Europski dan parkova je dan proslave svih zaštićenih područja, a obilježava se 24. svibnja svake godine. Inicijativu je pokrenula organizacija Europarc Federation sada već davne 1999. godine, kako bi se obilježilo stoljeće od proglašenja prvih nacionalnih parkova u Europi (u Švedskoj). Cilj obilježavanja je približavanje ljudi prirodi i podizanje svijesti javnosti o važnosti prirodnih i kulturnih ljepota sačuvanih u zaštićenim područjima, a posebno važnosti očuvanja i održivog upravljanja tim područjima.

Povezani prirodom

Ovogodišnja tema obilježavanja: „Povezani prirodom“ daje naglasak na važnosti ekološke povezanosti. Svakodnevno se krećemo – putujemo na posao, prelazimo mostove, vozimo se kroz tunele, slijedimo ceste koje nas povezuju s hranom, obitelji, avanturama. Naš svijet je izgrađen na povezanosti i ovisimo o njoj. Zamislimo da ta povezanost nestane! Za divlje životinje diljem Europe ovo nije mašta nego stvarnost: šume su presječene cestama, rijeke prekinute branama, livade zamijenjene betonom, ono što je nekada bila živa mreža staništa postalo je mozaik izoliranih fragmenata. Životinje u potrazi za hranom, skloništem ili partnerom najčešće nailaze na prepreke umjesto staza, biljke se bore za širenje, a ekosustavi postaju slabiji.

Tu zaštićena područja čine razliku.

Ovi prostori ispunjavaju bitnu ulogu očuvanja i obnove prirode. Stvaranje prirodnih koridora važan je dio ovog rada. Diljem Europe zaštićena područja uključena su u velike projekte koji jačaju ekološku povezanost i na taj način osiguravaju i jačaju otpornost prirode na pritiske i promjene. Obnavljanjem rijeka, ponovnim povezivanjem šuma, stvaranjem koridora za divlje životinje i međugraničnim povezivanjem, zaštićena područja pomažu u ponovnom povezivanju krajolika. Ona ponovno pretvaraju izolirane dijelove u žive mreže. Upravo to slavimo ovog Europskog dana parkova.

Mladi čuvari prirode

Idealan način obilježavanja ovogodišnje teme Europskog dana parkova, za nas u Službi zaštite Nacionalnog parka Plitvička jezera, provedba je edukativnog programa Mladi čuvari prirode. Provodimo ga od 2014. godine s učenicima 8. razreda lokalnih osnovnih škola jer smo s njima povezani upravo prirodom. Zajedno živimo, učimo i radimo u zaštićenom području ili u njegovoj neposrednoj blizini.

Stoga ih svake godine, povodom Europskog dana parkova, pozovemo da bolje upoznaju Park i sudjeluju u našim svakodnevnim poslovima zaštite i očuvanje prirodnih vrijednosti koje imamo. Ove godine, po prvi puta do sada, organizirali smo program kroz dva dana jer smo imali rekordnih 58 sudionika iz osnovnih škola iz Korenice, Plitvičkih Jezera, Rakovice i Cetingrada. Od prve godine provedbe do danas vodi nas želja i nada da ćemo na ovaj način u mladima dodatno osvijestiti važnost zaštićenih područja te u budućnosti dobiti nove mlade snage u zaštiti prirode.

Objava Europski dan parkova i Mladi čuvari prirode pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Nacionalni park Plitvička jezera pridružuje se globalnoj kampanji obilježavanja Svjetskog dana migracije riba pod ovogodišnjim sloganom “Mi smo riječni ljudi“. Ova manifestacija obilježava se svake dvije godine u svibnju s ciljem podizanja svijesti o ekološkoj važnosti migratornih vrsta riba i očuvanja riječnih ekosustava o kojima ovise. Migratorne vrste riba su one čije se jedinke ili cijele skupine kreću odnosno migriraju kako bi iskoristile resurse, poput staništa ili hrane, a najčešće su to migracije radi mrijesta. Prema podacima IUCN-a, čak trećini slatkovodnih vrsta riba u svijetu prijeti izumiranje zbog gubitka staništa, fragmentacije tokova odnosno postojanja pregrada na vodotocima, onečišćenja vode i klimatskih promjena. Obilježavanje Svjetskog dana migracije riba pomaže u pokretanju globalnih akcija za obnovu riječne povezanosti i zaštitu ovih ključnih vrsta prije nego što bude prekasno.

