zrinka Nenadić i Kristina Sigurnjak) prikupljao je dokumentaciju i opisivao pojedine kriterije koje je trebalo nakon prve revizije pojasniti, odnosno postići usklađivanje. U prvoj fazi obuhvaćeno je oko 50 kriterija, a zatim nakon pregleda dokumentacije i posjeta nacionalnom parku od strane evaluatorice, dodatno se pojasnilo još 34 kriterija u 5 poglavlja. U poglavljima „priroda i krajobraz“ te „kultura i tradicija“ Nacionalni park Plitvička jezera ostvario je maksimalan broj bodova.  Cijeli ovaj put je u konačnici doveo do potvrde atraktivnosti, kvalitete i ulaganja u održivost ovog najvećeg i najstarijeg nacionalnog parka u Hrvatskoj te smo srebrno priznanje podigli na zlatno!

GREEN DESTINATIONS KONFERENCIJA

Na dvodnevnoj konferenciji imali smo prilike čuti vrhunske predavače u temama:

• upravljanje destinacijom – na putu prema uspješnom održivom turizmu,
• kulturna baština i turizam koji jača zajednice i povezuje,
• strategije, alati i aktivnosti za postizanje klimatske otpornosti,
• certifikati (EcoLabel i regionalna suradnja u turizmu),
• inovacije,
• digitalna transformacija,
• dekarbonizacija,
• regenerativni turizam kroz partnerstva i društveno blagostanje.

Raznovrsne teme otvorile su brojne mogućnosti za istraživanje održivih rješenja i razmjenu najboljih praksi, povezivanje s raznim destinacijama iz svijeta (više od 300 sudionika), među kojima je i Hrvatska imala svoje predstavnike iz turističkih zajednica, županija, razvojnih agencija, Tourism Laba te Ministarstva turizma i sporta.

Objava Zlatno Green destinations priznanje svečano uručeno Nacionalnom parku Plitvička jezera pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Zlatna nagrada Green Destinations za Nacionalni park Plitvička jezera

Nacionalni park Plitvička jezera, kao jedno od najpoznatijih i najposjećenijih zaštićenih područja u Hrvatskoj, UNESCO-ova svjetska prirodna baština i prepoznata zelena turistička destinacija, uspješno je aplicirao za priznanje svojih politika i postignuća u području održivosti kroz program Green Destinations Award. Ovaj program vrednuje održive turističke destinacije na međunarodnoj razini u skladu s okolišnim, socio-ekonomskim i kulturnim kriterijima.

Put do zlatne nagrade

Nakon razdoblja opsežnih priprema i dostave detaljnih izvješća koja su obuhvatila više od 75 kriterija održivosti te nakon neovisne terenske revizije, Nacionalnom parku Plitvička jezera dodijeljena je Zlatna nagrada Green Destinations. Ova nagrada potvrđuje izvrsnost u svim područjima održivog upravljanja destinacijom, kao što su očuvanje prirode i baštine, gospodarenje otpadom, energija i djelovanje u području klime. Također priznaje nastojanja Parka da očuva atraktivnost turizma i u budućnosti.

Evaluacija obuhvaća ne samo vidljive i opipljive aspekte, poput prirodne baštine, već i politike i planove upravljanja koji se temelje na načelima održivog razvoja.

Preporuke za budućnost

Kao jedno od poboljšanja za budućnost preporučeno je usmjeriti se na:

• Praćenje pokazatelja održivosti (okolišnih, gospodarskih, društvenih i kulturnih).
• Mjerenje zadovoljstva stanovnika.
• Poticanje korištenja javnog prijevoza i niskoemisijskih alternativa.
• Uključivanje privatnog sektora u mjere održivosti.
• Promicanje prepoznavanja dobrih okolišnih praksi među poduzetnicima.

