Prethodnim hidrogeološkim istraživanjima nisu bile dovoljno precizno određene granice pojedinih slivova niti veze između površinskih i podzemnih vodotoka, što otežava učinkovitu zaštitu i upravljanje vodnim resursima. Na području Nacionalnog parka Plitvička jezera može se izdvojiti više hidrogeoloških slivova, ali je za sami jezerski sustav najznačajniji sliv Plitvičkih jezera koji se može podijeliti na: podsliv Matice (cijelo drenažno područje koje prihranjuje vodotok Maticu), podsliv Jezera (izravni sliv jezerskog sustava s potokom Rječica) te na podsliv Plitvice (cijelo drenažno područje koje prihranjuje izvor i vodotok Plitvicu). Posebna pozornost ovih istraživanja bila je usmjerena na područja Bijele rijeke, Crne rijeke i Ljeskovca, koji daju velik dio vode jezerskom sustavu.
Hidrogeološka istraživanja provođena su od 2023. do 2025. godine, a u njima su sudjelovali Hrvatski geološki institut i Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu uz suradnju djelatnika Nacionalnog parka Plitvička jezera.
Cilj istraživanja bio je utvrditi smjerove kretanja podzemne vode, dokazati povezanost između mjesta poniranja vode i pojedinih izvora te na temelju novih podataka preciznije odrediti granice slivnih područja. U tu su svrhu provedena simultana trasiranja podzemnih tokova pomoću različitih, za okoliš neškodljivih trasera (boja). Trasiranja su izvedena na šest različitih lokacija korištenjem triju različitih fluorescentnih trasera. Traseri su se ubacivali u vrtače, ponore, pukotine te u jednu bušotinu. Svi traseri su se pojavili na jednom ili više opažačkih izvora.
Rezultati istraživanja pokazali su da su izvori Pećina i Plitvički Ljeskovac povezani s vodama koje poniru iz korita Bijele i Crne rijeke. Dio vode ovih rijeka prolazi kroz krško podzemlje te se ponovno pojavljuje na tim izvorima. Istraživanja na području Brezovca dodatno su precizirala razvodnicu između slivova Bijele i Crne rijeke: sjeverozapadni dio područja podzemno otječe prema Bijeloj rijeci, dok se voda iz obližnjih ponora usmjerava prema Crnoj rijeci, te je time preciznije određena međusobna razvodnica tih dvaju slivova. Istodobno je potvrđeno da je Potok Ljeskovac zasebna hidrogeološka cjelina pošto se na njegovom izvoru nije pojavila niti jedna boja (traser). Slivovi Crne rijeke i Koreničke rijeke su preciznije razgraničeni trasiranjima na Homoljačkom polju i na području Crne kose te je razvodnica pomaknuta nešto zapadnije u odnosu na prijašnji položaj.
Dobiveni rezultati doveli su do novih spoznaja o smjerovima tečenja podzemne vode te su omogućili preciznije definiranje slivnih područja i smjerova podzemnog otjecanja, čime su smanjene ranije neizvjesnosti. To je važno za dugoročnu zaštitu voda i bolje upravljanje vodnim resursima Nacionalnog parka Plitvička jezera.