Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera pokrenula je 2014. godine lasersko skeniranje kompletne površine Parka koristeći lasersku tehnologiju LiDAR-a. To je bilo prvo takvo snimanje u Hrvatskoj, a taj pionirski pothvat imao je za cilj kompletnu inventarizaciju geoprostorne infrastrukture i prirodnih vrijednosti parka.
LiDAR (Light Detection and Ranging) je tehnika daljinskih istraživanja, odnosno potpuno automatiziran postupak prikupljanja prostornih podataka iz zraka koristeći laserski skener. Uporaba LiDAR-a predstavlja inovativni način prikupljanja podataka na velikim i nepristupačnim površinama kao što su šumska prostranstva Nacionalnog parka. Nakon snimanja Parka otvorila su se brojna pitanja na koja je trebalo dati konkretne odgovore kao što su: Možemo li pomoću LiDAR-a ustanoviti broj stabala u Parku, njihove visine i dimenzije, sadržaj ugljika u stablima, njihovu biomasu itd. JU NP Plitvička jezera u suradnji sa Šumarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu pokrenuli su znanstvenoistraživački projekt Uporaba LiDAR-a u inventarizaciji šumskih ekosustava u zaštićenim područjima prirode na primjeru NP Plitvička jezera, koji je imao zadatak dati konkretne odgovore na navedena pitanja.
a 
b
Analizama koje su u konačnici napravljene u šumama Nacionalnog parka Plitvička jezera (površine: 23 619 ha) ustanovljeno je X.XXX.XXX stabala. Točan broj će se prikazati nakon završetka nagradnog natječaja, a za sada se može reći da je broj približan broju stanovnika u Republici Hrvatskoj.
Obične bukve ima 75.5 %, druga po zastupljenosti je obična jela (19.5 % udjela), slijedi obična smreka (4.4 % udjela), dok od ostalih vrsta drveća ima najviše običnog bora – ukupno 24521 stablo.
Ukupna drvna zaliha na cijeloj površini Nacionalnog parka iznosi 9.307.933 m³. Od toga obična bukva sudjeluje sa 71.5 % odnosno 6.660.685 m³, obična jela 24.2 % odnosno 2.252.628 m³, obična smreka 4.2 % ili 387.038 m³ te obični bor 7.581 m³ što iznosi 0.08 % ukupne drvne zalihe.
Također su utvrđena i najviša i najdeblja stabla i to: najviše stablo ima visinu 57.3 m. Promjeri stabala na 1.30 m od razine tla dosežu i do 142 cm.
Nadzemna biomasa koja obuhvaća biomasu svih osnovnih dijelova stabla i to: koru, drvo, sitne grančice i lišće ili iglice u šumama NP Plitvička jezera iznosi 6.167.235 t. Ako tomu pribrojimo i procjenu podzemne biomase (korijena) koja iznosi 1.603.481 t tada možemo zaključiti da je ukupna biomasa u šumama NP Plitvička jezera približno 7.770.716 t. U prosjeku 330 t/ha šumske površine, čime se šume Parka svrstavaju u jedne od najproduktivnijih u Europi. Od ukupne nadzemne biomase najviše otpada na običnu bukvu (80 %) zatim slijedi jela (17 %) te smreka (3 %). Ukupna nadzemna biomasa bukve iznosi 4.909.715 t, a ukupna biomasa jele iznosi 1.079.271 t.
Kada drveće raste, CO2 pretvara u ugljikohidrate (šećer) putem procesa fotosinteze. Proizvedeni kisik je zapravo nuspojava ovog procesa. Dok drvo raste, ono neprestano pretvara CO2 kako bi postalo visoko i snažno. Mlado stablo apsorbira oko 5.900 grama CO2 godišnje, dok starije stablo apsorbira gotovo 22.000 grama godišnje. Uzimajući ove brojeve možemo izračunati prosječni CO2 koji drvo apsorbira tijekom svog života. Da bismo ovo učinili opipljivijim, pretvaramo apsorpciju po stablu u ponor CO2 po hektaru. Sadržaj ugljika u biomasi šuma NP Plitvička jezera iznosi 3.807.651 t.
Rezultati ovoga projekta, osim inventure šuma i šumskih resursa, poslužit će djelatnicima Parka za uspostavu motrenja i praćenja promjena u šumskim ekosustavima, posebice u vremenu recentnih promjena klime kada šume postaju sve više ugrožene, a u isto vrijeme su jedan od najučinkovitijih alata u sprječavanju globalnog zatopljenja.