Nastavak na prethodne uspjehe

Od 2023. godine Nacionalni park Plitvička jezera uključen je u program Green Destinations Award te je prvo osvojio Srebrnu nagradu. U 2024. godini Park je sudjelovao u natjecanju Top 100 Destinations Sustainability Stories s pričom „Ulaznica koja otvara vrata destinacije Lika – brending inicijativa za razvoj održivog turizma.”

Ova Zlatna nagrada Green Destinations značajan je korak prema potpuno dokazanoj i neovisno verificiranoj certifikaciji održivosti, u skladu s međunarodnim standardima koje postavlja Global Sustainable Tourism Council (GSTC).

Službena ceremonija

Nagrada će biti službeno uručena Nacionalnom parku Plitvička jezera tijekom Green Destinations Global Conference 2025 u Montpellieru, regija Occitanie, Francuska.

O programu Green Destinations

Program nagrada i certifikacije Green Destinations potiče gradove, županije, regije i zaštićena područja da promoviraju odgovorno upravljanje destinacijom na trajnoj osnovi te da potiču turistički sektor na primjenu održivih praksi. Destinacije sudionici uključene su u sustav upravljanja održivošću, uz neovisnu provjeru uspješnosti i napretka svake dvije do tri godine te preporuke za poboljšanja. Uz podršku regionalnih partnera i predstavnika, više od 120 destinacija u 25 zemalja već je osvojilo nagrade i certifikate.

Od 2018. godine, certifikacija Green Destinations u potpunosti je akreditirana od strane Global Sustainable Tourism Council (GSTC).

Više informacija: www.greendestinations.org

Objava Nacionalni park Plitvička jezera ponovno u svjetskom vrhu pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

CAMPUS projekt sufinanciran je iz Programa prekogranične suradnje INTERREG VI-A Italija – Hrvatska 2021. – 2027., a osnovni cilj projekta je identifikacija rizika klimatskih promjena i kapaciteta otpornosti UNESCO lokaliteta.

U hotelu Jezero u dvorani Sedra, sudionici su se okupili kako bi dobili informacije o projektnim aktivnostima prema radnim paketima s čime ih je u uvodnoj prezentaciji upoznala viša savjetnica za pripremu i provedbu programa i projekata Marina Rukavina, mag. pol. Nakon toga slijedila je prezentacija djelatnice Službe zaštite dr. sc. Maje Vurnek koja je približila opise jedinstvene univerzalne vrijednosti Nacionalnog parka, bioraznolikosti i raznolikosti staništa te uočen utjecaj klimatskih promjena i projekcije mogućih promjena. Na ovu prezentaciju se nadovezala znanstvena suradnica IUAV Sveučilišta u Venecija Nives Giovannetti, koja je otvorila dijalog o mogućim prilagodbama na klimatske promjene kroz planiranje, mjere i alate za monitoring. Sveučilište u Veneciji kao partner u ovom projektu ključno je u donošenju znanstvenog pristupa kroz kreiranje matrice rizika i osjetljivosti odnosno učinaka multi-rizika na kulturnu i prirodnu baštinu.

Radni sastanak u kojem je svaki projektni partner iznosio dosadašnje poduzete aktivnosti te buduće planirane aktivnosti u sklopu radnih paketa, završio je financijskim izvještajem projekta i planovima za idući sastanak i lokalnu konferenciju koju će biti održana na jesen u gradu Trogiru kao predstavniku kulturne baštine UNESCO-a i pridruženom partneru projekta CAMPUS. Konferencija u Hrvatskoj bit će tada organizirana od strane Javne ustanove za koordinaciju i razvoj Splitsko – dalmatinske županije – RERA.

Vjerojatno najljepši dio ove konferencije i okupljanja projektnih partnera bio je upravo obilazak Nacionalnog parka Plitvička jezera pri čemu su projektni partneri iz Italije ostali oduševljeni ljepotom sedrenih barijera, slapova i jezera Svjetske prirodne baštine. Na nama koji upravljamo ovim područjem, ali i na posjetiteljima te stanovnicima kao i svim dionicima velika je odgovornost ovu iznimnu i jedinstvenu vrijednost očuvati na dobrobit cijelog čovječanstva!