Dunavska pastrva i Bijela rijeka

Kao odgovor na ove izazove, naš Park s ponosom podsjeća na prvo uklanjanje umjetnih pregrada na jednom vodotoku u Republici Hrvatskoj, koje je provedeno prošle godine na našoj Bijeloj rijeci. Glavna junakinja priče je naša domaća migratorna vrsta – dunavska pastrva (Salmo labrax), koja je do prije nekoliko godina bila gotovo pred izumiranjem (sl. 1). Dunavska pastrva je vrsta koja migrira u uzvodne dijelove vodotoka radi mrijesta, a na Bijeloj rijeci su joj to životno važno putovanje spriječavale umjetne pregrade, zaostale iz vremena kada su ljudi koristili ovaj vodotok za svoje potrebe. Kako bismo očuvali njene populacije, prije pet godina smo pokrenuli složeni pionirski konzervacijski projekt koji obuhvaća izlov stranih i invazivnih vrsta riba, obnovu populacija dunavske pastrve poribljavanjem i uklanjanje umjetnih pregrada na Bijeloj rijeci (sl. 2).

Godinu dana nakon uklanjanja pregrada uslijedila je i potvrda uspješnosti i nagrada za sav uloženi trud – monitoringom smo potvrdili povratak dunavske pastve u obnovljene tokove, gdje nije zabilježena gotovo stotinu godina (sl. 3). Iako smo uklonili pregrade na Bijeloj rijeci, naš posao na obnovi populacija ove migratorne vrste još nije završio. Nastavljamo dalje s izlovom stranih vrsta i poribljavanjem, a u planu nam je vraćanje slobodnih tokova i na drugim vodotocima na području Parka.  

Uključite se i vi!

Ove godine, nadahnuti uspjehom na Bijeloj rijeci, želimo s našim posjetiteljima podijeliti glavne poruke ove globalne kampanje:

• Migratorne ribe su izvanredne – neke putuju tisuće kilometara kako bi dovršile svoje životne cikluse, oslanjajući se na zdrave, povezane rijeke.
• Rijeke slobodnog toka su ključne – za bioraznolikost, otpornost na klimatske promjene i dobrobit ljudi.
• Mi smo riječni ljudi – naši životi, kulture i povijesti isprepleteni su s rijekama oko nas i ribama u njima.
• Svaka akcija je važna – od organiziranja događaja do dijeljenja priča, svi možemo biti čuvari rijeka i riba.

Pozivamo vas da istražite bogatstvo naših rijeka i podržite napore u očuvanju slobodnih vodotoka. Saznajte više o globalnom pokretu na službenim stranicama World Fish Migration Day, podijelite svoje fotografije i podršku na društvenim mrežama uz oznake #WeAreRiverPeople i #WorldFishMigrationDay te budite glas koji štiti rijeke i ribe koje u njima žive!

Objava Svjetski dan migracije riba – Mi smo riječni ljudi pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Hrvatska je jedna od 197 zemalja potpisnica Konvencije, a u Hrvatskoj se na taj dan obilježava i Dan zaštite prirode kako bi se naglasila važnost i doprinos zaštite prirode na nacionalnoj razini.

Danas, unatoč ogromnim tehnološkim naprecima, potpuno smo ovisni o zdravim i stabilnim ekosustavima koji osiguravaju osnovne uvjete za život, čisti zrak i vodu, hranu, lijekove, energiju, staništa za tisuće biljnih i životinjskih vrsta, ublažavanje klimatskih promjena i brojne druge blagodati što zahtjeva poštovanje, zaštitu i obnovu bioraznolikosti.

To nam nalaže povijesni međunarodni sporazum Kunming-Montrealski globalni okvir za bioraznolikost (Kunming-Montreal Global Biodiversity Framework – KGBF) usvojen 19. prosinca 2022. godine na 15. konferenciji stranaka (COP15) UN-ove Konvencije o biološkoj raznolikosti, s ciljem da se zaustavi i smanji gubitak bioraznolikosti. Glavni ciljevi Sporazuma su da se obnovi 30 % degradiranih ekosustava, očuva 30 % kopna, voda i mora, smanji unošenje ili naseljavanje invazivnih stranih vrsta za 50 % i mobilizira 200 milijardi dolara godišnje za očuvanje bioraznolikost do 2030. te da se do 2050. zaustavi gubitak bioraznolikosti i osigura život u skladu s prirodom.

Cilj ovogodišnje kampanje je naglasiti usmjeravanje i povezivanje lokalnih inicijativa te potaknuti brže, hitnije i učinkovitije djelovanje, počevši od vlastitog okruženja.

Međunarodni dan biološke raznolikosti (IDB) ove godine obilježava se pod geslom „Lokalnim djelovanjem do globalnog učinka“. Poziv je to svima nama da poduzmemo mjere za zaustavljanje i preokretanje gubitka biološke raznolikosti.

