Međutim, ponekad nije u potpunosti moguće smanjiti apsolutno sve emisije koje nastaju poslovanjem, proizvodnjom ili putovanjem. Kada to ne uspijevamo, a poduzeli smo važne korake prvenstveno smanjenja emisija, onaj dio koji ostaje je upravo ono što bi trebali kompenzirati. Kompenzacije emisija su tada ključne i odnose se na sve one konkretno poduzete mjere kojima utječemo na smanjenje emisija. One se mogu izraziti kroz odvajanje određenog novčanog iznosa za ulaganje u projekte koji provode restauracijske zahvate degradiranih staništa, projekte koji ulažu u rješenja temeljena na prirodi, projekte sadnje stabala jednom riječju projekte koji doprinose ublažavanju i prilagodbama na klimatske promjene.

Prilikom korištenja kalkulatora za izračun ugljičnog i ekološkog otiska, kao npr.:

1.  Izračun ugljičnog otiska za putovanje i smještaj (izračun za svaki način putovanja s raznim prijevoznim sredstvima, za smještaj, aktivnosti, prehranu) – vidi ovdje
2. Izračun ekološkog otiska (dobit ćete podatak koliko je planeta Zemlje potrebno za vaš način života i kada je vaš osobni dan prekoračenja resursa) – vidi ovdje
3. UN-ov izračun ugljičnog otiska (uzima u obzir kućanstvo, prijevoz i način života s usporedbom vaših osobnih emisija, prosjeka za državu iz koje dolazite i svjetskog prosjeka) – vidi ovdje

možemo kompenzirati izmjerene emisije ulaganjem u projekte koji su nam se pokazali zanimljivima, a koji su vezani za navedene izračune. No, prije svega sama kompenzacija bez aktivnog doprinosa smanjenju emisija ne znači puno.

Mogućnosti sudjelovanja u kompenzacijama emisija su raznolike, posebno na međunarodnoj razini, dok u Hrvatskoj možemo izdvojiti interesantan program koji neutralizira ugljični otisak putem sadnje stabala – CO₂mpensating by planting, a u koji se mogu uključiti poduzeća, gradovi, općine i svi zainteresirani kroz opisane korake prijave.

Nacionalni park Plitvička jezera i šumski ekosustavi

Jedno od važnih istraživanje šumskih ekosustava u nacionalnom parku odnosilo se na primjenu inovativnih metoda u prikupljanju prostornih podataka iz zraka. Time smo dobili kvalitetne podatke o broju stabala u količini od 4.007.362, te su izračunati udjeli vrsta stabala pri čemu bukva dominira s udjelom od 75 %, jela s udjelom od 20 %, a smreka s 4 %. Drvna zaliha na cijeloj površini Parka iznosi 9.307.933 m³, a procijenjena nadzemna biomasa za nacionalni park od 330 t/ha znatno je iznad vrijednosti za Europu (120 ha/t). Upravo ovim podacima ističe se važnost šuma i u svjetskim okvirima, kao i njezin doprinos u vezanju CO₂. Ujedno, plitvičke šume zauzele su visoko četvrto mjesto po vezanju CO₂ iz atmosfere u kategoriji površina koje obuhvaćaju UNESCO Svjetsku prirodnu baštinu.

Obzirom da su šume ključne u borbi protiv klimatskih promjena jer su važni spremnici ugljika (1 ha šume može ukloniti do 12 tona ugljikova dioksida – CO₂), posebno je značajno za nacionalni park prepuštanje šuma prirodnom razvoju te sječa nije dozvoljena. Ukupno je u drvnoj zalihi plitvičkih šuma pohranjeno više od 3,8 milijuna tona ugljika. Izradom Programa zaštite, njege i obnove šuma, utvrđeno je dodatnih 942 ha šumskih površina koje ostaju trajno zaštićene, a udio površine pod šumama se s 81 % povećao na 84 %. Daljnji projekt kojim se ulaže u uspostavu biomonitoringa rasta šuma i pohrane ugljika prepoznat je kao dobra praksa održivih priča koji ima za cilj proširiti spoznaje o biološkim i ekološkim procesima u šumskim ekosustavima, ali i približiti posjetiteljima šume u kontekstu klimatskih promjena.