Više informacija možete naći na https://najboljeizlike.com/novosti/vise/zajednickim-koracima-prema-otpornijoj-buducnosti-unesco-lokaliteta-odrzana- i stranici projekta CAMPUS https://www.italy-croatia.eu/web/campus. 

Objava Održana lokalna konferencija projekta CAMPUS pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Značajno je za spomenuti kako se ovaj upis nacionalnog parka na Popis dogodio nekoliko godina od usvajanje Konvencije za zaštitu Svjetske kulturne i prirodne baštine (1972.), a tek godinu dana nakon prvog upisa područja kulturne i prirodne baštine (kao prirodna baština tada su upisani nacionalni park Yellowstone i otočje Galápagos). Već 1976. godine Konvenciju su ratificirale 24 zemlje, dok 2017. godine taj broj doseže 193 zemlje potpisnice. Jedno od značajnijih promišljanja i osnova za usvajanje Konvencije bila je tvrdnja kako propadanje ili nestanak bilo kojeg dijela kulturne ili prirodne baštine sačinjava štetno osiromašenje baštine svih nacija svijeta! Danas se na Popisu svjetske baštine nalazi ukupno 1223 područja od čega tek 231 područja kao prirodna baština. Najveći broj područja na Popisu (njih 573) nalazi u regiji Europe i Sjeverne Amerike.

Područja koja se upisuju na Popis svjetske baštine moraju biti od jedinstvene univerzalne vrijednosti (Outstanding Universal Value) odnosno svako područje mora upravo opravdati tu vrijednost s minimalno jednim od ukupno 10 kriterija. Do 2004. godine kriteriji su bili podijeljeni u šest kulturnih i četiri prirodna kriterija (i do iv), da bi se nakon revizije Operativnih smjernica za implementaciju Konvencije svjetske baštine spojili u deset kriterija (prirodni kriteriji se od tada označuju s brojevima od vii do x). Svaki kriterij sadrži svoj opis, a današnja područja zasigurno trebaju zadovoljiti bar jedan od navedenih kriterija iako često obuhvaćaju i više njih.

Organizacija ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization – UNESCO) zaprimila je prijedlog nominacije Nacionalnog parka Plitvička jezera na Popis svjetske baštine u travnju 1979. godine. Opis područja, povijesne karakteristike, geološke posebnosti te najvažniji dio dokumenta, obrazloženje za uključenje na Popis svjetske baštine, tada je u ime Nacionalnog parka Plitvička jezera sastavio Aleksandar Brnek-Kostić u suradnji s inženjerom Stahanom iz Republičkog zavoda za zaštitu prirode u Zagrebu. Opisujući sedrene barijere koje pregrađuju riječnu dolinu, biološke i ekološke uvjete koji su potrebni za rast sedrenih barijera, autori također opisu posebnosti pridružuju dobro očuvane šume i bogatstvo faune. Prijedlogu za nominaciju priložile su se raznovrsne karte (geološka, pedološka, fotocenološka, uzdužni profil jezera) te fotodokumentacija. Kako je i danas uobičajeno prilikom revidiranja prijedloga za upis na Popis svjetske baštine, mišljenje na prijedlog dostavlja Međunarodna unija za očuvanje prirode (International Union for Conservation of Nature – IUCN). Zaključeno je kako Nacionalni park Plitvička jezera treba biti uvršten na Popis svjetske baštine primarno zbog „neporemećenog nastajanje sedre“ što oblikuje krajobrazni karakter i hidrološki sustav. Taj proces je u potpunosti sukladan s kriterijem ii koji se odnosi na neprekidan proces razvoja biljnih i životinjskih zajednica, kopnenih oblika te morskih i slatkovodnih vodnih tijela. Kao sekundarne razloge uvrštenja, IUCN ističe kriterij koji obuhvaća interakcije između čovjeka i njegovog prirodnog krajobraza te kriterij iii kao iznimne kombinacije prirodnih i kulturnih elemenata.