Niz je načina za pridruživanje kampanji ovogodišnjeg Dana bioraznolikosti:

Gledaj i uči

Javnost diljem svijeta potiče se da „gleda“ istražujući brojne aspekte bioraznolikosti na lokalnoj razini i tražeći načine za poduzimanje akcija u vezi s bioraznolikošću unutar svojih zajednica i putem foruma primjerenih kontekstu na lokalnoj razini.
Javnost se također poziva da „uči“ ili proširi svoje razumijevanje Konvencije o biološkoj raznolikosti i KMGBF-a kao svjetskog nacrta za zaustavljanje i preokretanje gubitka bioraznolikosti – uključujući izvješća i doprinose koje su dale stranke i akteri osim nacionalnih vlada.

Poveži se i djeluj

Građani se potiču da saznaju i pridruže se što drugi rade, u blizini ili online. Cilj ovih napora mogao bi biti jačanje prikupljanja podataka, razmjene znanja i suradnje na svim razinama upravljanja na razini zajednice, online ili osobno.

Dijeli 

Svi su pozvani da podijele svoje akcije i saznanja s drugima. Kako bi se obilježio taj dan, akcije mogu uključivati organiziranje informativnih sesija o nacionalnim ciljevima i NBSAP-ima, šetnje i vrtove u zajednici, natjecanja u fotografiranju i crtanju, građansku znanost, zagovaranje lokalnih akcija i povećanje prikupljanja informacija.

Pridružite se kampanji Javne ustanove Nacionalni park Plitvička jezera:

Gledaj i uči – subota, 23. svibnja 2026. / 10 – 14 sati / Ulaz I
Informativno-edukativni pult namijenjen široj javnosti

Posjetite nas, pridružite se kampanji i podijelite svoja saznanja s drugima!

Objava Međunarodni dan bioraznolikosti i Dan Zaštite prirode – 22. svibanj pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. godine i mreža Natura 2000 čine temelj zaštite prirode i očuvanja bioraznolikosti u Europskoj uniji.

Ekološka mreža Natura 2000 obuhvaća oko 27 500 područja na gotovo 20 % teritorija EU, što je čini najvećim sustavom očuvanih područja u svijetu. Temelji se na EU direktivama: Direktiva o pticama (Direktiva o očuvanju divljih ptica – Council Directive 79/409/EEC; 2009/147/EC) i Direktiva o staništima (Direktiva o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore – Council Directive 92/43/EEC).

Ekološka mreža Republike Hrvatske među najvećim je u Europskoj uniji. Obuhvaća 822 područja – 40 Područja očuvanja značajnih za ptice (POP) i 782 Područja očuvanja značajnih za ciljne vrste i stanišne tipove (PPOVS).

Nacionalni park Plitvička jezera kao dio svjetske baštine posebno je važno područje mreže Natura 2000 za očuvanje rijetkih vrsta i staništa i to za divlje vrste i stanišne tipove (identifikacijska oznaka HR5000020) i ptice (HR1000020). Područje Parka važno je za očuvanje 20 stanišnih tipova, 28 biljnih i životinjskih vrsta te 21 vrstu ptica s popisa mreže Natura 2000. Aktivnostima definiranim Planom upravljanja (2019.) čuva se ovo neizmjerno bogatstvo.

Prostrani i očuvani šumski kompleksi, jedinstvena vodena staništa, bogata ornitofauna s 21 ciljnom vrstom ptica, među kojima se posebno ističu sove i djetlovke, čini ovo područje iznimno vrijednim i bogatim područjem Natura mreže.

U Parku se posebno ističe zastupljenost rijetkih i ugroženih stanišnih tipova kao što su cretovi. Na području Parka zastupljene su najveće i najbolje očuvane površine acidofilnih i bazofilnih cretova u Hrvatskoj. Predstavljaju ostatke iz ledenog doba (glacijalne relikte) koji su se uspjeli održati na malim površinama s hladnijom i vlažnijom klimom. Novijim istraživanjem potvrđena je njihova dodatna vrijednost – na njima je utvrđena vrsta koja se smatrala izumrlom u Hrvatskoj – vitka suhoperka Eriophorum gracile (sl. 1).

Novijim istraživanjem utvrđeno da je crni daždevnjak Salamandra atra (sl. 2), vrsta koja preferira hladnija, vlažnija i stjenovita planinska staništa, zastupljenija na području Parka. Radi se o endemičnoj, strogo zaštićenoj vrsti koja se nalazi na Prilogu IV Direktive 92/43/EEZ o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta. Pokazatelji su to iznimne kvalitete i očuvanosti staništa Parka koja očito još skrivaju nova iznenađenja i dodatno potvrđuju jedinstvenost ovog područja.

