Starost i rast sedrenih barijera

Proces stvaranja sedre seže u daleku geološku prošlost, ali samo u uvjetima tople i vlažne klime, slične današnjoj. Starost aktivnih sedrenih barijera procjenjuje se između 6.000 i 7.000 godina, što odgovara njihovom nastanku nakon zadnjeg ledenog doba. U bokovima današnjih tokova, posebno izvorišnog dijela jezera, pronađene su paleobarijere na višim nadmorskim visinama, a potom i datirane. Analize su pokazale starost od 250.000 – 300.000 godina (interglacijal Mindel-Riss), te 90.000 – 130.000 godina (interglacijal Riss-Wurm).

Analize starosti aktivnih barijera i jezerskog sedimenta pokazale su kako je prosječna godišnja brzina taloženja jezerskog sedimenta oko 17 puta manja od brzine rasta sedrenih barijera (oko 13,5 mm), što dovodi do porasta razine jezera. Novijim analizama, primjenom hidroloških metoda, izračunato je kako je godišnja brzina rasta izlazne barijere jezera Kozjak oko 5,6 mm dok je kod Prošćanskog jezera brzina oko tri puta veća. Svaka barijera ima svoju dinamiku, jedne rastu brže, a druge sporije; pri tome nizvodne barijere ponekad nadvisuju uzvodne koje se pritom potapaju, a iz dva jezera nastaje jedno.

Primjer takve dinamike je potopljena barijera u jezeru Kozjak. Prije otprilike 400 godina jezero Kozjak bilo je podijeljeno na dva jezera koja su bila odvojena sedrenom barijerom i slapom visine oko 40 m. Međutim, sedrena barijera na kraju jezera Kozjak (Kozjački mostovi) rasla je puno brže nego barijera koja ga je razdvajala. Na taj se način podizala razina vode jezera, postupno prekrivala slap te uzrokovala potapanje barijere i spajanje dva jezera u jedno, kakvim ga danas vidimo. 

sedra
Potopljena sedrena barijera na jezeru Kozjak (foto: Arhiv NPPJ)

Rast i razvoj sedrenih barijera ugrožen je ukoliko dođe do poremećaja fizikalno-kemijskih i bioloških čimbenika koji sudjeluju u procesu osedravanja. Zbog svoje krhke strukture sedra je osjetljiva na mehanička oštećenja i velika dinamička opterećenja. Sedrene barijere često su ugrožene i zbog promjene vodenog toka pri čemu dolazi do njihovog isušivanja i prestanka rasta, a ima i pojava odlamanja barijera zbog pada drveća ili otapanja leda nakon zimskog perioda.

sedra
Odlomljena sedrena barijera Ciginovac/Okrugljak (foto: Arhiv NPPJ)