Današnji kriteriji po kojima je Nacionalni park Plitvička jezera predstavljen kao jedinstvena univerzalna vrijednost, su kriteriji vii, viii i ix.

U novom Planu upravljanja , utvrdili smo kako interakcijom vode, zraka, geološke podloge i organizama te zahvaljujući posebnim fizikalno-kemijskim i biološkim uvjetima, omogućeno je nastajanje sedre koja je pregrađivanjem vodotoka stvorila niz jezera, barijera i slapova. Sveukupnost tih procesa i njihova jedinstvena ekologija te izuzetna ljepota područja čine jedinstvenu univerzalnu vrijednost.  

Vizija ovog najvećeg i najstarijeg nacionalnog parka, podrazumijeva budućnost u kojoj je nacionalni park i dalje Svjetska baština UNESCO-a što svakako obuhvaća očuvanje jedinstvene univerzalne vrijednosti te kriterija kojima se ona opisuje. Trenutno, ali i u nadolazećim godinama, nužno je razumijevanje važnosti Plitvičkih jezera ne samo kao prirodne baštine od iznimnog značaja za Hrvatsku, već kao baštine važne za cijeli svijet.

Objava 45 godina od upisa na UNESCO-ov Popis svjetske baštine pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

U 2024. obilježili smo 75 godina od proglašenja Plitvičkih jezera nacionalnim parkom i 45 godina od upisa na UNESCO-ov Popis svjetske baštine. Ovo obilježavanje slavi neizmjernu ljepotu i vrijednost Plitvičkih jezera, dok istovremeno odaje priznanje svim naporima koji su uloženi u očuvanje ovog neprocjenjivog prirodnog blaga Republike Hrvatske.

„Postoje vode, jezera, slapovi i šume drugdje – a ipak su Plitvička jezera samo jedno u cijelom svijetu!“ – dr. Ivo Pevalek

Akademik Ivo Pevalek jedan je od naših najboljih i međunarodno priznatih istraživača flore, osobito algi, gljiva i biljaka sedrotvoraca. Predlagatelj je osnutka Nacionalnog parka Plitvička jezera (još 1920.g. je u Berlinu održao predavanje o potrebi zaštite prirode na Plitvičkim jezerima). Obzirom da je svojim autoritetom u mnogome, pridonio maksimalnom mogućem očuvanju Plitvičkih jezera te su ona najvećim dijelom, njegovom zaslugom proglašena nacionalnim parkom, u znak zahvalnosti i priznanja, na Galovačkoj barijeri podignuta mu je spomen ploča. Zaslužan je za promoviranje zaštite prirode. Godine 1975., osnovana je Znanstvena stanica „Ivo Pevalek“ , a 2003. g., novoizgrađeni Znanstveno stručni centar „Dr. Ivo Pevalek“, imenovan je po njemu. Njegove riječi jasno oslikavaju jedinstvenost i neponovljivost Plitvičkih jezera, koja su izvor neizmjernog ponosa za sve nas.

45 godina od upisa na UNESCO-ov Popis svjetske baštine

Jedinstvene vrijednosti ovoga područja prepoznate su od Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (engl. UNESCO – United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization) koja je trideset godina kasnije Nacionalni park Plitvička jezera uvrstila na svoj Popis svjetske baštine. Ovo je prvo područje u Republici Hrvatskoj i među prvima u svijetu koje je uvršteno na Popis radi svojih prirodnih vrijednosti.

Proces upisa nekog područja na UNESCO-ov Popis svjetske baštine vrlo je zahtjevan i dugotrajan, a područja moraju zadovoljiti najmanje jedan od deset propisanih kriterija iz kojih je vidljiva njihova jedinstvena univerzalna vrijednost. Kriteriji po kojima je Nacionalni park Plitvička jezera uvršten na Popis svjetske baštine i prema kojima je definirana njegova jedinstvena univerzalna vrijednost su kriteriji (vii), (viii) i (ix)*.

