Klimatske promjene neporecivo se odvijaju pred našim očima, posebno posljednjih 50-ak godina prošlog i ovog stoljeća svjedoci smo njihovog intenziteta koji se odražava na sve sastavnice prirode, okoliša, ekonomije, politike i gospodarstva. Ljudska prošlost od onih malih zajednica iz neolitika postepeno je tijekom stotina i stotina godina napredovala primarno provodeći poljoprivrednu revoluciju da bi sve više razvojem zajednica i usavršavanjem novih spoznaja, izumima i proizvodima te izgradnjom ta ljudska zajednica krenula u industrijsku revoluciju. Koja je promijenila sve. Porastom broja stanovnika na našem plavom planetu, rasle su i potrebe stanovništva i započinje neviđena potrošnja prirodnih resursa. Čovjek je prepoznao ogroman potencijal u fosilnim gorivima, nafti i ugljenu da bi održao proizvodnju, dobio više energije, putovao, vozio na velike udaljenosti i razvijao dalje gradove i trgovinu. U potpunosti neodrživ način života postao je ljudskoj populaciji primaran. No, posljednjih godina suočavamo se s tužnom istinom našeg utjecaja na planet Zemlju.
Znanstvenici su u potpunosti postigli konsenzus kako su klimatske promjene stvarnost i da je čovjek zaslužan za promjene u klimi nastale uslijed oslobađanja ogromnih količina stakleničkih plinova u atmosferu. Klimatske promjene su prisutne, osjetimo ih u vlastitom životu i neporeciva je činjenica da se klima planeta Zemlje mijenja. Ne zaboravite razlikovati pojmove klima i vremenske prilike jer će vremenske prilike govoriti o kratkoročnim, gotovo dnevnim promjenama, dok će se klima odnositi na razdoblje od minimalno 30 godina.
U Nacionalnom parku Plitvička jezera nalazi se automatska meteorološka postaja putem koje se dobivaju podaci o temperaturi zraka, smjeru vjetrova, količini oborina, temperaturi tla i ovi važni podaci šalju se svakodnevno u Državni hidrometeorološki zavod u Zagrebu. Nije naodmet spomenuti kako mjerna postaja na Griču u Zagrebu ove godine obilježava čak 160 godina mjerenja!
Naša divna atmosfera koja se mijenjala tijekom milijuna godina stvaranja Zemlje i geološke prošlosti, podijeljena je u više slojeva i nema svoju jasnu granicu prema Svemiru, već jednostavno postepeno nestaje u Svemir. Upravo je ta atmosfera zaslužna što uopće može biti života na Zemlji u obliku u kakvom ga je prije bilo i kakav je sada. Atmosferu čine razni plinovi, no oni najvažniji u kontekstu klimatskih promjena su staklenički plinovi – ugljikov dioksid, metan, ozon, vodena para, klorofluorougljikovodici i dušikovi oksidi. Ti se plinovi mogu nazvati i plinovi „hvatači topline“ jer omogućuju apsorpciju Sunčeve topline i zadržavanje iste u atmosferi te je time naš planet „topao“ i ugodan za život. Poput tanke deke koja vas grije kada je hladno. Što se događa kada je takvih plinova previše? Kada su emisije CO2 vrlo velike i tako otpuštene u atmosferu? Da li nestaju u dubokom Svemiru? Nažalost, ne nestaju. Ovi staklenički plinovi kojih je sada u nevjerojatnim količinama uslijed djelovanja čovjeka, nakupljaju se u atmosferi i sve više i više zadržavaju toplinu od Sunca dok se nešto topline ipak i dalje otpušta.
