Kada netko kaže prašuma to zvuči čak i pomalo zastrašujuće. Kakva je to šuma prašuma?

Prašuma je iskonska šuma razvijena bez znatnijeg utjecaja čovjeka. Ostatke prašuma, odnosno njihove relikte danas nalazimo diljem Europe, obično u nepristupačnim područjima ili močvarama. Najveći broj takvih lokaliteta nalazimo na Balkanu, Alpama i Karpatima. Prema procjenama u Europi je ostalo sačuvano oko 0,3 milijuna ha prašuma, što iznosi tek oko 0,4 % ukupne površine šuma. Većina ih pripada mješovitim bukovo-jelovim, bukovo-jelovo-smrekovim i čistim bukovim šumama.

Šume u Hrvatskoj, a isto tako i u NP Plitvička jezera u kojem čine gotovo 4/5 njegove površine su šume prirodnog postanka. Unatoč tome u Hrvatskoj broj prašuma sveden je na nekoliko, a svakako jedna od najzanimljivijih i možda najljepša među njima je prašuma Čorkova uvala. Smještena je u sjeverozapadnom dijelu parka. Čorkova uvala je bukovo-jelova prašuma koja se je u svojim fazama razvija  bez intervencije čovjeka. Riječ je o iskonskoj, nedirnutoj šumi bukve i jele (E.5.2.1. As. Omphalodo-Fagetum Ht. 1950 – dinarska bukovo-jelova šuma) koja se razvija isključivo pod prirodnim uvjetima svoga staništa, bez neposrednog utjecaja čovjeka. Posebnim rezervatom šumske vegetacije proglašena je 1965. godine. Ono što posebno zadivljuje u prašumi, dimenzije su koje dostižu stabla jele, smreke i bukve te njihova starost. U prašumi  Čorkova uvala se nalazi i najviše izmjereno stablo (obična jela) u Republici Hrvatskoj visine 57,8 m te bukovo stablo starosti preko šesto godina.  Ova prašuma danas služi znanstvenicima za proučavanje zakonitosti razvoja šumskih zajednica u kojima nije  bilo ljudskoga utjecaja.

Jednu od najvažnijih uloga u borbi protiv klimatskih promjena imaju upravo šume i to prirodne šume, stoga je   očuvanje postojećih prašuma kao i povećanje površina obraslih šumom jedna od glavnih zadaća čovječanstva u borbi protiv klimatskih promjena. Potvrdu ispravne strategije upravljanja šumama NP Plitvička jezera kao djelu  svjetske prirodne baštine dala je studija objavljena na stranicama UNESCO-a: World Heritage  forests: Carbon sinks under pressure, gdje su šume NPPJ smještene na četvrto mjesto po apsorpciji COշ iz atmosfere u kategoriji svjetskih prirodnih baština. Studija potvrđuje ključnu važnost prirodnih šuma na listama UNESCO-a  u regulaciji klimatskih promjena kroz vezivanje i skladištenje ugljikovog dioksida iz atmosfere.

Upravo  kako bi se podigla svijest o važnosti prašuma i njihovom značenju 14. rujna ustanovljen je kao Svjetski dan prašuma. Čestitamo Vam Svjetski dan prašuma!

Objava Svjetski dan prašuma 14. rujna pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Generalna skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 21. ožujka Međunarodnim danom šuma (IDF) 2012. godine, s ciljem podizanja svijesti o važnosti šuma na planeti Zemlji.

Obilježavanjem  Međunarodnog dana šuma, države se potiču da na svim razinama poduzmu napore kako bi organizirale aktivnosti koje uključuju šume i drveće, poput kampanja za sadnju drveća. Temu za svaki Međunarodni dan šuma bira Suradničko partnerstvo za šume.

Međunarodni dan šuma obilježava se 21. ožujka na prvi dan proljeća i to je prilika da se svi podsjetimo na važnost očuvanja šuma

Šume i šumsko zemljište prekrivaju gotovo polovicu kopna Republike Hrvatske, dok u NP „Plitvička jezera“ šumski ekosustavi zauzimaju  preko 4/5 njegove površine. Šume sprečavaju eroziju tla, vežu vodu uz tlo i pročišćavaju je, reguliraju klimu zadržavajući ugljik i ublažavaju negativne posljedice klimatskih promjena.

Iako su šume prirodni ograničeni i obnovljivi resurs, globalno su ugrožene neodgovornim gospodarenjem, onečišćenjem vode, zraka i tla, urbanizacijom, hidromelioracijom i klimatskim promjenama zbog čega je njihovoj zaštiti, očuvanju i održivosti potrebno posvetiti veću pažnju.

Za 2022. godinu odabrana je tema međunarodnog dana šuma,  “Šume i održiva proizvodnja i potrošnja”

Ova tema Međunarodnog dana šuma  znači da je sav mogući život na zemlji nekako povezan s postojanjem šuma. Voda koju pijemo, lijekovi koje uzimamo, hrana u kojoj uživamo, sklonište u koje smo došli, kisik koji nam je potreban, sve je povezano sa šumama. Više o ovogodišnjem Međunarodnom danu šuma možete pogledati na linku.

Objava Međunarodni dan šuma pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Potvrdu ispravne strategije upravljanja šumama NP Plitvička jezera kao dijelu svjetske prirodne baštine dala je upravo objavljena studija na stranicama UNESCO-a: World Heritage forests: Carbon sinks under pressure, gdje su šume NP Plitvička jezera smještene na četvrto mjesto po apsorpciji CO₂ iz atmosfere u kategoriji svjetskih prirodnih baština. Studija potvrđuje ključnu važnost prirodnih šuma na listama UNESCO-a u regulaciji klimatskih promjena kroz vezivanje i skladištenje ugljikovog dioksida iz atmosfere.

Kao doprinos učinkovitijem upravljanju šumama Nacionalnog parka te opravdanost trajne zaštite, a time i povećanje doprinosa šuma u ublažavanju klimatskih promjena i očuvanju biološke raznolikosti, neophodno je provoditi kontinuirana istraživanja i praćenja stanja šumskih ekosustava NP Plitvička jezera.

Rezultate studije možete vidjeti ovdje.  

Objava Šume NP Plitvička jezera ublažavaju klimatske promjene pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".