Kako nastaje sedra

Postoje mnogobrojne definicije sedre (eng. tufa), a jedna od općenitih, koja se uobičajeno koristi kod opisa sedre na Plitvičkim jezerima je: „Sedra je šupljikava, porozna stijena koja nastaje taloženjem u vodi otopljenog kalcijevog karbonata pomoću biljaka, algi i mahovina“. Druga, koja nešto preciznije definira i uvjete osedravanja, glasi: „Sedra je produkt istaloženog kalcijevog karbonata pri temperaturnim uvjetima bliskim temperaturi okoliša i često sadrži ostatke mikrofita i makrofita, beskralješnjaka i bakterija“.

Vode Plitvičkih jezera prezasićene su otopljenim kalcijevim karbonatom u obliku kalcijevog bikarbonata. Iz ovako mineralizirane vode, na brzacima i osobito na sedrenim barijerama, dolazi do izlučivanja kalcijevog karbonata (kalcita) u obliku sitnih kristala koji se talože. Osnovna kemijska formula taloženja sedre izgleda ovako:

Tri glavna kemijska uvjeta koja moraju biti zadovoljena su:

  • prezasićenost vode kalcijevim karbonatom, odnosno indeks zasićenja – Izas> 3
  • pH – vrijednost vode mora biti iznad 8,0
  • koncentracija otopljene organske tvari u vodi mora biti niža od 10 mg L-1 ugljika

Ono što nama nije vidljivo, a vrlo je bitno za ovaj specifičan i složen proces stvaranja sedre, su modrozelene alge (Cyanobacteria), alge kremenjašice (Diatomeae), razne bakterije, Protozoa (jednostanični organizmi) i višestanični organizmi mikroskopske veličine. Ti organizmi predstavljaju životnu zajednicu koja se razvija na kamenju, biljkama (mahovinama) i predmetima uronjenim u vodu.


Detalj sedrene barijere (foto: Arhiv NPPJ)

Mikrokristali kalcita lijepe se na tvari koje izlučuju alge i bakterije. Ovako zalijepljeni kristalići predstavljaju mjesta kristalizacije oko kojih će se nastaviti taložiti kalcijev karbonat iz vode, tvoreći dobro nam poznate sedrene barijere.

Oblik sedri prvenstveno daju vodene mahovine, ali i drugi mikro i makrofiti, ličinke kukaca i drugi beskralježnjaci na barijerama. Najčešća mahovina, koja prekriva strme i okomite sedrene barijere, a sudjeluje u stvaranju sedre je Palustriella commutata. Ona brzo “okamenjuje”, a izgled mahovine ostaje dobro očuvan u sedri. Na mirnijim mjestima, vodena mahovina, Ptychostomum pseudotriquetrum stvara sedru “brijumskog tip”. Iako na ovaj način dolazi do osedravanja donjih dijelova mahovina, one i dalje nastavljaju rasti omogućavajući neprestano odvijanje procesa osedravanja i rasta barijera.

Sedra
Sedrene barijere Gornjih jezera obrasle mahovinom Palustriella commutata (foto: Antun Alegro)