Nacionalni park uz obvezu očuvanja šumskih ekosustava, svakako čuva i druga staništa poput travnjaka, cretova i vodenih ekosustava. Ulaganja u revitalizaciju travnjaka i sprječavanja sukcesije na travnjačkim površinama važni su koraci u trajnom očuvanju ovih staništa koji su ujedno i žarišta bioraznolikosti.

Nacionalni park Plitvička jezera i smanjenje emisija stakleničkih plinova

Objava Kompenzacije ugljičnih emisija pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

S obzirom na temu projektnih aktivnosti koja je vezana za klimatske promjene, ključno predavanje na ovom susretu održao je prof. dr. sc. Mirko Orlić sa Sveučilišta u Zagrebu uz prikaz globalnih trendova klimatskih promjena i projekcija. Konzervatorica iz Trogira, Jasna Popović je održala prezentaciju na tempu upravljanja UNESCO kulturnom baštinom, a temu utjecaja klimatskih promjena na prirodnu baštinu na primjeru Nacionalnog parka Plitvička jezera predstavila je Maja Vurnek, djelatnica Službe zaštite nacionalnog parka. Kako su glavne aktivnosti u prvom radnom paketu projekta CAMPUS vezane za izradu procjene ranjivosti te multirizika za UNESCO lokalitete, predstavnice Sveučilišta u Veneciji, Silvia Zannin i Federica Parlato, iznesle su dosadašnje rezultate za područja uključena u projekt. Mape gradova s rizicima i modeliranje za Trogir i Stari Grad na Hvaru predstavio je Ivan Carević uz rezultate provedenih anketa sa stanovnicima u vezi njihovih iskustava s klimatskim promjenama. Iz Ministarstva kulture i medija na temu upravljanja rizicima za kulturnu baštinu te zakonodavnom okviru, predavanje je održala Petra Smajić, dok je Martin Bućan iz Splitsko-dalmatinske županije predstavio projekte Desirmed i A-AAGORA.

Na kraju prezentacija održan je  okrugli stol na temu „ Od globalne znanosti do lokalnog djelovanja“ kojim je moderirala Sandra Bračot, a u raspravi su sudjelovali profesor Mirko Orlić, Vinko Trbušković, Petra Smajić i Martin Bućan.

Drugi dan aktivnosti bio je rezerviran za projektni sastanak partnera na kojem se raspravljalo o dosadašnjih provedenim aktivnostima, budućim zadacima u daljnjim radnim paketima, financijskoj konstrukciji te je predstavljen okvirni sadržaj Plana prilagodbe na klimatske promjene koji će se dalje razvijati u mjesecima koji dolaze.

Za više informacija o projektu CAMPUS na linku https://www.italy-croatia.eu/web/campus.

Objava Održana Međunarodna konferencija i 4. sastanak partnera na projektu CAMPUS pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Obnovljivi izvori energije mogu poboljšati standard ljudi, a posebno se to odnosi na zdravlje. Naime, potvrđeno je kako onečišćenje zraka uslijed izgaranja fosilnih goriva je povezano sa srčanim udarima, problemima u disanju i astmi. S obzirom da obnovljivi izvori energije doprinose smanjenju emisija stakleničkih plinova koji su najviše uzrokovani izgaranjem fosilnih goriva, jasno je da se korištenjem ovih oblika energije ublažavaju klimatske promjene. Klimatske promjene, odnosno klimatska kriza u kojoj se čovječanstvo nalazi, očituje se u ekstremnim vremenskim prilikama, toplinskim valovima te širenju zaraznih bolesti, kao i porastom temperature zraka i vode. Svi ekosustavi su ugroženi od ovih promjena i svakako će jedino oni zdravi i očuvani ekosustavi imati najviše šanse prilagoditi se klimatskim promjenama. Ekonomske dobrobiti prelaska na obnovljive izvore energije su također važne, kako kroz otvaranje novih radnih mjesta tako i kroz ostvarivanje prihoda i ulaganja.

U našem Nacionalnom parku Plitvička jezera, Dan planeta Zemlje obilježit ćemo edukativnim programom „Što se događa s klimom?“ s učenicima 6. razreda osnovnih škola s područja Rakovice, Plitvičkih Jezera i Korenice, kao i prethodnih godina.