Za Dan Natura 2000 posjetite Nacionalni park Plitvička jezera i upoznajte njegovu bioraznolikost, svoje spoznaje podijelite s drugima i pomozite njegovom očuvanju.

Objava Dan Natura 2000 – 21. svibanj pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Prilikom gostovanja u HNK u Zagrebu, zamoljena je od Društva za uređenje i poljepšanje Plitvičkih jezera da priredi jednu opernu predstavu u korist Plitvičkih Jezera. Umjetnica se pozivu odazvala te je u sporazumu s tadašnjim intendantom Stjepanom pl. Miletićem priredila dne 21. marta 1898. oproštajnu večeru u Wagnerovom „Tannhäuseru“.

U knjižici Vodič na Plitvička Jezera 1893-1928 koji je objavljen u povodu 35. godišnjice osnivanja Društva za poljepšanje i uređenje Plitvičkih Jezera i okolice opisan je taj zanimljivi događaj na prvi dan proljeća 1898. godine:

Na koncu drugog čina nakon mnogobrojnih izazivanja i pljeska, diže se zastor, a umjetnicu dočeka na pozornici odbor društva Plitvičkih Jezera pod vodstvom I. potpredsjednika prof. dr. Gustava Janečeka, koji je umjetnicu pozdravio duljim govorom, u kome je istaknuo, kako je društvo slavnoj umjetnici zahvalilo na njezinom plemenitom daru, koji mu tom predstavom poklanja i reče: „Drugi su Vam čelo okitili lovor-vijencima od srebra i zlata, što da još Plitvičko društvo Vama dade milodare, sabirući u narodu, narodni da biser sačuvamo. Poruku Vam šalje društvo, a Vi dozvolite, da Poruku pročitati smijem“

Tada pročita umjetnici diplomu, koja joj kaže, kako je društvo jednoglasno zaključilo prozvati jedan slap na Plitvicama „Slapom Milke Trnine“.

„U svijetu spomen neka Vas sjeća Vaše krasne domovine i prijatelja. Pogledajte tamo – pri tome pokaže na sliku , što je bila izložena na pozornici, a prikazuje slap prozvan imenom umjetnice) – zlatom i srebrom se zrcali taj slap, a vile kliču, da pozdrave drugu svoju, da zaore jednoglasno „Živjela nam sestra Milka!“

Milka Trnina je društvo počastil zahvalom za taj čin: „Neizmjernu sreću i radost, koja ovaj čas ispunjava cijelo moje biće, ne mogu riječima izraziti. Izvanrednom tom časti, kojom me sada počastiste, vidim, da me moja mila domovina prigrljuje u materinski svoj naručaj. Vašim posredovanjem pade mi u dio rijetka čast i sreća, da se meni još živoj stavi spomenik, na biseru lijepe nam domovine. Moja je vruća želja, da se rajska ljepota ovoga kraja mile naše domovine i stranom svijetu otkrije, da se i strani narodi mogu nasladjivati, gledajući ovu uzvišenu krasotu, pa da se ovaj biser lijepe naše domovine proslavi širom svijeta.

Sa najdubljom zahvalnošću primam ovu povelju i smatrat ću je svojim grbom, smatrati ću ju najdragocjenijim znakom ljubavi i pažnje mojih zemljaka“.

Karijeru je započela u Zagrebu 1882. god. kao Amelija u Verdijevu Krabuljnom plesu. Kako za nju nije bilo angažmana u Zagrebu, Trnina krenula je stjecati iskustva i slavu u inozemstvu. Svojim opernim izvedbama oduševljavala je publiku u Leipzigu, Grazu, Bremenu, Münchenu, Londonu, New Yorku, Cincinnatiju, Chicagu, Bostonu, Rimu…

 1883. postaje članicom Opere u Leipzigu, 1884. u Grazu, 1886. u Bremenu, a od 1890. u Münchenu, gdje je bila imenovana kraljevskom bavarskom komornom pjevačicom.

Godine 1895. gostovala je u Londonu. U opernoj kući Covent Garden od 1898. do 1906. imala je 56 nastupa. Ulogom Tosce 1900. u istoimenoj Puccinijevoj operi stekla je svjetsku slavu, a pohvalu je dobila i od samog Puccinija. Europski i američki glazbeni kritičari otkrivali su i isticali njezinu modernu glumu. Pisali su: “Ona glumi glasom”. Bila je slavna i slavljena, kako u Europi tako i u Americi. Trnina je hrabro živjela za svoju umjetnost. Debitirala je kao Isolda u Wagnerovu Tristan und Isolde, pjevala je u kompletnom ciklusu Wagnerova Ringa. Na vrhuncu slave u siječnju 1900. počela je nastupati u Metropolitan Opera House u New Yorku, pjevala je Toscu s Enricom Carusom. Godine 1906., prekinula je karijeru zbog upale ličnog živca.