Interakcijom vode, zraka, geološke podloge i organizama te zahvaljujući posebnim fizikalno-kemijskim i biološkim uvjetima omogućeno je nastajanje sedre koja je pregrađivanjem vodotoka stvorila niz jezera, barijera i slapova. Sveukupnost navedenih procesa i njihove jedinstvene ekologije te izuzetna ljepota područja čine jedinstvenu univerzalnu vrijednost Nacionalnog parka Plitvička jezera.

Područje Nacionalnog parka Plitvička jezera dio je Dinarskog krškog područja te pripada jednoj od najdojmljivijih krških cjelina u svijetu, sa specifičnim geološkim, geomorfološkim i hidrološkim osobinama. Krški reljef prvenstveno se veže uz karbonatne stijene (vapnence i dolomite) zbog njihove izrazite podložnosti kemijskom i mehaničkom trošenju kao i utjecaju tektonike (rasjedi, bore, pukotine i dr.). Voda obogaćena ugljikovim dioksidom prodire kroz pukotine karbonatne podloge pri tome je otapajući i stvarajući različite površinske (škrape, vrtače, krška polja, kamenice, kukovi, tornjevi, stupovi) i podzemne (jame, spilje, kaverne) krške oblike.

Plitvička jezera kroz povijest

Velika znanstvena vrijednost i atraktivnost područja Plitvičkih jezera najbolje se očituje kroz gotovo 170 godina dugu povijest znanstvenih istraživanja. Prva istraživanja provedena su 1850. godine, a do proglašenja nacionalnog parka znanstvena su istraživanja bila uglavnom individualna. Nakon toga postaju multidisciplinarna i organizirana te financijski potpomagana od strane Nacionalnog parka. Osnivanje prve znanstveno-istraživačke postaje – Biološke stanice „Plitvička jezera“ 1961. godine i suvremene Znanstvene stanice “Ivo Pevalek” otvorene 1975. godine imale su ključnu ulogu u intenziviranju znanstvenih istraživanja te pripremi za upis Plitvičkih jezera na UNESCO-ov Popis svjetske prirodne baštine 1979. godine.

Plitvička jezera su do početka druge polovice 19. stoljeća bila nepoznata široj javnosti zbog nedostatka pristupa i naselja. Saski kralj Fridrik August II posjetio je jezera 1845. godine te nacrtao crteže. Godine 1861. krajiški časnici su izgradili prvi smještajni objekt, Turističku kuću, na Velikoj Poljani. Prvi putopisci poput Adolfa Vebera Tkalčevića i Dragutina Hirc opisuju ljepote jezera. Turisti sve više posjećuju Plitvička jezera, unatoč nedostatku ceste. Krajem 19. stoljeća izgrađena je „Kordonska cesta“ olakšavajući pristup Plitvičkim jezerima. Staze oko Gornjih jezera nazvane su Štefanijin put nakon posjete kraljevne Štefanije 1888., a oko Donjih jezera nazvane su Dorotejin put po posjeti nadvojvode Josipa 1894. U Zagrebu je 1893. osnovano Društvo za uređenje Plitvičkih jezera s ciljem stvaranja prilika za posjetitelje i očuvanja prirodnih ljepota. Značajno su svojim radom pridonijeli promociji Plitvičkih jezera u zemlji i svijetu, a među prvima su već 1925. pokrenuli inicijativu da se Plitvička jezera proglase nacionalnim parkom. Hotel Plitvice otvoren je 1896., a izgrađene su privatne vile na Velikoj Poljani. Antun Devčić 1890. gradi pilanu na Labudovcu, a prof. Gustav Janeček 1896. preuređuje područje u Pansion Labudovac. Vodovod je izgrađen 1909. za opskrbu pitkom vodom. Dragutin Franić, autor knjige “Plitvička jezera i njihova okolica” iz 1910., i danas je važan izvor informacija o Plitvičkim jezerima. Banskom naredbom 1914. ukinuta su sva građanska društva, uključujući Društvo za uređenje i poljepšanje Plitvičkih jezera. Početkom 20. stoljeća, postojale su mnoge želje za uređenje tog područja, ali se malo toga poduzelo. Oko 1926., Kraljevska direkcija šuma preuzima izgradnju infrastrukture na jezerima te se intenzivno radi na izgradnji staza, mostića i cesta.

