Uočit ćete ove kolonije i na Gornjim i na Donjim jezerima, pričvršćene za sedru ili grančice, ali ponekad i slobodne kada ih jači protok vode odnese. Sada vjerujemo znate puno bolje koji se to još oblik života skriva u našim jezerima.

Objava Jesu li ovo alge? pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Nacionalni park Plitvička jezera dio je europske ekološke mreže Natura 2000, čime se dodatno ističe njegova izuzetna biološka raznolikost i globalna važnost za očuvanje ugroženih vrsta i staništa.

Za vas smo pripremili program koji će se odvijati od 10:00 do 14:00 sati, s raznovrsnim sadržajem koji će zadovoljiti sve uzraste:

• Prezentacija prirodnih i kulturnih vrijednosti Parka – na Ulazu 1, naša stručna služba pružit će zanimljive informacije o Parku i njegovom značaju. Posjetitelji će imati priliku saznati više o prirodnim bogatstvima i povijesti Plitvičkih jezera.
• Besplatna vođenja – organizirana su dva termina vođenja na hrvatskom i engleskom jeziku, jedno u 10:00 i drugo u 11:00 sati s Ulaza 1. Broj mjesta je ograničen, stoga osigurajte svoje mjesto prijavom na licu mjesta.
• Maskota “Medo” družit će se s posjetiteljima u razdoblju od 9:30 do 12:30 sati, spreman za fotografiranje i veselo druženje s najmlađima.
• Nastup KUD-a Lađevčani – uživajte u tradicionalnoj glazbi i folkloru ovog kraja koji dodatno obogaćuju našu proslavu.

Pridružite nam se u proslavi 76. rođendana i uživajte u ljepotama koje Nacionalni park Plitvička jezera nudi!

Objava 76. rođendan Nacionalnog parka Plitvička jezera pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Istraživanje je provedeno od strane Instituta Ruđer Bošković u trajanju od 2019. godine do 2023. godine kada je primljeno Završno izvješće. U navedenom razdoblju provedene su mnogobrojne analize kako na terenu tako i u laboratoriju, a poseban dio istraživanja obuhvatio je pripremu umjetne krške vode kako bi se odredila pokretačka sila procesa taloženja ili sedrenja. Od posebnog interesa bilo je i utvrditi moguća inhibitorna djelovanja organskih molekula i fosfata na proces sedrenja. Terenski rad proveden je na 5 lokacija protočnih staništa (Matica, Prošće, Kozjak, Kaluđerovac i Novakovića brod) na kojima je određen kemijski sastav vode kroz koncentracije kationa i aniona te pH vrijednost i temperatura vode. Na ovim lokacijama ujedno su se postavile podloge za mjerenje osedravanja (predmetna stakalca).

Koncentracije karbonatnih i kalcijevih iona u vodi ukazale su na smanjene vrijednosti niz sliv: najviše su zabilježene na rijeci Matici (slaba mineralizacija odnosno taloženje kalcijevog karbonata zbog nižeg pH pa je više ovakvih iona u vodi), a najniže na lokaciji Novakovića brod gdje je intenzivno taloženje i više su vrijednosti pH. Prema prikupljenim i analiziranim podacima s umjetnih podloga, utvrđeno je kako je sedrenje najsporije u razdoblju od studenog do ožujka, a najizraženije u ljetnom razdoblju (od lipnja do kolovoza). Ujedno je na podlogama utvrđena dominantna zastupljenost kalcita te su putem elektronske mikroskopije promatrani kristali kalcita koji su međusobno srasli, ali se njihova morfologija ipak razlikuje od lokacije do lokacije. Taloženje se odvija brzo i već nakon 14. dana stakalca budu pokrivena kristalima, ali i dijatomejama odnosno algama kremenjašicama među kojima dominiraju vrste Cyclotella sp., Navicula sp., Cymbella sp. i druge.

Pokusi spontanog taloženja iz umjetne krške vode prema predlošku i kemijskom sastavu vode s Novaković broda imali su za cilj pratiti proces nukleacije (stvaranja kristalnih jezgri) kalcijevog karbonata uz određivanje morfologije kristala. Uočeno je formiranje tri različita polimorfa kalcijevog karbonata: kalcit, aragonit i vaterit s različitim udjelima ovisno o temperaturi i miješanju otopine. Polimorfi se odnose na kristale koji imaju isti kemijski sastav, ali različitu kristalnu građu.

Dodatkom magnezijevih, fosfatnih, polifosfatnih iona te huminske i fulvinske kiseline, uočeno je da povećane koncentracije ovih aditiva povećavaju i udio kalcita koji postaje dominantni kristal.