Poučavala je pjevanje na College of Music u New Yorku 1910.-13. Od 1913. do kraja života živi u Zagrebu, gdje je od 1922. bila počasna profesorica pjevanja na Muzičkoj akademiji (1923–31. pročelnica Odjela za solo-pjevanje).

Zanimljivo je da je Milka dala  uništiti sve zapise na kojima se nalazio njezin glas nezadovoljna ondašnjim snimkama i to je razlog zašto danas ne možemo čuti njen glas.

Umrla je iznenada u 78 godini u Zagrebu, 18. svibnja 1941. godine u vrijeme Drugog svjetskog rata te je trebalo dvije godine da vijest o njenoj smrti obiđe svijet. Posljednja želja bila joj je da se lijes s njenim tijelom spusti u zemlju uz zvuke hrvatske himne Lijepa naša domovino. Sahranjena je na Mirogoju.

Osim slapova između Milanovca i Gavanovca na Donjim jezerima, njenim imenom nazvane su brojne ulice u Hrvatskoj. Osnovna škola u Križu nosi ime ove operne dive, a dan škole obilježava se 18. svibnja. Ostavština Milke Trnine čuva se u Muzeju grada Zagreba, te manjim dijelom u Gradskom muzeju u Požegi i u Hrvatskom državnom arhivu. U zagrebačkom Etnografskom muzeju čuva se zbirka umjetničkih predmeta iz Indije, Japana i Kine koju je muzeju poklonila Milka Trnina 1930. godine.

Svoje dragocjene kostime oporučno je ostavila Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu.

18. svibnja 2026. godine u nazočnosti v.d. ravnatelja Tomislava Kovačevića, Služba zaštite održavanja očuvanja promicanja i korištenja obilježila je 85. godišnjicu smrti ove hrvatske operne polaganjem vijenca na spomen ploču s medaljonom Milke Trnine u kanjonu Donjih jezera.

Objava Milka Trnina – 85. obljetnica smrti pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Osnovni cilj obilježavanja ovog dana je buđenje svijesti zajednice o važnosti zaštite ptica i njihovih staništa, gnijezdilišta, hranilišta,  migratornih puteva i zimovališta.

   Tema ovogodišnjeg Dana je: Svaka ptica se broji. Tvoja opažanja su važna. Ove godine je, na svjetskom nivou, izdvojeno 10 vrsta kojima bi trebalo posvetiti posebnu pozornost. Za naše područje to je lastavica (Hirundo rustica). Lastavica kod nas dolazi na proljeće, hrani se i razmnožava. Na jesen odlaze prema jugu, u Afriku, u toplije krajeve gdje zimuju. Iako raširena po cijelom svijetu lastavicama danas jako pada brojnost. Razlog je ponajprije upotreba pesticida koji im uništavaju hranu, lastavice se hrane kukcima, a njih same truju. Osim pesticida lastavicama jako prijeti i nestanak pogodnih mjesta za gniježđenje kao i klimatske promjene gledano dugoročno.

   Svatko od nas svojom minimalnom aktivnosti može pomoći u bilježenju brojnosti i praćenju stanja migratornih vrsta ptica. Konkretno, kod lastavica je dovoljno izbrojati aktivna gnijezda i broj gnijezdećih parova. Svaki takav podatak vrlo je značajan kod konačnog praćenja stanja vrsta i očuvanosti njihovih staništa. Takvi podaci jako pomažu kod budućih aktivnosti zaštite ovih vrsta.

   Migratorne vrste jako su ugrožena skupina ptica, obzirom da im na njihovim seobama prijete mnoge nedaće. Mnoge ne uspiju u putovanju, mnoge stradaju na mjestima zimovanja ili gniježđenja. Danas, zbog preintenzivnog i preagresivnog ljudskog zadiranja u prirodu mnoge su vrste pred prijetnjom izumiranja. Naš zadatak je pomoći ovim vrstama da prežive u ovom svijetu koji čovjek svakodnevno mijenja i uništava. Jer, njihovo postojanje za čitav ekosustav je vrlo bitno. Bez njih čovjekovo zdravlje i blagostanje je upitno.

Objava Svjetski dan ptica selica 2026. pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Program je započeo na izvorišnom području, na Crnoj i Bijeloj rijeci, gdje je fokus bio na revitalizaciji vodenih ekosustava. Studentima je predstavljen projekt uklanjanja umjetnih pregrada na Bijeloj rijeci, čime je ona postala prvi vodotok slobodnog toka u Republici Hrvatskoj, što predstavlja povijesni iskorak u očuvanju naših voda. Uz to, detaljno su prikazane metode kontrole ihtiofaune, uključujući suzbijanje stranih vrsta riba modelom elektroizlova te program obnove populacije autohtone dunavske pastrve (poribljavanje).