Znanstvenici su utvrdili kako su ljudske aktivnosti uzrokovale za oko 1°C porast temperature, odnosno globalno zatopljenje u odnosu na predindustrijsko doba te da će vjerojatno porast temperature dosegnuti i 1,5°C u razdoblju između 2030. i 2052. godine, ako se porast temperature nastavi ovom stopom rasta. Porast temperature uslijed antropogenog globalnog zagrijavanja je procijenjen za oko 0,2°C po desetljeću, uključujući sve prošle i trenutne emisije. Na temelju promatranja Svjetske meteorološke organizacije, u 2019. godini metan je za 260 %, a didušikov oksid za 123 % više zastupljen u odnosu na predindustrijsko doba. U našoj atmosferi porast ugljikovog dioksida u odnosu na predindustrijsko doba kada ga je bilo oko 280 ppm, vrlo je značajan te sada prema zadnjim dostupnim podacima praćenja koncentracije ugljikovog dioksida na mjernoj postaji Mauna Loa na Havajima iznosi za ožujak 2021. godine 417,64 ppm! Zadržavanjem topline od Sunca uvjeti na Zemlji se drastično mijenjaju. Bilježi se porast temperature zraka i porast temperature oceana i mora, otapanje leda, postepeno podizanje razine mora, zakiseljavanje oceana, izrazite suše te nevjerojatne količine padalina, odnosno sve je češća pojava ekstremnih vremenskih prilika. Ove promjene su nam jasan pokazatelj kako su se klimatske prilike na Zemlji značajno promijenile.
Kako se mijenjala prosječna godišnja stopa rasta koncentracije ugljikovog dioksida od 1959. godine prema posljednjim podacima za mjernu postaju na Havajima, možete vidjeti na idućem slikovnom prikazu. Trend je nažalost pozitivan i s tendencijom daljnjeg rasta ukoliko se nešto hitno ne poduzme.
Za Republiku Hrvatsku se putem stranice https://showyourstripes.info/ mogu vrlo jasno vidjeti značajne temperaturne promjene za razdoblje od 1901. do 2020. godine pri čemu plava (svijetloplava do tamnoplava boja) označava niže temperaturne vrijednosti dok crveni spektar boja označava porast temperature zraka.
A što poduzeti? Puno je mogućnosti i čovječanstvo ide polako u dobrom smjeru, iako je to zanemarivo koliko bi zapravo trebali brže reagirati. Potpisuju se razni sporazumi, održavaju mnoge konferencije, klimatski štrajkovi, mijenja se svijest proizvodnje i potrošnje energije kako bi ona bila više održiva i značajno carbon-free. Posebno se pozornost posvetila Pariškom sporazumu, kojeg je i Republika Hrvatska potpisnica. Prema Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske, do 2030. godine očekivano je smanjenje emisija stakleničkih plinova od 32,8 % te se očekuje i povećanje udjela obnovljivih izvora energije (OIE) u proizvodnji električne energije na 60 % u odnosu na početno stanje od trenutnih 45 %.
Provedba edukativnih aktivnosti kako bi osvješćivanje teme klimatskih promjena došlo do svih uzrasta i generacija, iznimno je važna i postavlja temelje odgovornog ponašanja posebno prema budućim naraštajima. Kroz edukativne aktivnosti svakako učimo nešto više ili postavljamo temelje za rast i razvoj kako bi svoj život mijenjali na bolje ili kako bi svojim primjerom možda mogli mijenjati svijet u kojem živimo i koji je ugrožen. Mnoge škole diljem svijeta već provode kurikulume o klimatskim promjena, a postepeno i Hrvatska aktualizira ovu problematiku u školama učeći o održivom razvoju te je namjera u učionice dovesti ovo važno pitanje o klimatskim promjenama kako bi u učenici osvijestili što se događa sa Zemljom i postali ambasadori bolje budućnosti. Pozitivan korak već je poduzet u smjeru osmišljavanja zanimljive edukativne igre „Klimatski kolaž“ koju je osmislio Francuz Cèdric Ringenbach i koja ima za cilj na zabavan način objasniti što je to klima te koji su uzroci i posljedice klimatskih promjena.
Nacionalni park Plitvička jezera svakako je osvijestio važnost pitanja utjecaja klimatskih promjena, i kroz edukativne radionice nastojat ćemo što više djeci i mladima približiti ovu tematiku. Kako je bilo na jednoj od takvih edukativnih radionica provjerite na ovdje. Pridružite nam se u daljnjem praćenju aktivnosti i informacija o klimatskim promjenama!