Akademik Ivo Pevalek nastojao je skrenuti pozornost na očuvanje jezera između dva svjetska rata te je svojim radom i ugledom pokušavao sačuvati Plitvička jezera od iskapanja sedre i sječe šuma od nasrtljivih investitora. Zahvaljujući njegovim naporima, jezera su zajedno s Paklenicom i Štirovačom proglašena nacionalnim parkom za financijsku godinu 1928./1929. Završetak dinamičnog razvoja Plitvičkih jezera označen je požarom Hotela Plitvice i Kupališta 1939. godine, a tijekom Drugog svjetskog rata, od 1941. do 1945., područje je pretrpjelo značajna oštećenja od vojnih aktivnosti, uključujući spaljene javne i stambene objekte. Na Plitvičkim jezerima 1943. održano je Prvo zasjedanje ZAVNOH-a s donošenjem „Plitvičke rezolucije“.

Nakon Drugog svjetskog rata, naselja su obnovljena, a 1949. područje je proglašeno nacionalnim parkom. Upravljanje je bilo podijeljeno između dvije institucije, a to su Uprava nacionalnog parka koja se bavi zaštitom, šumarstvom i lovstvom te Ugostiteljsko poduzeće Plitvice koje se bavi turizmom. Godine 1970. institucije su se spojile u „Nacionalni park Plitvice“.

Prvi značajniji objekti na Velikoj Poljani bili su Restoran Kozjak (1949.) i Hotel Plitvice (1954. – 1958.) te nekoliko smještajnih paviljona i Restoran Izletište. Gradili su se niski, izduženi objekti s naglaskom na prirodne materijale i topografiju terena. U razdoblju 1950. – 1990. razvijana je infrastruktura, dodavani novi sadržaji poput staza, mostova, prijevoza vlakovima i brodovima te manifestacija poput “Plitvičkog vjenčanja”. U istom razdoblju izgrađeni su Hotel Bellevue (1964.), Hotel Jezero (1970.), Restoran Lička kuća (1974.), Restoran Poljana (1978.), Motel Grabovac (1979.) i drugi objekti. Sredinom osamdesetih godina 20. stoljeća „Nacionalni park Plitvice“ postao je poznat diljem svijeta, dosežući rekordan broj posjetitelja 1985. godine. Domovinski rat od 1991. do 1995. zaustavio je planove razvoja i obnovu, no nakon oslobođenja 1995. godine započeo je novi ciklus obnove te je 2003. otvoren Znanstveno-stručni centar „Dr. Ivo Pevalek“ radi podrške znanstvenim istraživanjima i očuvanju Nacionalnog parka.

Broj posjetitelja vratio se na predratne razine s milijuntim posjetiteljem 2011. godine, dok je od 2019. godine uvedeno ograničenje od 1200 posjetitelja po satu. Ova ograničenja su implementirana kako bi se očuvala prirodna ljepota Nacionalnog parka Plitvička jezera te osigurala njegova održivost u skladu s rastućim brojem posjetitelja. Znanstveni rad i zaštita okoliša postaju ključne komponente daljnjeg razvoja ovog jedinstvenog prirodnog resursa.