Terenski dio obuhvatio je i Prošćansko jezero, gdje su studenti sudjelovali u demonstraciji izlova stranih ribljih vrsta korištenjem metode bacanja mreža. Posjet je nastavljen u Znanstveno-stručnom centru „dr. Ivo Pevalek“, gdje su djelatnici Stručne službe studentima prezentirali sustav upravljanja Nacionalnim parkom, organizacijsku strukturu te ključne ciljeve i zadaće službe zaštite Kroz prikaz aktualnih projekata i monitoringa koji se provode u Parku, budući su biolozi dobili uvid u kompleksne izazove zaštite prirode, ali i u benefite koje donosi stručno upravljanje zaštićenim područjem.

Ovakva suradnja akademske zajednice i Parka ključna je za razvoj budućih stručnjaka koji će svoju budućnost posvetiti zaštiti naših najvrjednijih prirodnih resursa.

Objava Stručno-terenska nastava studenata PMF-a: Implementacija mjera očuvanja slatkovodnih ekosustava u NP Plitvička jezera pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Poseban naglasak stavljen je na radionicu trećeg kruga“Integracija rješenja i sustavi praćenja”. Znanstveni pristup projektu temelji se na primjeni evidence-based (dokazima potkrijepljenih) metoda, koristeći napredne simulacijske modele klimatskih scenarija. Kroz Living Lab metodologiju, teorijska istraživanja o ranjivosti ekosustava izravno se koreliraju s terenskim mjerenjima, čime se omogućuje precizno predviđanje promjena u bioraznolikosti i hidrološkim parametrima našeg Parka.

Glavni rezultati projekta na kojima radimo su:

1. Inovativni alat za sustavno praćenje UNESCO-ovih lokacija (Monitoring System Tool);
2. Detaljni planovi prilagodbe klimatskim promjenama specifični za svaku lokaciju     
3. Prekogranične konferencije za razmjenu znanja i izradu planova prilagodbe
4. Konkretne mjere protiv klimatskih promjena za očuvanje zaštićene baštine.

Projekt CAMPUS predstavlja prekograničnu suradnju između Italije i Hrvatske, s ciljem uspostavljanja sustava praćenja i planova prilagodbe na UNESCO-ovim lokacijama:

• Hrvatska: NP Plitvička jezera, Trogir i Dubrovnik
• Italija: Ferrara, Monte Sant’Angelo i Delta del Po Veneto

Implementacija visokih standarda programa CBC Italija – Hrvatska ključna je za zaštitu i dugoročno očuvanje ovih jedinstvenih područja. Koristeći znanost kao alat za upravljanje, zajednički osiguravamo otporniju budućnost za našu prirodnu i kulturnu baštinu.

Objava Jačanje otpornosti UNESCO-ovih lokacija pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Prije oko 400 milijuna godina na kopno iz vode izašli su prvi kopneni kralježnjaci, vodozemci.

Žabe su vodozemci. Razmnožavanje se odvija u vodi gdje ženka polaže jaja, a mužjak ih oplođuje. Iz jaja se razvija punoglavaca koji je u potpunosti vodeni organizam. Metamorfozom se iz punoglavaca razvijaju odrasle žabe koje žive na kopnu, ali su i dalje zbog važnosti održavanja kože vlažnom jer djelomično dišu i preko kože, vezane za vodena/vlažna staništa. Svojim životnim prilagodbama povezuju vodene i kopnene ekosustave.

Žabe nemaju rep. Pojedine vrste mogu jako daleko skakati, čak 20x duljinu svoga tijela. Dok neke uopće ne skaču, kao krastače, one hodaju. Rasprostranjene su na svim kontinentima, osim Antarktike, a najveća raznolikost je u tropima.

U Hrvatskoj je zabilježeno 12 vrsta žaba, a za područje Parka čak 7 vrsta, iako klimatski uvjeti, zbog dugih i oštrih zima, nisu baš najbolji.

Danas su vodozemci pa tako i žabe, najugroženija skupina kralježnjaka na Zemlji. Prijetnje njihovom opstanku su klimatske promjene, UV zrake koje prolaze kroz stanjeni ozonski omotač, zagađenje i uništavanje staništa, isušivanje vodenih staništa, bolesti – posebno mikoze, invazivne vrste, a posebno prometnice. Mnoge prometnice su neplanski i neadekvatno napravljene te kad životinje odlaze na parenje prema vodenim staništima ili na hibernaciju na malo udaljenija kopnena staništa, zbog nemogućnosti sigurnog prelaska prometnica mnoge jedinke, pa i čitave populacije znaju stradati na ovakvim mjestima.

