Promjene u gospodarenju staništem, intenziviranje poljoprivredne proizvodnje s jedne strane, te zapuštanje poljoprivrednih površina s druge strane, zaraštavanje travnjačkih površina kao najvažnijih staništa leptira, povećana urbanizacija, klimatske promjene i drugi čimbenici imaju za posljedicu pad brojnosti leptira i drugih biljnih i životinjskih vrsta.

Istraživanje danjih i noćnih leptira u Nacionalnom parku Plitvička jezera trajalo je u periodu od 2022. do 2025. godine, a provodilo se na području čitave površine Parka. Istraživanje je provodio Hrvatski prirodoslovni muzej u suradnji s djelatnicima Službe zaštite Parka. Danji leptiri istraživani su pretežno na travnjačkim staništima, koja u Parku zauzimaju oko 15% površine, što odražava njihovu specifičnu ekologiju i vezanost za ovaj tip staništa. Kod istraživanja noćnih leptira odabran je veći broj raznolikijih staništa, uključujući rubove šuma, šikare i travnjake različitog sukcesijskog stupnja.

Istraživanje se provodilo standardnim metodama, za danje leptire opažanjem i metodom transekta na unaprijed određenim lokacijama, a za noćne leptire metodom automatskih zamki i svjetlosnih piramida, te feromonskih klopki. Posebna pažnja posvećena je praćenju prioritetnih i zaštićenih vrsta.

Istraživanjem je obuhvaćeno 130 različitih lokacija i zabilježeno ukupno 125 vrsta danjih leptira i 645 vrsta noćnih leptira. Nastavkom istraživanja ovi brojevi će se zasigurno povećati.

Najveći broj vrsta leptira zabilježen je na Vrelu Koreničkom, Brezovcu, Čujić Krčevini i Čorkovoj uvali što je i razumljivo, obzirom da se ovdje radi o čitavom mozaiku različitih stanišnih tipova, koji pružaju povoljne uvjete za razvoj i opstanak različitih vrsta leptira tijekom cijelog životnog ciklusa.

Sveukupni rezultati upućuju na visoku stanišnu raznolikost i očuvanost.

Objava Istraživanje danjih i noćnih leptira u NP Plitvička jezera pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Na području Nacionalnog parka Plitvička jezera gnijezde se lastavica (Hirundo rustica) i piljak (Delichon urbicum). Lastavica se zadržava više u blizini seoskih gospodarstava, u štalama i sjenicima, dok piljak više gnijezdi na stambenim objektima, zgradama i kućama.

Praćenje stanja lastavica i piljaka na području Parka djelatnici Službe zaštite Parka provode već dugi niz godina. Svake godine prebrojavaju se gnijezda ovih vrsta u razdoblju od kraja svibnja do kraja lipnja.

Stanja populacija ovih vrsta u Parku je stabilno, što znači da hrane ima u izobilju kao i pogodnih mjesta za gnježđenje.

Objava Praćenje lastavice i piljka u Nacionalnom parku Plitvička jezera pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Vodomar, karakterističan po metalik plavoj boji perja, je dosta rijetka vrsta u Parku i dosta ga je teško uočiti. Vodenkos je nešto češća vrsta i često ga se može vidjeti uz brzace u potrazi za hranom. Često se gnijezdi iza slapova, u sedrenim barijerama.

Projekt “Istraživanje vodomara i vodenkosa u Nacionalnom parku Plitvička jezera” provela je udruga BIOM u suradnji s djelatnicima Službe zaštite Parka, 2021. godine. Cilj istraživanja bio je utvrditi stanja populacije ove dvije vrste na području Parka kao i potencijalne ugroze koje im prijete. Obje vrste su zakonom zaštićene i NATURA 2000 ciljne vrste za Park.

Objava Istraživanje vodomara i vodenkosa u Nacionalnom parku Plitvička jezera pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Projekt “Istraživanje vijuna na području Nacionalnog parka Plitvička jezera” provodio je OIKON d.o.o. u suradnji s djelatnicima Službe zaštite Parka, od 2020. do 2022. godine. Cilj projekta bio je procjena strukture zajednice vijuna i značajki njihovih populacija.

Dosadašnjim istraživanjima obje vrste vijuna zabilježene su samo u jezeru Kozjak i nizvodno, a uzvodno od jezera Kozjak nisu zabilježeni. Na jezeru Kozjak populacije obiju vrsta su u dobrom stanju, a samo njihova prisutnost u velikom broju navodi na zaključak da su dosta bitna karika u biocenozi jezera.

Objava Vijuni u Nacionalnom parku Plitvička jezera pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Vidra je semiakvatička vrsta koja nastanjuje gotovo čitavu Europu. Mesojed je, a preferira ribu kao hranu, iako će pojesti i rakove, ptice, vodozemce kao i druge manje sisavce koje uspije uhvatiti. Nastanjuje sve tipove slatkovodnih staništa, a nalazimo je i uz morsku obalu. Veoma su skrovite i plahe životinje i vrlo ih je teško uočiti. Najlaše ih je vidjeti u sumrak i zoru, kad im je aktivnost najveća.

