Istraživanje je provedeno u suradnji s Veterinarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu u razdoblju od 2014. do 2021. godine, pod vodstvom voditelja projekta prof. dr. sc. Josipa Kusaka.
S obzirom na to da na području NP Plitvička jezera, kao staništu risa, nisu provedena istraživanja i praćenja, radi kvalitetnijeg upravljanja ovom ciljanom vrstom u sklopu mreže NATURA 2000 pokrenuta su istraživanja s ciljem dobivanja osnovnih spoznaja o risovima, što uključuje podatke o njihovu kretanju, veličini životnog prostora jedinki, gustoći risova, reprodukciji, aktivnosti te korištenju staništa.
Budući da do ovog istraživanja nije praćen nijedan ris s područja Nacionalnog parka Plitvička jezera (NPPJ) ili dijela središnje Like, cilj projekta bio je proširiti istraživanje risova upravo na dijelove njihova staništa u kojima do sada nisu bili sustavno istraživani, a nove spoznaje doprinijele su općem skupu znanja o risu te će osobito biti korisne u procesu upravljanja ovom strogo zaštićenom vrstom u Hrvatskoj.
Kao najbolji način za prikupljanje podataka i stjecanje spoznaja o risovima primijenjena je metodologija telemetrijskog praćenja u kombinaciji s korištenjem automatskih kamera i praćenjem tragova u snijegu. Istraživanje je uključivalo hvatanje živih jedinki, njihovo opremanje GPS ogrlicama te praćenje.
Tijekom istraživanja ukupno je uhvaćeno i GPS ogrlicama opremljeno sedam jedinki risa s prosječnom veličinom životnog prostora od 200 km², a koji se preklapaju, ali ne u isto vrijeme. Analizom snimki s kamera potvrđeno je da prostor NP Plitvička jezera koristi devet jedinki risa, koje su najaktivnije u ranu zoru i sumrak.
Utvrđeno je da je znatan dio prostora NPPJ u najvišim klasama staništa risa, odnosno da, s obzirom samo na prirodne komponente staništa, sav prostor NPPJ, osim područja oko naselja, uz glavne prometnice te velikih otvorenih polja uz Homoljac, Brezovac i Babin Potok, sadrži najbolja staništa risa.