Cilj obilježavanja Svjetskog dana žaba je upoznati, educirati i senzibilizirati javnost na ove rijetke, ugrožene, ali i ključne skupine za očuvanje stabilne bioraznolikosti i zdravlja Planeta.

Objava Dan Žaba pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".

Prodaja ulaznica (Ulaz 1 i pomoćni ulaz 2 Flora): 7:00 – 16:00
Parking ulaz 1, parking ulaz 2: 7:00 – 20:00

Prije dolaska, preporučamo provjeru stanja u Parku pozivom na broj +385 53 751 015.

Hotel Jezero, smješten u centralnoj zoni Nacionalnog parka Plitvička jezera, savršen je izbor za opuštajući boravak u prirodi. Boravak u hotelu uključuje i ulaznicu za park koja vrijedi tijekom cijelog trajanja vašeg boravka, što omogućuje bezbrižno istraživanje jezera i staza vlastitim tempom. Osim izvrsne lokacije, hotel nudi i niz dodatnih pogodnosti koje boravak čine još ugodnijim. Posebna prednost je širok izbor aranžmana, pa svatko može pronaći ponudu koja najbolje odgovara njegovim željama – bilo da se radi o odmoru, aktivnom vikendu ili kratkom bijegu u prirodu.

Pozivamo vas da ovog proljeća izdvojite vrijeme za sebe i svoje najdraže te uživate u zajedničkim trenucima u srcu prirode.

KAMP KORANA

30. 3. – 31. 10. 2026.

Smješten svega 6 kilometara od Ulaza 1 u Nacionalni park Plitvička jezera, Kamp Korana prostire se na impresivnih 35 hektara zelenila, pružajući savršeno okruženje za opuštajući i aktivan odmor u prirodi za 2500 kampista.

Odaberite između prostranih parcela za kamper, kamp-prikolicu ili šator i udobnih bungalova. Na raspolaganju vam je 47 funkcionalno opremljenih bungalova, koji uključuju dva odvojena kreveta, posteljinu, stol, stolice i garderobni ormar, idealno rješenje za goste koji žele dodatnu udobnost, a pritom ostati u neposrednom dodiru s prirodom. Boravak kućnih ljubimaca je dozvoljen, pa možete uživati sa svojim četveronožnim prijateljima. Gostima su dostupna tri moderno uređena sanitarna čvora, kao i usluga pranja u perilicama, što vam omogućuje visoku razinu komfora i praktičnosti.

Izgrađen 1972. godine i uređen kao inačica etno muzeja, restoran Lička kuća svojim ambijentom i gastronomskom ponudom temeljenom na namirnicama lokalnog podrijetla, autentično oživljava bogatstvo tradicije ličkog kraja. Sama šetnja kroz restoran vodi vas u drugi svijet, umirujuću toplinu nekadašnje ličke kuće, dok mirisi i okusi vraćaju u djetinjstvo i kuhinju naših baka, gdje je hrana ručno rađena od namirnica iz domaćeg uzgoja. U pripremi jela koriste se prehrambeni proizvodi lokalnog podrijetla, od kojih su mnogi zaštićeni oznakom regionalnog sustava kvalitete Lika Quality kao proizvodi proizvedeni u ekološkoj oazi Lika destinacije i provjerene sljedivosti od obiteljske farme do stola. Uz korištenje domaćih namirnica iznimne kvalitete naši djelatnici pripremaju vlastite temeljce te proizvode lokalni sirni namaz – ličku basu, kobasice, valjuške od krumpira pa čak i pekmez od domaće šljive bistrice, sve bez upotrebe bilo kakvih aditiva ili umjetnih pripravaka.

Zamislite samo ovaj prizor – otvoreno ognjište, pucketanje vatre koja titra ispod ražnja, zrak ispunjen aromatičnim začinima i mirisima koji najavljuju da će se svježe pečen lički specijalitet pojaviti na vašem tanjuru za samo nekoliko minuta. Otkrijte ovu gastronomsku avanturu u nezaboravnom ambijentu Ličke kuće, dopustite da osvoji sva vaša osjetila i povede vas na putovanje kroz stoljeća tradicije ličkog kraja!

Restoran Poljana – Black River steak & pasta

Radno vrijeme: 12:00 – 22:00

U srcu najvećeg i najstarijeg Nacionalnog parka Plitvička jezera, gdje priroda pruža svoje najveličanstvenije prizore, smješten je Restoran Poljana – Black River. Inspiriran ljepotom Crne rijeke, Black River pruža jedinstveno iskustvo koje spaja prirodne ljepote s vrhunskom gastronomijom. S inovativnim jelovnikom i modernim pristupom, ovaj restoran će zasigurno postati omiljena destinacija za sve ljubitelje fine hrane i prirode.

