Čista, bistra jezera i vodotoci Parka, siromašni hranjivim tvarima, ne podržavaju veliki broj vodarica, ali su svakako značajni. Ove godine zbog obilnog snijega krajem prosinca, niskih temperatura tijekom siječnja, dijelom zaleđenih i teže prohodnih staništa, zabilježena je nešto manja raznolikost i brojnost vrsta: 67 divljih pataka (Anas platyrhynchos) na jezeru Kozjak, 12 velikih vranaca (Phalacrocorax carbo) i 3 mala gnjurca (Tachybaptus ruficollis) na jezeru Kozjak i Prošćanskom jezeru.

Zabilježeno je i nešto drugih ptica koje ne spadaju u skupinu vodarica, a preko zime ne odlaze u toplije krajeve: crnoglava sjenica (Parus palustris), plavetna sjenica (Cyanistes caeruleus), velika sjenica (Parus major), brgljez (Sitta europaea), češljugar (Carduelis carduelis), divlji golubovi (Columba livia), drozd imelaš (Turdus viscivorus), čižak (Spinus spinus), palčić (Troglodytes troglodytes), veliki djetlić (Dendrocopos major), gavran (Corvus corax), crvendać (Erithacus rubecula) i zeba (Fringilla coelebs).

Snježna idila te raznoliki i brojni tragovi drugih životinja, kuna, zečeva, srna, divljih svinja, jelena, posebno vukova, ovogodišnje praćenje vodarica učinili su još izazovnijim.

Objava Zimsko prebrojavanje ptica vodarica 2025. pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Provodi se svake godine tijekom siječnja kada su vodarice stigle na svoja odredišta, nezaleđene vodene površine, na kojima će provesti zimu. Inicijativa za zimsko prebrojavanje ptica pokrenuta je 1967. od strane Wetlands International kako bi se identificirala međunarodno važna vodena i močvarna staništa za ptice, pratile promjene te poduzele mjere očuvanja. Prebrojavanje vodarica vrlo je zahtjevno, ali i izazovno. Obuhvaća veliki broj lokaliteta i sudionika diljem svijeta. Susreti sa raznolikim i brojnim vrstama ptica na zimovalištima svaki put su poseban doživljaj.

U Hrvatskoj se Zimsko prebrojavanje provodi na više od 500 lokaliteta među kojima je i Nacionalni park Plitvička jezera.

Najveći dio vodenih površina Parka predstavljaju oligotrofna jezera (jezera siromašna hranjivom) i manji vodotoci koji ih snabdijevaju vodom. Takvi vodeni ekosustavi ne podržavaju veliki broj vodarica kao druga vodena i močvarna staništa poput Kopačkog rita, Vranskog jezera i sl. gdje se ptica tijekom zimskog prebrojavanja broji na tisuće, ali su od iznimnog značenja za njihovo očuvanje, posebno rijetkih i zaštićenih vrsta koje preferiraju takva staništa. Nacionalni Park Plitvička jezera statusom zaštićenog područja na UNESCO-vom Popisu Svjetske prirodne baštine osigurava im visoki stupanj zaštite.

Tijekom ovogodišnjeg Zimskog prebrojavanja ptica vodarica prvi put je zabilježen crvenogrli plijenor (Gavia stellata), za vrijeme slučajnog turističkog posjeta Nacionalnom parku Plitvička jezera od strane Tarika Dervovića, člana Ornitološkog društva “Naše ptice” iz Bosne i Hercegovine, 01. 01. 2024. Crvenogrli plijenor rijetka je i strogo zaštićena vrsta, navedena u Dodatku II Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija).

Zabilježen je nakon dugo vremena i crnogrli plijenor (Gavia arctica) – 2 jedinke od strane djelatnika Službe zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja Nacionalnog parka Plitvička jezera koji su provodili monitoring od 16. do 18.01.2024. Isto rijetka i strogo zaštićena vrsta, navedena u Dodatku II Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija). Vrsta je za područje Parka zabilježena samo dva puta (opažanje Hainarda od 9.-13.01. 1955. i opažanje ornitologa Gordana Lukača za vrijeme Zimskog prebrojavanja ptica 2001.).

Bilježenje rijetkih dviju vrsta plijenora, naročito crvenogrlog plijenora koji je rijeđi u Hrvatskoj, u kontinentalnom dijelu pogotovo, zanimljivost je ovogodišnjeg Zimskog prebrojavanja ptica vodarica.

Osim njih zabilježene su četiri stalno zastupljene vrste, mali ronac (Tachybaptus ruficolis) – 16, veliki vranac (Phalacrocorax carbo) – 18, siva čaplja (Ardea cinerea) – 1, divlja patka (Anas platyrhynchos) – 18 jedinki. Uglavnom su to brojke oko kojih se kreće njihova brojnost tijekom zimskog prebrojavanja (+, – nekoliko jedinki), osim divlje patke čija brojnost zna biti znatno veća i do oko 150 jedinki.

Neke vrste koje su bile zabilježene proteklih godina nisu zabilježene. Zašto? Praćenjem promjena zastupljenosti i brojnosti vrsta tijekom dužeg perioda može dati odgovor na takva i slična pitanja, a što je bit ovog dugotrajnog monitoringa.

Zbog onečišćenja i degradacije staništa te sve izraženijih klimatskih promjena na globalnom nivou ovaj monitoring dobiva sve više na važnosti.

Objava Zimsko prebrojavanje ptica vodarica 2024. pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".