Danas obilježavamo Svjetski dan prašuma, a ovogodišnja poruka „Prašuma u tebi“ podsjeća nas da nismo odvojeni od prirode – mi smo njezin neraskidiv dio. Iako su prašume često tisućama kilometara daleko, one žive u svakom našem dahu.
Svjetski dan prašuma podsjetnik je na nevjerojatna prirodna bogatstva koja čine same temelje života na Zemlji. Prašume nisu samo dom za ogroman broj biljnih i životinjskih vrsta, već su i naš najveći saveznik u borbi protiv klimatskih promjena.
Ostatke prašuma danas nalazimo diljem Europe, obično u nepristupačnim područjima. Najveći broj takvih lokaliteta nalazimo na Balkanu, Alpama i Karpatima. Prema procjenama u Europi je ostalo sačuvano oko 0,3 milijuna ha prašuma, što iznosi oko 0,4 % ukupne površine šuma. Većina ih pripada mješovitim bukovo-jelovim, bukovo-jelovo-smrekovim i čistim bukovim šumama.
Na području Republike Hrvatske jedno od najreprezentativnijih područja predstavlja Nacionalni park Plitivčka jezera na čijem području nalazimo jednu od najbolje očuvanih prašuma dinarskog gorja, prašumu „Čorkova uvala“ koja je tipičan primjer dinarske jelovo-bukove prašume.
Ostatci europskih prašuma obične bukve zaštićeni su kao UNESCO-ovo serijsko kulturno i prirodno dobro svjetske baštine „Bukove prašume i izvorne bukove šume Karpata i ostalih regija Europe“
Stalni sekretarijat UNESCO-ve Svjetske baštine „Drevne i prastare bukove šume Karpata i drugih regija Europe“, proveo je identifikaciju dodatnih europskih bukovih šuma koje bi mogle biti relevantne za buduće procese nominacije ili proširenja.
Cilj inicijative je pružiti sveobuhvatan pregled iskonskih ili starih bukovih šuma u Europi koje bi mogle doprinijeti Izvanrednoj univerzalnoj vrijednosti (OUV) imovine Svjetske baštine ili poslužiti kao koraci u prekograničnim europskim ekološkim koridorima za vrste bukovih šuma.
Inicijativa za uvrštenje bukovih šuma Nacionalnog parka Plitvička jezera u serijsku svjetsku baštinu pod zaštitom UNESCO-a službeno je pokrenuta krajem 2025. godine. Ostvarivanju dvostrukog UNESCO statusa NP Plitvička jezera bila bi dodatna potvrda prirodnosti i očuvanosti Plitvičkih šuma zahvaljujući njihovom razvoju isključivo po prirodnim zakonitostima.