Restoran nudi opuštajuću lounge atmosferu gdje gosti mogu uživati u daščicama s vrhunskim suhomesnatim proizvodima i sirevima. Ovo iskustvo možete upariti s pažljivo odabranim vinima, hladnim pivom ili laganim koktelom, uživajući u opuštajućem ambijentu. Black River je mjesto gdje se susreću prirodna ljepota svjetski poznatih Plitvičkih jezera i vrhunska gastronomija. Bilo da dolazite uživati u opuštenom obroku s prijateljima, romantičnoj večeri ili poslovnom ručku, restoran nudi jedinstveno iskustvo koje će zadovoljiti i najzahtjevnije goste, a strast Ličana prema hrani i gostoprimstvu ogleda se u mnogim detaljima, od pažljivo odabranih sastojaka do vrhunske usluge. Doživite čaroliju Plitvičkih jezera na tanjuru, u ambijentu koji odiše elegancijom i prirodnom harmonijom. Restoran Poljana – Black River vas očekuje!

Smještena samo dva kilometra južno od ulaza 2 u Nacionalni park, Pizzeria Vučnica predstavlja savršenu stanicu za vašu gastronomsku avanturu i mirnu lokaciju koja vam pruža nevjerojatan pogled na slikovito skijalište.

Naša raznovrsna ponuda zadovoljit će sve vaše želje. Započnite s našim ukusnim pizzama, koje pripremamo s ljubavlju i svježim sastojcima. Ako ste u potrazi za klasičnim okusom, isprobajte naše sočne hamburgere i domaće kobasice, pravljene prema autentičnom receptu. Za desert, nema boljeg izbora od naše neodoljive torte od base – kao savršen završetak obroka za prave gurmane.

Neobuzdana ljepota prirode Nacionalnog parka Plitvička jezera očarava svakog posjetitelja – kristalna jezera, žuborenje vode, huk slapova, a sve to u zelenom zagrljaju šumskog okruženja, razlog su zašto su Plitvička jezera uvjerljivo najposjećeniji hrvatski nacionalni park. Najveće među njima je jezero Kozjak, utkano u niz od 12 bisera koji čini splet Gornjih jezera, međusobno odvojenih sedrenim barijerama. Upravo se u toj oazi, začahuren u smirujućoj atmosferi Plitvičkih jezera i udaljen tek tristotinjak metara od smaragdnog zelenila Kozjaka, smjestio Hotel Jezero – pravi dragulj zelenog odmora. U hotelu nalazi  se restoran Waterfall koji će vam pružiti pogled na opuštajuće zelenilo. Ugodna atmosfera vanjske terase s pogledom na jezera osvaja u jednakoj mjeri kao i široka ponuda pića i slastica.

Restoran Borje

Radno vrijeme bara: 7:00 – 23:00
Radno vrijeme Buffet – samoposluge: 10:00 – 17:00
Radno vrijeme à la carte restorana: 12:00 – 23:00

Izgrađen 1977. godine u sklopu auto kampa i u neposrednoj blizini Nacionalnog parka Plitvička jezera, uz prometnu žilu kucavicu koja je u to vrijeme predstavljala jedinu cestovnu sponu sa sjevernom i zapadnom Europom odakle su brojni  turisti putovali na obalu, restoran Borje bio je i ostao nezaobilazno mjesto odmora i osvježenja uz domaću gastronomsku ponudu. Čiste linije, razigranost boja i elegancija prostora, pomiješani s neodoljivim mirisom domaćih delicija i ljubaznim osobljem čine ovaj restoran nezaobilaznim mjestom odmora i uživanja, nastavljajući dugogodišnju tradiciju koja se prenosila iz generacije u generaciju.

Aplikacija Nacionalnog parka Plitvička jezera – vaš džepni vodič za posjet parku

Ova aplikacija omogućit će vam jednostavnije snalaženje prilikom obilaska Nacionalnog parka Plitvička jezera. Sadrži brojne korisne informacije: programe obilaska i točke značajnih lokacija, mogućnost označavanja vašeg parkirnog mjesta, informacije o smještaju i restoranima, općenite informacije o parku kao i poučne sadržaje o vrijednostima najvećeg i najstarijeg nacionalnog parka u Hrvatskoj. Preuzmite aplikaciju već danas i uživajte u prirodi Nacionalnog parka Plitvička jezera.

Objava Proljeće na Plitvičkim jezerima pojavila se prvi puta na Nacionalni park "Plitvička jezera".