To su gmazovi bez udova, očnih kapaka i vanjskog uha, izduženog tijela potpuno prekrivenog ljuskama. Predatori su, mesožderi, koji svoj plijen hvataju ili otrovom (zmije otrovnice) ili davljenjem, plijen gutaju cijeli.

Zmije nastanjuju Zemlju već više od 100 milijuna godina što nam ukazuje na njihovu iznimnu prilagodljivot životu u različitim vremenskim i klimatskim prilikama. Prilagodile su se životu na različitim tipovima szaništa, od hladnih područja, planinskih vrhova, do pustinja i vodenih staništa (mora, rijeka i jezera).. kako same ne mogu regulirati tjelesnu temperaturu stanište koje nastanjuju mora im moći osigurati dostupnost sunčeve energije ili neki drugi izvor topline.

U Hrvatskoj živi 15 vrsta zmija, a u Nacionalnom parku Plitvička jezera do sada je zabilježeno šest vrsta, od toga dvije otrovne (poskok i riđovka).

Od pamtivijeka zmije se predstavljaju kao opasna i zla stvorenja koja namjerno nastoje nauditi čovjeku. No, stvarnost je drugačija. Zmije će napasti samo ako su ugrožene i ne uspiju se maknuti od opasnosti (čovjeka) i to vrlo često otrovnice neće ubrizgati otrov. Zbog gubitka i fragmentacije staništa, trovanja plijena, prometnica, ali i namjernom ubijanja od strane čovjeka gotovo sve vrste zmija su ugrožene i trebaju našu zaštitu.

Objava Svjetski dan zmija pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Zmija kao simbol zla i prevare u Bibliji

Zmije su gmazovi, hladnokrvna skupina kralježnjaka, što znači da temperaturu svoga tijela reguliraju pomoću vanjske temperature. Hladnokrvnost je karakteristika koja podržava njihovo življenje u toplim područjima, ali ima ih i na snijegom prekrivenim staništima te u moru. Nepovoljne uvijete, hladnoću ili previsoku temperaturu preživljavaju u hibernaciji (zimski san) ili estivaciji (ljetno mirovanje). Pri visokim danjim temperaturama neke naše zmije, npr. poskok, aktivne su u sumrak ili navečer. Koža im je prekrivena ljuskama i suha.

Sve su zmije predatori, a svoj plijen love otrovom ili ga dave te ga cijelog gutaju. Gutanje plijena bez žvakanja omogućavaju im čeljusti koje su povezane samo ligamentima te se stoga mogu jako otvoriti, razjapiti. Hrane se malim pticama, sisavcima, jajima, gušterima, vodozemci, ribe i kukcima.

Zmije nemaju vanjsko uho. Vibracije osjećaju preko donje čeljusti. Kako bi izbjegli susret s njima potrebno je glasno hodati. Na taj način zmija će nas osjetiti i skloniti se, te neće doći do neugodnih susreta, koji nerijetko završavaju smrću zmije. Iako su predatori, svjesne su da smo mi ljudi, ipak veća prijetnja njima nego one nama te se sklanjaju.

U Hrvatskoj je poznato 15 vrsta zmija, u NP Plitvička jezera čak šest, što je dosta veliki broj obzirom na nepovoljne temperaturne uvijete koji ovdje vladaju. Od otrovnica ovdje su prisutne riđovka Vipera berus i poskok Vipera ammodytes.

Ženka poskoka Vipera ammodytes (Foto: Arhiva NPPJ)

Neotrovnice u Parku: bjelica Zamenis longissimus, smukulja Coronella austriaca, bjelouška Natrix natrix, ribarica Natrix tessellata – česta u i oko voda Parka gdje vreba i lovi plijen, najčešće ribu. 

Bjelouška Natrix natrix  (Foto: Arhiva NPPJ)

Ribarica Natrix tessellata (Foto: Arhiva NPPJ)

Smukulja Coronella austriaca  (Foto: Arhiva NPPJ)

Danas su mnoge životinjske vrste, pa tako i zmije ugrožene,a ugrožavaju ih prometnice, cijepanje staništa, sukcesija travnjaka, ubijanje, sakupljanje i onečišćenje. U gotovo svim kulturama zmije se smatraju simbolom zla i podlosti i zbog toga nepotrebno ubijaju. Ustvari, ako upoznamo njihov način života shvatimo da su one zapravo korisne. Hrane sitnim sisavcima te su veoma dobri i učinkoviti prirodni deratizatori. Osim toga, kao i sve ostale vrste imaju svoju nezamjenjivu ulogu u prirodi koju čovjek mora razumjeti.

*Poskok NE skače. Zmije nemaju udove koji bi im omogućili skakanje. U jesen se penju na granje stabala gdje se sunčaju. Ljudskom nepažnjom može se dogoditi da zmija padne s grane i u strahu ugrize čovjeka; od tud mišljenje da poskok skače i njegovo ime.

*Asklepijev štap (simbol farmaceuta) – oko štapa je omotana zmija (bjelica Zamenis longissimus), simbol izlječenja i novog života.

Asklepijev štap

Pročitajte i druge zanimljive Priče iz Nacionalnog parka Plitvička jezera

Objava Trebamo li ih se bojati? Zmije u NP Plitvička jezera pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".