Cretovi – potopljena staništa

Urednik Uncategorized @hr

Cretovi su vlažna staništa stalno pokrivena vodom, u kojima se organska tvar, zbog uvjeta koji tamo vladaju, vrlo slabo razgrađuje. Naime, hladnije je, tlo i biljke su stalno zasićeni vodom, a vlada i nedostatak kisika. U takvim uvjetima nastaju naslage biljaka koje zovemo treset, a koje još više povećavaju anoksiju, zadržavanje vode i usporavaju raspad.

Na području Nacionalnog parka Plitvička jezera nalazimo bazofilne i prijelazne cretove. Bazofilni cretovi natapaju se vodom koja se procjeđuje s okolnih brda, a zadržava se zbog nepropusne podloge. Prijelazni cretovi razvijaju se na kiseloj podlozi (acidofilni cretovi) pod pretežnim utjecajem podvirne vode kisele reakcije.

Bazofilni cret (Arhiva NPPJ)

Karakteristika cretova je nedostatak hranjivih tvari, zbog čega na tim staništima nalazimo vrlo malo biljnih i životinjskih vrsta koje su jako dobro prilagođene uvjetima koji vladaju na takvim staništima.

Na bazofilnim cretovima u Parku dominiraju niski šaševi, a uz neke orhideje i mahovine, ovdje nalazimo i tusticu kukcolovku, biljku mesožderku. Uz razne cretne mahovine, na prijelaznim cretovima dolaze uskolisna suhoperka, zvjezdasti šaš i druge zanimljive biljne vrste, ali i dvije vrste biljki mesožderki, mala mješinka i okruglolisna rosika.

Biljke mesožderke su malobrojna skupina biljaka koje zbog nedostatka hranjiva u tlu na kojem rastu imaju razvijene mehanizme za hvatanje životinjskog plijena. Najčešće je riječ o sitnim kukcima pa se često nazivaju insektivorne ili kukcojedne biljke. U Hrvatskoj je poznato devet vrsta, a u Parku su zabilježene tri vrste: Okruglolisna rosika (Drosera rotundifolia), tustica kukcolovka (Pinguicula vulgaris) i mala mješinka (Utricularia minor). Sve tri vrste rastu na cretnim staništima Parka.

Kako su cretovi ostaci iz povijesnih vremena kad je klima bila hladnija i vlažnija, zbog promjene klime ova staništa polako nestaju. Kod nas, na krškom području s kojeg voda brzo odlazi, za njih nije ni idealno stanište. Zadržali su se na samo nekoliko mikrolokacija i pod daljnjom su prijetnjom ubrzanog nestanka zbog čovjekova djelovanja isušivanjem, zbog sukcesije koja im stvara sjenu koju cretovi ne podnose, a svakako utjecaja ima i sve toplija i suša klima.

Kako bi zaštitili bioraznolikost Parka, pa i cijele Hrvatske, cretove je potrebno sačuvati. Biljne vrste koje žive na ovom tipu staništa jesu malobrojne, ali su jedinstvene i njihov gubitak bi znatno utjecao na raznolikost i jedinstvenost flore Hrvatske.