Na kraju, upravo kroz glavnu poruku ovogodišnjeg Dana planeta Zemlje, vrlo je jasno kako je snaga ljudi ona pokretačka sila iza svake promjene za dobrobit cijelog planeta!

Za više informacija, provjerite stranicu https://www.earthday.org/.

Objava Dan planeta Zemlje – naša snaga, naš planet pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Činjenice potječu iz posljednjeg izvještaja Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC), a koncept „Klimatskog kolaža” dolazi iz Francuske i glavni autor je Cédric Ringenbach. Uz veliko zalaganje voditelja, ova radionica je dospjela u Hrvatsku te s ciljem podizanja klimatske pismenosti nastoji na interesantan način osvijestiti problem klimatskih promjena odnosno klimatske krize u kojoj se nalazimo.

Objava Održana radionica o klimatskim promjenama pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

„Moj planet Zemlja“ naziv je video prikaza koji se može koristiti kao alat u provedbi edukativnog programa o klimatskim promjenama za mlađe uzraste, ali može poslužiti i kao samostalni edukativni video u kojem će djeca prije svega naučiti osnove o klimatskim promjenama.

Objava Edukativni video o klimatskim promjenama „Moj planet Zemlja“ pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Znanstvenici su u potpunosti postigli konsenzus kako su klimatske promjene stvarnost i da je čovjek zaslužan za promjene u klimi nastale uslijed oslobađanja ogromnih količina stakleničkih plinova u atmosferu. Klimatske promjene su prisutne, osjetimo ih u vlastitom životu i neporeciva je činjenica da se klima planeta Zemlje mijenja. Ne zaboravite razlikovati pojmove klima i vremenske prilike jer će vremenske prilike govoriti o kratkoročnim, gotovo dnevnim promjenama, dok će se klima odnositi na razdoblje od minimalno 30 godina.

U Nacionalnom parku Plitvička jezera nalazi se automatska meteorološka postaja putem koje se dobivaju podaci o temperaturi zraka, smjeru vjetrova, količini oborina, temperaturi tla i ovi važni podaci šalju se svakodnevno u Državni hidrometeorološki zavod u Zagrebu. Nije naodmet spomenuti kako mjerna postaja na Griču u Zagrebu ove godine obilježava čak 160 godina mjerenja!

Naša divna atmosfera koja se mijenjala tijekom milijuna godina stvaranja Zemlje i geološke prošlosti, podijeljena je u više slojeva i nema svoju jasnu granicu prema Svemiru, već jednostavno postepeno nestaje u Svemir. Upravo je ta atmosfera zaslužna što uopće može biti života na Zemlji u obliku u kakvom ga je prije bilo i kakav je sada. Atmosferu čine razni plinovi, no oni najvažniji u kontekstu klimatskih promjena su staklenički plinovi – ugljikov dioksid, metan, ozon, vodena para, klorofluorougljikovodici i dušikovi oksidi. Ti se plinovi mogu nazvati i plinovi „hvatači topline“ jer omogućuju apsorpciju Sunčeve topline i zadržavanje iste u atmosferi te je time naš planet „topao“ i ugodan za život. Poput tanke deke koja vas grije kada je hladno. Što se događa kada je takvih plinova previše? Kada su emisije CO₂ vrlo velike i tako otpuštene u atmosferu? Da li nestaju u dubokom Svemiru? Nažalost, ne nestaju. Ovi staklenički plinovi kojih je sada u nevjerojatnim količinama uslijed djelovanja čovjeka, nakupljaju se u atmosferi i sve više i više zadržavaju toplinu od Sunca dok se nešto topline ipak i dalje otpušta.