Istraživanje vidre na području Parka proveo je OIKON d.o.o. u suradnji s djelatnicima Službe zaštite Parka, u razdoblju od 2019. do 2022. godine. Cilj istraživanja bilo je utvrditi brojnost i stanje populacija i jedinki vidri, utvrditi koji prostor koriste te zabilježiti potencijalne ugroze. Praćenje vidre nastavilo se do danas.

Relativno velika brojnost, od oko 25 jedinki (potvrđeno DNA analizom prikupljenog materijala) pokazatelj je da je područje Parka idealno stanište ove vrste.

Objava Vidra u Nacionalnom parku Plitvička jezera pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Projektom “Istraživanje vodozemaca i gmazova na području Nacionalnog parka Plitvička jezera u razdoblju od 2021. do 2023. godine” utvrđeno je 12 vrsta vodozemaca i 13 vrsta gmazova. Istraživanje je provela udruga Hyla u suradnji s djelatnicima Službe zaštite Parka.

Tri su vrste iz ove skupine ciljne vrste za područje Parka: velebitska gušterica (Iberolacerta horvathi), Crni daždevnjak (Salamndra atra) i veliki vodenjak (Triturus carnifex).

Cilj istraživanja bio je inventarizirati faunu vodozemaca i gmazova u Parku, procjeniti stanje populacija zabilježenih vrsta kao i ugroze koje im prijete. Zbog njihove biologije izrazito je veliko stradavanje na prometnicama što je i jedna od velikih prijetnji za njihovo preživljavanje, uz zagađenje, degradaciju i nestanak staništa kao i bolesti.

Objava Istraživanje herpetofaune (vodozemaca i gmazova) u Nacionalnom parku Plitvička jezera pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Praćenje ove vrste vrlo je teško obzirom na stanište u kojem boravi. Svake godine djelatnici Službe zaštite bilježe podatke o ovoj vrsti kako bi se utvrdila brojnost i stanje njene populacije. Pretpostavka je da se na području Parka gnijezdi 1-2 para ove vrste.

Škanjac osaš Natura je vrsta i ciljna vrsta za Park.

Objava Škanjac osaš u Nacionalnom parku Plitvička jezera pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Istraživanje i praćenje stanja šišmiša u Parku provodi se već dugi niz godina. Hrvatsko biospeleološko društvo u suradnji s djelatnicima Službe zaštite Parka provode “Istraživanje i praćenje šišmiša u speleološkim i nadzemnim objektima NPPJ”. Šišmiše je najlakše pratiti dok su u stanju mirovanja, u špiljama i drugim antropogenim objektima, danju ili tokom zimskog mirovanja.

Cilj praćenja je utvrditi stanje populacija pojedinih vrsta šišmiša u NPPJ, stanje speleoloških i nadzemnih objekata koji im služe kao mjesta za zimsku hibernaciju, porodiljne kolonije ili samo kao mjesta za odmor tokom toplijeg dijela godine.

Šišmiši su izvrsni indikatori stanja ekosustava u kojem se nalaze te je njihovo praćenje odličan alat za praćenje stanja u prirodi, utjecaja klimatskih promjena i djelovanja čovjeka.

Objava Šišmiši Nacionalnog parka Plitvička jezera pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Šume i travnjaci Parka idealno su stanište za ovu skupinu ptica zbog obilja plijena koje nude, ali i duplji u deblima u kojima se ove vrste rado gnijezde.

Istraživanje i praćenje stanja ovih vrsta u Parku provodi se već dugi niz godina, a cilj je procijeniti stanje i brojnost populacija sova i ćukova na području Parka, te utvrditi potencijalne prijetnje. Praćenje sova i ćukova provodi se pasivnim i aktivnim (zvučni vab) osluškivanjem na prije zadanim transektima koji pokrivaju različita područja u Parku.

Udruga Biom i Certhia,obrt za stručna i znanstvena istraživanja, u suradnji s djelatnicima Službe zaštite Parka provode praćenje stanja ovih vrsta na području Parka.

Čak pet vrsta sova su NATURA 2000 ciljne vrste za Park: planinski ćuk (Aegolius funereus), sova močvarica (Asio flammeus), ušara (Bubo bubo), mali ćuk (Glaucidium passerinum), jastrebača (Strix uralensis).

Objava Sove i ćukovi Nacionalnog parka Plitvička jezera pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Djelatnici Službe zaštite već dugi niz godina prate stanje i brojnost ove vrste za područje Parka. Pretpostavlja se da na području Parka obitava samo jedan par.

Objava Sivi sokol u Nacionalnom parku Plitvička jezera pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".