Objava 75. rođendan Nacionalnog parka Plitvička jezera pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Provodi se svake godine tijekom siječnja kada su vodarice stigle na svoja odredišta, nezaleđene vodene površine, na kojima će provesti zimu. Inicijativa za zimsko prebrojavanje ptica pokrenuta je 1967. od strane Wetlands International kako bi se identificirala međunarodno važna vodena i močvarna staništa za ptice, pratile promjene te poduzele mjere očuvanja. Prebrojavanje vodarica vrlo je zahtjevno, ali i izazovno. Obuhvaća veliki broj lokaliteta i sudionika diljem svijeta. Susreti sa raznolikim i brojnim vrstama ptica na zimovalištima svaki put su poseban doživljaj.

U Hrvatskoj se Zimsko prebrojavanje provodi na više od 500 lokaliteta među kojima je i Nacionalni park Plitvička jezera.

Najveći dio vodenih površina Parka predstavljaju oligotrofna jezera (jezera siromašna hranjivom) i manji vodotoci koji ih snabdijevaju vodom. Takvi vodeni ekosustavi ne podržavaju veliki broj vodarica kao druga vodena i močvarna staništa poput Kopačkog rita, Vranskog jezera i sl. gdje se ptica tijekom zimskog prebrojavanja broji na tisuće, ali su od iznimnog značenja za njihovo očuvanje, posebno rijetkih i zaštićenih vrsta koje preferiraju takva staništa. Nacionalni Park Plitvička jezera statusom zaštićenog područja na UNESCO-vom Popisu Svjetske prirodne baštine osigurava im visoki stupanj zaštite.

Tijekom ovogodišnjeg Zimskog prebrojavanja ptica vodarica prvi put je zabilježen crvenogrli plijenor (Gavia stellata), za vrijeme slučajnog turističkog posjeta Nacionalnom parku Plitvička jezera od strane Tarika Dervovića, člana Ornitološkog društva “Naše ptice” iz Bosne i Hercegovine, 01. 01. 2024. Crvenogrli plijenor rijetka je i strogo zaštićena vrsta, navedena u Dodatku II Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija).

Zabilježen je nakon dugo vremena i crnogrli plijenor (Gavia arctica) – 2 jedinke od strane djelatnika Službe zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja Nacionalnog parka Plitvička jezera koji su provodili monitoring od 16. do 18.01.2024. Isto rijetka i strogo zaštićena vrsta, navedena u Dodatku II Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija). Vrsta je za područje Parka zabilježena samo dva puta (opažanje Hainarda od 9.-13.01. 1955. i opažanje ornitologa Gordana Lukača za vrijeme Zimskog prebrojavanja ptica 2001.).

Bilježenje rijetkih dviju vrsta plijenora, naročito crvenogrlog plijenora koji je rijeđi u Hrvatskoj, u kontinentalnom dijelu pogotovo, zanimljivost je ovogodišnjeg Zimskog prebrojavanja ptica vodarica.

Osim njih zabilježene su četiri stalno zastupljene vrste, mali ronac (Tachybaptus ruficolis) – 16, veliki vranac (Phalacrocorax carbo) – 18, siva čaplja (Ardea cinerea) – 1, divlja patka (Anas platyrhynchos) – 18 jedinki. Uglavnom su to brojke oko kojih se kreće njihova brojnost tijekom zimskog prebrojavanja (+, – nekoliko jedinki), osim divlje patke čija brojnost zna biti znatno veća i do oko 150 jedinki.

Neke vrste koje su bile zabilježene proteklih godina nisu zabilježene. Zašto? Praćenjem promjena zastupljenosti i brojnosti vrsta tijekom dužeg perioda može dati odgovor na takva i slična pitanja, a što je bit ovog dugotrajnog monitoringa.

Zbog onečišćenja i degradacije staništa te sve izraženijih klimatskih promjena na globalnom nivou ovaj monitoring dobiva sve više na važnosti.

Objava Zimsko prebrojavanje ptica vodarica 2024. pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".