Objava Biološki i kemijski procesi sedrenja pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Ponukani ovim događajima, djelatnici Službe zaštite inicirali su projekt s Institutom Ruđer Bošković kako bi se odredila starost sedre. Zajdničkim odlascima na teren djelatnika Službe zaštite i djelatnica IRB-a, prikupljeni su uzorci puknute barijere na više mjesta, mahovine s područja presušenog toka, sige i sigovine iz otkrivene špilje, jezgre jezerskog sedimenta iz jednog od presušenih jezera i daske koja je uočena na samoj odlomljenoj barijeri, te uzorci iz potopljene barijere iz jezera Kozjak radi pokušaja rekonstrukcije rasta barijere. U svrhu geokronoloških istraživanja uzeti su i uzorci stare sedre izvan današnjih vodenih tokova. Uz to, uzorci vode uzeti su kako bi se odredili fizikalno kemijski parametri i uzorci voda za određivanje aktivnosti ¹⁴C (a¹⁴C) i omjera ¹³C/¹²C u otopljenom anorganskom ugljiku (engl. dissolved inorganic carbon, DIC).

Svi prikupljeni uzorci analizirani su 14C metodom, kojom se složenim analizama određuje starost uzoraka do 50 000 godina, izuzev uzoraka tzv. stare sedre koja je mnogo starija i ona se analizira U/Th metodom, čime će se odrediti položaj tokova u dalekoj prošlosti.

Tako je utvrđeno da je odlomljeni dio većim dijelom osedrio u drugoj polovini 20. stoljeća, nakon što je postavljena daska, koja je datirana u polovicu 20. stoljeća. Veći utjecaj vodene vegetacije direktno na dasci ukazuje na važnost vodene biote u stvaranju prvobitnih slojeva kalcita. Sige iz potopljene sedrene špilje nastale su u posljednjih 10 – 20 godina, a primjerice sedra s vrha potopljene sedrene barijere jezera Kozjak starija je od 1600 godina i do potapanja nije moglo doći u proteklih 100 – 200 godina, već prije 350 – 400 godina.

Geokronološka analiza uzoraka također je vrlo zanimljiva. Tako je utvrđeno da je sedra s Gradine stara oko 120 000 godina, sedra iz Smolčić pećine je stara oko 65 000 godina, a sedra izvan današnjih tokova u naselju Plitvički Ljeskovac nastala je u razdobljima prije 12 000 – 37 000 godina.

Objava Određivanje starosti sedre, sedimenta i stijena pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Flora i vegetacija istraživane su na trideset lokaliteta jezerskog sustava, pri čemu su na svakom od lokaliteta detaljno istražene tri plohe. Rezultati su pokazali kako je sastav flore i vegetacije izrazito homogen i konstantan s malim brojem vrsta, ali u velikoj množini.

Utvrđene su 44 vrste mahovina na sedrenim barijerama. Brzina vode i osvijetljenost su osnovni ekološki čimbenici koji utječu na bogatstvo vrsta. Što je brzina ili udaranje vode jača, a zasjenjenost, odnosno utjecaj šumskog staništa manji, time je i broj vrsta manji. Najučestalija vrsta u vegetaciji sedrenih barijera je mahovina Palustriella commutata koja obilno taloži sedru, a za njom slijede Eucladium verticillatum, Ptychostomum pseudotriquetrum, Hymenostylium recurvirostrum, Cratoneuron filicinum. Česte su i vrste mahovina Pellia endiviifolia i Fissidens adianthoides, ali one ne talože sedru ili je vrlo malo talože. U prijašnjim istraživanjima češće je zabilježena vrsta Didymodon tophaceus koja je ovim istraživanjem pronađena samo na najotvorenijim i nezasjenjenim lokalitetima, poput slapova Milke Trnine i Velikog slapa, što ukazuje da se povećao obraštaj vaskularnih biljaka koji je smanjio količinu svjetla koja dopire do mahovina u odnosu na prije 50-tak godina.

Osim mahovina, zabilježene su 52 vrste vaskularnih biljaka, od čega 18 drvenastih. Od vaskularnih biljaka najčešća je vrsta karpatski lopuh Petasites kablikianus te konopljika Eupatorium cannabinum. Česte su i dvije vrste trava koje na sedrenim barijerama stvaraju karakteristične koprene i zastore, bijela rosulja Agrostis stolonifera i šarena šašuljica Calamagrostis varia. Sedrene barijere zasjenjene su drvenastom vegetacijom među kojom je najčešći gorski javor Acer pseudoplatanus i gorski jasen Fraxinus excelsior.

Plitvička jezera mogu se smatrati jednim od najvažnijih središta rasprostranjenosti i raznolikosti vegetacijskog tipa sveza Cratoneurion commutati Koch 1928 (obuhvaća zajednice mahovinama bogatih karbonatnih izvorišta u brdskom i pretplaninskom pojasu Europe i Grenlanda) u Europi.

Objava Vegetacija sedrenih barijera pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".