Vidra je semiakvatička vrsta koja nastanjuje gotovo čitavu Europu. Mesojed je, a preferira ribu kao hranu, iako će pojesti i rakove, ptice, vodozemci kao i druge manje sisavce koje uspije uhvatiti. Nastanjuje sve tipove slatkovodnih staništa, a nalazimo je i uz morsku obalu. Veoma su skrovite i plahe životinje i vrlo ih je teško uočiti. Najlakše ih je vidjeti u sumrak i zoru, kad im je aktivnost najveća.

Istraživanje vidre na području Parka proveo je OIKON d.o.o. u suradnji s djelatnicima Stručne službe Parka, u razdoblju od 2019. do 2022. godine. Cilj istraživanja bilo je utvrditi brojnost i stanje populacija i jedinki vidri, utvrditi koji prostor koriste te zabilježiti potencijalne ugroze. Praćenje vidre nastavilo se do danas.

Relativno velika brojnost, od oko 25 jedinki (potvrđeno DNA analizom prikupljenog materijala) pokazatelj je da je područje Parka idealno stanište ove vrste.

Objava Vidra u Nacionalnom parku Plitvička jezera pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

U nedavnoj prošlosti brojnost vidri u Europi i svijetu, pa tako i u Hrvatskoj znatno je opala. Najčešći razlog opadanja brojnosti je stradavanje u prometu i trovanje pesticidima nakupljenim u hrani (najčešće riba).

U zadnje tri godine, na području Nacionalnog parka Plitvička jezera provodi se istraživanje vidri. Istraživanje provode djelatnici Oikon-a (Institut za primjenjenu ekologiju) i djelatnici Službe zaštite Nacionalnog parka Plitvička jezera, a pod stručnim nadzorom veterinarskog stručnjaka s Veleučilišta u Karlovcu. Pojavnost vidri na određenim lokacijama prati se fotozamkama. Preko skupljenih uzoraka izmeta i sluzi vidre izvršena je genetska analiza jedinki koje su ga ostavile, a od nedavno, telemetrijskim odašiljačima označene su dvije jedinke, mlada ženka Matija i stariji mužjak Štef, čije kretanje sada pratimo daljinski pomoću GPS-a.

Podaci dobiveni genetskom analizom sluzi i izmeta pokazali su da je na području parka prisutno oko 30 jedinki vidre. Razlozi takve brojnosti su dovoljno hrane i očuvano, neometano stanište. Zbog svog skrovitog načina života, ove životinje jako dobro funkcioniraju u suživotu s masovnim turizmom koji vlada u parku. Aktivne su noću, u zoru i sumrak, kad nema posjetitelja. I unatoč njihovoj dosta velikoj brojnosti, rijetki sretnici će je uspjeti vidjeti makar i na sekundu.

Objava Vidra (Lutra lutra) pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Ujedinjeni narodi u prosincu 2013. godine proglasili su 3. ožujka Svjetskim danom divljih vrsta kako bi se obilježavanjem ovog dana podigla svijest javnosti o raznolikosti biljnih i životinjskih vrsta na Zemlji te potrebi njihova očuvanja. Ove godine obilježava se temom “Oporavak ključnih vrsta za obnovu ekosustava” i posvećen je obnovi bioraznolikosti i ekosustava kao temelja kvalitete naših života i samog opstanka.

Divlje vrste su one vrste koje nisu nastale pod utjecajem čovjeka, a glavni razlozi njihove ugroženosti su nestanak i degradacija staništa, unos invazivnih vrsta te klimatske promjene. Ove godine Svjetski dan divljih vrsta nosi poruku o važnosti zdravih ekosustava i poziva da se preokrene sudbina najugroženijih vrsta, podrži obnova njihovih staništa i cijelih ekosustava te promovira njihovo održivo korištenje od strane čovječanstva. Top predatori pojedinih ekosustava nalaze se na listama najugroženijih vrsta. Upravo njima prijeti ugroza s mnogih strana, upravo se na njima najprije vidi zdravlje ekosustava i utjecaj čovjeka. Jedni od najosjetljivijih, najugroženijih, ali i najznačajnijih ekosustava su slatkovodni ekosustavi. Na vrhu hranidbene piramide u našim slatkovodnim ekosustavima nalazi se vidra.

Vidra je zvijer iz porodice kuna. Semiakvatička je životinja, što znači da je načinom života vezana i za vodena i za kopnena staništa. Hrani se ribom, rakovima, ali i kopnenim vrstama koje uspije uloviti. Kao top predator u slatkovodnim ekosustavima u direktnom je konfliktu s ljudima za hranu, a onečišćenje tih ekosustava jako negativno utječe na njih. Tako je zbog lova i onečišćenja voda u većini europskih zemalja sredinom 20. stoljeća, dovedena na rub izumiranja. Iako je u prošlosti vidra bila rasprostranjena u čitavoj Hrvatskoj, osim na otocima, u drugoj polovici 20. stoljeća zbog posljedica onečišćenja te lova i krivolova, vidra je nestala i iz brojnih vodotoka na području Hrvatske. U zadnjih 50-ak godina situacija u kontinentalnom dijelu Hrvatske je puno bolja, dok u mediteranskom dijelu oporavak populacije vidre nije toliko uspješan. Mnogi vodotoci koji su prije bili izrazito onečišćeni, nakon izgradnje pročistača otpadnih voda imaju zadovoljavajuću kvalitetu vode i dovoljno hrane pa su se vidre ponovno nastanile u njih.

Na području Nacionalnog parka Plitvička jezera populacija vidri je stabilna. Razlog tomu su izostanak lova i krivolova, ali visoka kakvoća vodenih ekosustava. Skrovita je i oprezna životinja, koju ćemo jako rijetko imati priliku vidjeti. Njezino prisutnost možemo pratiti preko markacijskih oznaka uz rubove vodotoka i jezera, izmeta i sluzi, kojim označava teritorij. Na području Parka uspjeli smo je snimiti na kamerama   postavljenim u svrhu i istraživanja i praćenja vidri. Stabilna populacija vidri ukazuje na zdrav ekosustav, čistu vodu i dovoljnu količinu hrane.

Objava Svjetski dan divljih vrsta pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".