Cretovi su specifična staništa koje karakterizira stalna natopljenost vodom, nedostatak kisika i niske temperature koje sprječavaju razgradnju uginulih biljnih ostataka. Zbog ekstremnih uvjeta organska tvar se slabo razgrađuje, nakuplja i stvara trest siromašan hranjivim tvarima, za život pogodan jedino vrstama sa specifičnim prilagodbama.

Cretovi su među najugroženijim i najrjeđim staništima na Zemlji. Nezamjenjiv su saveznik u borbi protiv klimatskih promjena, pohranjuju velike količine ugljika, usporavanju protok oborinskih voda i nepoželjne poplave. Tipični su za sjeverna područja s hladnijom i vlažnijom klimom, Zapadnu i Atlansku Europu. U Hrvatskoj su to ostaci iz ledenog doba koji predstavljaju južnu granicu rasprostranjenja.

Nacionalni park Plitvička jezera jedno je od tih rijetkih očuvanih područja, a ističe se raznolikošću i posebnošću cretnih staništa. Prijelazni (7140) i bazofilni cretovi (7230) ciljna su staništa ekološke mreže Natura 2000 za područje Parka. Dan cretova prilika je da se pohvalimo njihovom ljepotom i sjajem.

Cretovi Parka udomljuju neobične predstavnike biljnog svijeta poput mahova tresetara, biljaka mesožderki, biljaka koje izgledaju kao da nose vunu te drugih zanimljivih predstavnika koji su rijetki u Hrvatskoj ili im je Park jedio nalazište.

Mahovi tresetari

Imaju iznimnu moć upijanja vode, žive i mrtve stanice poput spužve mogu zadržati vodu u količini većoj više od 20 puta od svoje težine i niz drugih prilagodbi koje im omogućuju život u specifičnim cretnim uvjetima. U Parku žive čak 4 vrste mahova tresetara Sphagnum flexuosum, Sph. palustre, Sph. squarrosum, Sph. Teres. Na acidofilnim cretu tvore guste sastojine poput saga i stvaraju uvjete za naseljavanje drugih cretnih vrsta. Hodanje po mahovinskom sagu izniman je doživljaj i privilegija samo onih koji ih proučavaju, prate i poduzimaju aktivne mjere upravljanja.

Biljke mesožderke

Jedinstvene u biljnom svijetu, prilagođene preživljavanju na staništima siromašnim hranjivim tvarima. Mogu „jesti“ kukce i tako nadoknaditi manjak hrane u tlu. Park je jedino mjesto gdje žive čak tri biljke mesožderke, okruglolisna rosika Drosera rotundifolia, kritično ugrožena (CR) tustica kukcolovka Pinguicula vulgaris i mala mješinka Utricularia minor, također rijetka vrsta flore Hrvatske.

Biljke koje nose vunu

U Parku na cretovima rastu tri vrste biljaka koje nose vunu: širokolisna Eriophorum latifolium, uskolisna E. angustifolium i vitka suhoperka E. gracile kojoj je Park jedino recentno nalazište u Hrvatskoj. Naziv roda Eriophorum potječe od grčkih riječi „erion“ – vuna i „forein“ – nositi. U vrijeme cvatnje biljke zaista nose čuperke bijelih vlakanaca koji izgledaju kao vuna, a potječu od izduženih dijelova (čekinjica) ocvijeća, skupljenih u klasićima. Vrlo su impresivne cretne livde s gušćim populacijama suhoperki.

Glavne prijetnje cretovima na globalnoj razini su melioracijski zahvati, iskapanje treseta, zarastanje šumskom vegetacijom (progresivna sukcesija) i klimatske promjene.

U cilju očuvanja ovih iznimno rijetkih i važnih staništa u Nacionalnom parku Plitvička jezera provodi se praćenje osjetljivih cretnih vrsta i vodnog režima te se poduzimaju aktivne mjere uklanjanja drvenastih vrsta.

Objava Dan cretova – 26.07.2026. pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Na području Nacionalnog parka Plitvička jezera nalazimo bazofilne i prijelazne cretove. Bazofilni cretovi natapaju se vodom koja se procjeđuje s okolnih brda, a zadržava se zbog nepropusne podloge. Prijelazni cretovi razvijaju se na kiseloj podlozi (acidofilni cretovi) pod pretežnim utjecajem podvirne vode kisele reakcije.

Karakteristika cretova je nedostatak hranjivih tvari, zbog čega na tim staništima nalazimo vrlo malo biljnih i životinjskih vrsta koje su jako dobro prilagođene uvjetima koji vladaju na takvim staništima.

Na bazofilnim cretovima u Parku dominiraju niski šaševi, a uz neke orhideje i mahovine, ovdje nalazimo i tusticu kukcolovku, biljku mesožderku. Uz razne cretne mahovine, na prijelaznim cretovima dolaze uskolisna suhoperka, zvjezdasti šaš i druge zanimljive biljne vrste, ali i dvije vrste biljki mesožderki, mala mješinka i okruglolisna rosika.

Biljke mesožderke su malobrojna skupina biljaka koje zbog nedostatka hranjiva u tlu na kojem rastu imaju razvijene mehanizme za hvatanje životinjskog plijena. Najčešće je riječ o sitnim kukcima pa se često nazivaju insektivorne ili kukcojedne biljke. U Hrvatskoj je poznato devet vrsta, a u Parku su zabilježene tri vrste: Okruglolisna rosika (Drosera rotundifolia), tustica kukcolovka (Pinguicula vulgaris) i mala mješinka (Utricularia minor). Sve tri vrste rastu na cretnim staništima Parka.

Kako su cretovi ostaci iz povijesnih vremena kad je klima bila hladnija i vlažnija, zbog promjene klime ova staništa polako nestaju. Kod nas, na krškom području s kojeg voda brzo odlazi, za njih nije ni idealno stanište. Zadržali su se na samo nekoliko mikrolokacija i pod daljnjom su prijetnjom ubrzanog nestanka zbog čovjekova djelovanja isušivanjem, zbog sukcesije koja im stvara sjenu koju cretovi ne podnose, a svakako utjecaja ima i sve toplija i suša klima.

Kako bi zaštitili bioraznolikost Parka, pa i cijele Hrvatske, cretove je potrebno sačuvati. Biljne vrste koje žive na ovom tipu staništa jesu malobrojne, ali su jedinstvene i njihov gubitak bi znatno utjecao na raznolikost i jedinstvenost flore Hrvatske.

Pročitajte i druge zanimljive Priče iz Nacionalnog parka Plitvička jezera

Objava Cretovi – potopljena staništa pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".