Znanstvenici su utvrdili kako su ljudske aktivnosti uzrokovale za oko 1°C porast temperature, odnosno globalno zatopljenje u odnosu na predindustrijsko doba te da će vjerojatno porast temperature dosegnuti i 1,5°C u razdoblju između 2030. i 2052. godine, ako se porast temperature nastavi ovom stopom rasta. Porast temperature uslijed antropogenog globalnog zagrijavanja je procijenjen za oko 0,2°C po desetljeću, uključujući sve prošle i trenutne emisije. Na temelju promatranja Svjetske meteorološke organizacije, u 2019. godini metan je za 260 %, a didušikov oksid za 123 % više zastupljen u odnosu na predindustrijsko doba. U našoj atmosferi porast ugljikovog dioksida u odnosu na predindustrijsko doba kada ga je bilo oko 280 ppm, vrlo je značajan te sada prema zadnjim dostupnim podacima praćenja koncentracije ugljikovog dioksida na mjernoj postaji Mauna Loa na Havajima iznosi za ožujak 2021. godine 417,64 ppm! Zadržavanjem topline od Sunca uvjeti na Zemlji se drastično mijenjaju. Bilježi se porast temperature zraka i porast temperature oceana i mora, otapanje leda, postepeno podizanje razine mora, zakiseljavanje oceana, izrazite suše te nevjerojatne količine padalina, odnosno sve je češća pojava ekstremnih vremenskih prilika. Ove promjene su nam jasan pokazatelj kako su se klimatske prilike na Zemlji značajno promijenile.

Kako se mijenjala prosječna godišnja stopa rasta koncentracije ugljikovog dioksida od 1959. godine prema posljednjim podacima za mjernu postaju na Havajima, možete vidjeti na idućem slikovnom prikazu. Trend je nažalost pozitivan i s tendencijom daljnjeg rasta ukoliko se nešto hitno ne poduzme.

Za Republiku Hrvatsku se putem stranice https://showyourstripes.info/ mogu vrlo jasno vidjeti značajne temperaturne promjene za razdoblje od 1901. do 2020. godine pri čemu plava (svijetloplava do tamnoplava boja) označava niže temperaturne vrijednosti dok crveni spektar boja označava porast temperature zraka.

A što poduzeti? Puno je mogućnosti i čovječanstvo ide polako u dobrom smjeru, iako je to zanemarivo koliko bi zapravo trebali brže reagirati. Potpisuju se razni sporazumi, održavaju mnoge konferencije, klimatski štrajkovi, mijenja se svijest proizvodnje i potrošnje energije kako bi ona bila više održiva i značajno carbon-free. Posebno se pozornost posvetila Pariškom sporazumu, kojeg je i Republika Hrvatska potpisnica. Prema Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske, do 2030. godine očekivano je smanjenje emisija stakleničkih plinova od 32,8 % te se očekuje i povećanje udjela obnovljivih izvora energije (OIE) u proizvodnji električne energije na 60 % u odnosu na početno stanje od trenutnih 45 %.

Provedba edukativnih aktivnosti kako bi osvješćivanje teme klimatskih promjena došlo do svih uzrasta i generacija, iznimno je važna i postavlja temelje odgovornog ponašanja posebno prema budućim naraštajima. Kroz edukativne aktivnosti svakako učimo nešto više ili postavljamo temelje za rast i razvoj kako bi svoj život mijenjali na bolje ili kako bi svojim primjerom možda mogli  mijenjati svijet u kojem živimo i koji je ugrožen. Mnoge škole diljem svijeta već provode kurikulume o klimatskim promjena, a postepeno i Hrvatska aktualizira ovu problematiku u školama učeći o održivom razvoju te je namjera u učionice dovesti ovo važno pitanje o klimatskim promjenama kako bi u učenici osvijestili što se događa sa Zemljom i postali ambasadori bolje budućnosti. Pozitivan korak već je poduzet u smjeru osmišljavanja zanimljive edukativne igre „Klimatski kolaž“ koju je osmislio Francuz Cèdric Ringenbach i koja ima za cilj na zabavan način objasniti što je to klima te koji su uzroci i posljedice klimatskih promjena.

Nacionalni park Plitvička jezera svakako je osvijestio važnost pitanja utjecaja klimatskih promjena, i kroz edukativne radionice nastojat ćemo što više djeci i mladima približiti ovu tematiku. Kako je bilo na jednoj od takvih edukativnih radionica provjerite na ovdje. Pridružite nam se u daljnjem praćenju aktivnosti i informacija o klimatskim promjenama!

Objava MIJENJA LI SE KLIMA? DA! pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".